Mateus 12
ghn (GHN) vs NVT
1 Ego na totozo aza za rerege jola vei pa maka inuma vuiti na rane Minyere i Jisu. Ko ria na nana sepele za vairia na burana ko qari podalai ravuzu teku vuiti ko qari kole ngojagedi.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Ko tonai qari batiria qari roiti vei, nari za ria na Parese ari qari guni vei i Jisu, <<Dogoro! Ria na sepele tamu za qari roitini za na roiti zake tavamalumu ko mina taroiti na rane Minyere!>> qari gua ria.
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 Nari za oe laoria i Jisu ria, <<Ae vei gamu oqoro tiroamiu tu gamu aza na roiti za roitini i Devita beto ria na nana tinoni totonai qari burana ria?
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 Na vavakatona aza za lugea i Devita za na ruma tana Tamaza ko za gania za na bereti madina, aza zake vamalumia na Vavanau ko mina gania aza babi ria qari tutia goto ria gu na iama qari tavamalumuni.
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Beto gamuke tiroamiu tu gamu pa Vavanau za ria na iama qari roitidi na dia roiti pa rane Minyere pa zelepade za qari majai tugu ria za na vavanauna na rane Minyere ba qarike tajutuni qari sela ria?
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Ba ma pojadigamu ara za gamu: maka za poreveveina jolani na zelepade za korapa pani.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Ari za gua vei za na Kutikuti Tabuna, <Na variroqu varitokai za qa nyoroguani, nake vavavui,> za gua. Ko vei bu gilagila valeania miu gamu za na ginuana na paranga ani, za buke jutu goborodi na tinoni seladi gamu ria na tinoni qarike sela.
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Ura na Tuna na Tinoni za na bangarana na rane Minyere,>> za gua i Jisu.
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 Ego ko za taloi ketakoi i Jisu, za lao pa maka ruma varivarikamuna tadiria na Jiu,
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 ko ketakoi za korapa za maka tinoni za raiqo maka kale limana. Ko ria qari korapa nyaqo rokaga ko bari jutuni kaki sela i Jisu za ari qari guni vei aza, <<Ae vei, na tavamalumuna pa Vavanau za na salana tinoni na rane Minyere?>> qari gua.
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gua vei <<I zei gamu za izongia maka sipi ko bi lotu loposo pa oqili na rane Minyere za na sipi aza, nari za minake bako votuni na rane tugu aza aza? Pala na rane tugu aza muna bako votuni gamu aza!
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Ba na tinoni tu za poreveveina jolani na sipi! Ko za vamalumia gu na Vavanau za na roitini na roiti leana na rane Minyere,>> za gua i Jisu.
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Beto nari za paranga laoa aza na tinoni za raiqo maka kale limana, <<Mu radonia na limamu,>> za guni. Ko za radonia aza za na limana nari za leana soga vei tugu maka kale limana.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Nari za qari taloi keni ko qari varingodo roquroqu ria na Parese ko mari vaukea i Jisu qari gua.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Totonai za gilagilai i Jisu za na kukiti tadiria ani, za za taloi keninana ketakoi aza. Ko ria na minete tinoni lavata za qari tutia aza, ko za salana betoria i Jisu ria doru.
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 Beto za pojadi ria ko marike vavavakatoni tadiria na tinoni za na veveina aza za gua.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 Ko ani za na vagore votuna na paranga tana Bangara za pojai i Aisea, na tinoni korokorotai, ari za gua vei,
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 <<Ani za na qua nabulu qa mijatia.
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 Minake varitoke babi kuku velavela aza,
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 Minake pakata pale maka kae suvege maleina,
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 Ko tana mari vatogazia na dia totoravuzu za ria na tinoni karovodi,>>
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Ego pa liguna aza za qari toka kamuni mule ti Jisu ria za maka tinoni za lugea na tomete ikikerena ko zake vabatabatai beto za vapokai tugu vei. Ko za salania i Jisu aza ko za paranga beto za batabata soga.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Ko qari gabara beto ria na mineminete tinoni, ko qari kole varivarinanaza, ari qari gua vei, <<Palu ani tugu beka za na Tuna i Devita?>> qari gua.
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Ba ria na Parese za totonai qari nongoria nari za ari qari gua vei, <<I Beelizebulu aza na bangaradi gu na tomete ikikeredi za vani na neqi ani, ko za vei za boka ijiju votu paledi ria na tomete ikikeredi>> qari gua.
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Ba za tori gilagilainana tu i Jisu za na dia roquroqu za vei zara ko ari za gudi vei, <<Na binangara za tapikapikata ko qari kole varivaripera mule makadi, za pala minake turu vamauru za na binangara aza. Beto ko doru guguzu babi na tatamana qari varipikapikatai za marike boka turu vamauru.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Ko vei maka pikatana ti Setani za bi rajai gu mule za maka nana pikatana gu mule makana, za tori tapikapikata tugu makana i Setani, ko minake boka turu vamauru za nana binangara aza.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 Ko vei pa neqi gu ti Beelizebulu ba boka iju paledi ria na tomete ikikeredi ara, nari za i zei ropi za vadi na neqi ria na miu sepele ko qari boka iju paledi ria na tomete ikikeredi? Ko zara za vei za na roiti qari roitini ria za uleni za gamu sela gu za gamu!
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Dai, pa neqi tu tana Ongongu tana Tamaza qa boka iju pale tomete ikikeredi ara, ko na binangara tana Tamaza za tori togagamu tu gamu koviria.
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 Ari mutu mu dogoro veini ko. Kepore za maka tinoni mina boka lugea za na leo ruma tana maka tinoni neqina ko mina teku paledi za doru nana zakazava za izongoria. Ba momoe za mina piu vakolea mae tu za na tinoni neqina ani, beto tu nari za mina boka luge laoa aza za na nana leo ruma, ko mina boka tavuzu betoria ria doru nana zakazava.
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 Aza zake somana vei taqu za za taleziu ara aza, beto aza zake varikamu tokaniziu ara za za varipipiarai aza.
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Ko za vei aza za ma poja veidigamu ari: doru sela beto na paranga ikeredi qari vaakeni na Tamaza ria na tinoni, za mari boka taleozoni gu. Ba na paranga ikeredi qari vaakeni na Ongonguna na Tamaza za marike taleozoni.
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Aza za poja vikevikeria na Tuna na Tinoni, za mina boka taleozoni gu. Ba aza za poja vikevikeria na Ongu Tabuna za minake taleozoni pa toa koviria beto kamua na kamua,>> za gua i Jisu.
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 <<Vei mina leana za na suvegena na suvege, za na vuana ba mari leadi tugu. Vei mina ikerena za na suvegena na suvege, za na vuana ba mari ikeredi tugu. Ura pa vuana gu muna gilagilani ae veveina za na suvege.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Boko tuni dole ikikeremiu! Ko na tinoni ikikeredi vei gamu za pala marike boka paranga votudi ria na zakazava leadi. Ura aza tugu za pugele ojojongo pa bulo za tapoja votu pa nguju.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Na tinoni leana za vavoturia ria na uana leadi qari pugele pa bulona, goto na tinoni ikikerena za vavoturia ria na uana ikikeredi qari pugele pa bulona.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 Ba ma poja valeanadigamu ara za gamu: na rane varituti za ria tinoni za mari okokoto vakaberia tana Tamaza za na ginuana qari pojaria ria doru paranga qari vokele gobororia.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Ura doru mua paranga tugu qu pojaria ao za pala mari tuti mulenigo. Ko na mua paranga tugu mina uleni za vei muna talegazani za ba muna gozoria ao za na vinakilasa pa varituti tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Pa liguna za vei zara, za qari lao nanazia ria kaki qari varivagigalaini na Vavanau beto ria na Parese i Jisu, <<Tinoni varivagigalai, gami nyorogua batia gami za maka roiti varivagabarana jola tana Tamaza bu roiti votuni ao,>> qari guni.
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 Nari za ari za gudi vei i Jisu ria, <<Na zazae tinoni ikikerena beto na vakevakeporea na Tamaza za korapa nyoroguani maka roiti varivagabarana jola! E, ba kepore za maka roiti varivagabarana muna tavadogoroni, goto aza tugu makana gu na roiti varivagabarana za taroiti ti Jona na tinoni korokorotai.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 Maka moqaza podeke vei tugu za suvere kue rane beto kue bongi pa leo iapana na igana i Jona, za mina vei tugu za na Tuna na Tinoni. Mina kue ranena tugu beto kue bongina tugu pa bevi varivarigolomona aza, beto za mina toa mule.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Na rane varituti za pala mari turu ko mari tutidigamu ria na tinoni pa Ninive za gamu na zazae tinoni koviria. Ura ria za qari gabala za totonai qari nongoria na taraena i Jona. Goto dogoro tu ko, za korapa gu pani koviria za maka aza za poreveveina jolani i Jona.
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Na rane varituti za pala mina turu na kalao pa Siba ko mina tutidigamu za gamu na zazae tinoni koviria. Ura na kakazana jola za nana rerege koko lame vei pa nana guguzu totonai za kamu nongoria za na varivagigalai bokabokana ti Solomone. Goto gamu za dogoro tu ko, za korapa gu pani koviria za maka aza za poreveveina jolani i Solomone,>> za gua i Jisu.
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 <<Totonai za taloi tana tinoni za maka tomete ikikerena, za keni lekoia aza za na ia kepore maka zavana ko za nyaqoa za ketakoi mi suvere minyere za gua. Ba zake batia aza za maka ia ketakoi bi boka suvere.
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 Nari za paranga gu, <Ma mule vatuvizi gu pa qua ruma ketakoi qa suvere perangaina ara,> za gua. Ko za mule za gua nari za batia na kobakobana ko za tori tasaqu valioso na tavatana valeana tu za na ruma.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Nari za mule keni aza ko za keni toka kamudi ari ka vitu tomete qari ikere jolani makana, ko qari kamu suveria za na ruma aza. Ko tonai za na toa tana tinoni aza za ikere jolani na totozo momoe. Mina vei putaputa tugu aza za na zazae tinoni ikikeredi koviria,>> za gua i Jisu.
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Tonai za korapa paraparangaria i Jisu ria na tinoni, za kamu turu pa sebesebe ruma za na tinana beto ria na taina marene, ko mari parangia aza qari gua.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Ko maka ria qari korapa varikamu ketakoi za paranga laoa aza, ari za gua vei <<Qokolo, na tinamu beto ko ria na taimu marene za qari korapa turu adonigo pa peguru. Qari nyorogua parangaigo qari gua,>> za guni.
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 Ba za oe laoa i Jisu aza, <<I zei za na tinaqu beto ari zei za na taiqu marene?>> za gua.
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Beto za uduku laoria ria nana sepele beto za paranga, <<Ari ria na tinaqu na taiqu marene!
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Ura aza na tinoni za roitini aza vei za nyoroguani na Tamaqu pa noka za aza tugu za na taiqu marene, na luluqu reko beto na tinaqu,>> za gua aza.
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.