Mateus 12
ghn (GHN) vs ARIB
1 Ego na totozo aza za rerege jola vei pa maka inuma vuiti na rane Minyere i Jisu. Ko ria na nana sepele za vairia na burana ko qari podalai ravuzu teku vuiti ko qari kole ngojagedi.
1 Naquele tempo passou Jesus pelas searas num dia de sábado; e os seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas, e a comer.
2 Ko tonai qari batiria qari roiti vei, nari za ria na Parese ari qari guni vei i Jisu, <<Dogoro! Ria na sepele tamu za qari roitini za na roiti zake tavamalumu ko mina taroiti na rane Minyere!>> qari gua ria.
2 Os fariseus, vendo isso, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos estão fazendo o que não é lícito fazer no sábado.
3 Nari za oe laoria i Jisu ria, <<Ae vei gamu oqoro tiroamiu tu gamu aza na roiti za roitini i Devita beto ria na nana tinoni totonai qari burana ria?
3 Ele, porém, lhes disse: Acaso não lestes o que fez Davi, quando teve fome, ele e seus companheiros?
4 Na vavakatona aza za lugea i Devita za na ruma tana Tamaza ko za gania za na bereti madina, aza zake vamalumia na Vavanau ko mina gania aza babi ria qari tutia goto ria gu na iama qari tavamalumuni.
4 Como entrou na casa de Deus, e como eles comeram os pães da proposição, que não lhe era lícito comer, nem a seus companheiros, mas somente aos sacerdotes?
5 Beto gamuke tiroamiu tu gamu pa Vavanau za ria na iama qari roitidi na dia roiti pa rane Minyere pa zelepade za qari majai tugu ria za na vavanauna na rane Minyere ba qarike tajutuni qari sela ria?
5 Ou não lestes na lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo violam o sábado, e ficam sem culpa?
6 Ba ma pojadigamu ara za gamu: maka za poreveveina jolani na zelepade za korapa pani.
6 Digo-vos, porém, que aqui está o que é maior do que o templo.
7 Ari za gua vei za na Kutikuti Tabuna, <Na variroqu varitokai za qa nyoroguani, nake vavavui,> za gua. Ko vei bu gilagila valeania miu gamu za na ginuana na paranga ani, za buke jutu goborodi na tinoni seladi gamu ria na tinoni qarike sela.
7 Mas, se vós soubésseis o que significa: Misericórdia quero, e não sacrifícios, não condenaríeis os inocentes.
8 Ura na Tuna na Tinoni za na bangarana na rane Minyere,>> za gua i Jisu.
8 Porque o Filho do homem até do sábado é o Senhor.
9 Ego ko za taloi ketakoi i Jisu, za lao pa maka ruma varivarikamuna tadiria na Jiu,
9 Partindo dali, entrou Jesus na sinagoga deles.
10 ko ketakoi za korapa za maka tinoni za raiqo maka kale limana. Ko ria qari korapa nyaqo rokaga ko bari jutuni kaki sela i Jisu za ari qari guni vei aza, <<Ae vei, na tavamalumuna pa Vavanau za na salana tinoni na rane Minyere?>> qari gua.
10 E eis que estava ali um homem que tinha uma das mãos atrofiadas; e eles, para poderem acusar a Jesus, o interrogaram, dizendo: É lícito curar nos sábados?
11 Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gua vei <<I zei gamu za izongia maka sipi ko bi lotu loposo pa oqili na rane Minyere za na sipi aza, nari za minake bako votuni na rane tugu aza aza? Pala na rane tugu aza muna bako votuni gamu aza!
11 E ele lhes disse: Qual dentre vós será o homem que, tendo uma só ovelha, se num sábado ela cair numa cova, não há de lançar mão dela, e tirá-la?
12 Ba na tinoni tu za poreveveina jolani na sipi! Ko za vamalumia gu na Vavanau za na roitini na roiti leana na rane Minyere,>> za gua i Jisu.
12 Ora, quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Portanto, é lícito fazer bem nos sábados.
13 Beto nari za paranga laoa aza na tinoni za raiqo maka kale limana, <<Mu radonia na limamu,>> za guni. Ko za radonia aza za na limana nari za leana soga vei tugu maka kale limana.
13 Então disse àquele homem: estende a tua mão. E ele a estendeu, e lhe foi restituída sã como a outra.
14 Nari za qari taloi keni ko qari varingodo roquroqu ria na Parese ko mari vaukea i Jisu qari gua.
14 Os fariseus, porém, saindo dali, tomaram conselho contra ele, para o matarem.
15 Totonai za gilagilai i Jisu za na kukiti tadiria ani, za za taloi keninana ketakoi aza. Ko ria na minete tinoni lavata za qari tutia aza, ko za salana betoria i Jisu ria doru.
15 Jesus, percebendo isso, retirou-se dali. Acompanharam-no muitos; e ele curou a todos,
16 Beto za pojadi ria ko marike vavavakatoni tadiria na tinoni za na veveina aza za gua.
16 e advertiu-lhes que não o dessem a conhecer;
17 Ko ani za na vagore votuna na paranga tana Bangara za pojai i Aisea, na tinoni korokorotai, ari za gua vei,
17 para que se cumprisse o que foi dito pelo profeta Isaías:
18 <<Ani za na qua nabulu qa mijatia.
18 Eis aqui o meu servo que escolhi, o meu amado em quem a minha alma se compraz; porei sobre ele o meu espírito, e ele anunciará aos gentios o juízo.
19 Minake varitoke babi kuku velavela aza,
19 Não contenderá, nem clamará, nem se ouvirá pelas ruas a sua voz.
20 Minake pakata pale maka kae suvege maleina,
20 Não esmagará a cana quebrada, e não apagará o morrão que fumega, até que faça triunfar o juízo;
21 Ko tana mari vatogazia na dia totoravuzu za ria na tinoni karovodi,>>
21 e no seu nome os gentios esperarão.
22 Ego pa liguna aza za qari toka kamuni mule ti Jisu ria za maka tinoni za lugea na tomete ikikerena ko zake vabatabatai beto za vapokai tugu vei. Ko za salania i Jisu aza ko za paranga beto za batabata soga.
22 Trouxeram-lhe então um endemoninhado cego e mudo; e ele o curou, de modo que o mudo falava e via.
23 Ko qari gabara beto ria na mineminete tinoni, ko qari kole varivarinanaza, ari qari gua vei, <<Palu ani tugu beka za na Tuna i Devita?>> qari gua.
23 E toda a multidão, maravilhada, dizia: É este, porventura, o Filho de Davi?
24 Ba ria na Parese za totonai qari nongoria nari za ari qari gua vei, <<I Beelizebulu aza na bangaradi gu na tomete ikikeredi za vani na neqi ani, ko za vei za boka ijiju votu paledi ria na tomete ikikeredi>> qari gua.
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, disseram: Este não expulsa os demônios senão por Belzebu, príncipe dos demônios.
25 Ba za tori gilagilainana tu i Jisu za na dia roquroqu za vei zara ko ari za gudi vei, <<Na binangara za tapikapikata ko qari kole varivaripera mule makadi, za pala minake turu vamauru za na binangara aza. Beto ko doru guguzu babi na tatamana qari varipikapikatai za marike boka turu vamauru.
25 Jesus, porém, conhecendo-lhes os pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo é devastado; e toda cidade, ou casa, dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Ko vei maka pikatana ti Setani za bi rajai gu mule za maka nana pikatana gu mule makana, za tori tapikapikata tugu makana i Setani, ko minake boka turu vamauru za nana binangara aza.
26 Ora, se Satanás expulsa a Satanás, está dividido contra si mesmo; como subsistirá, pois, o seus reino?
27 Ko vei pa neqi gu ti Beelizebulu ba boka iju paledi ria na tomete ikikeredi ara, nari za i zei ropi za vadi na neqi ria na miu sepele ko qari boka iju paledi ria na tomete ikikeredi? Ko zara za vei za na roiti qari roitini ria za uleni za gamu sela gu za gamu!
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam os vossos filhos? Por isso, eles mesmos serão os vossos juízes.
28 Dai, pa neqi tu tana Ongongu tana Tamaza qa boka iju pale tomete ikikeredi ara, ko na binangara tana Tamaza za tori togagamu tu gamu koviria.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que eu expulso os demônios, logo é chegado a vós o reino de Deus.
29 Ari mutu mu dogoro veini ko. Kepore za maka tinoni mina boka lugea za na leo ruma tana maka tinoni neqina ko mina teku paledi za doru nana zakazava za izongoria. Ba momoe za mina piu vakolea mae tu za na tinoni neqina ani, beto tu nari za mina boka luge laoa aza za na nana leo ruma, ko mina boka tavuzu betoria ria doru nana zakazava.
29 Ou, como pode alguém entrar na casa do valente, e roubar-lhe os bens, se primeiro não amarrar o valente? e então lhe saquear a casa.
30 Aza zake somana vei taqu za za taleziu ara aza, beto aza zake varikamu tokaniziu ara za za varipipiarai aza.
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta, espalha.
31 Ko za vei aza za ma poja veidigamu ari: doru sela beto na paranga ikeredi qari vaakeni na Tamaza ria na tinoni, za mari boka taleozoni gu. Ba na paranga ikeredi qari vaakeni na Ongonguna na Tamaza za marike taleozoni.
31 Portanto vos digo: Todo pecado e blasfêmia se perdoará aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Aza za poja vikevikeria na Tuna na Tinoni, za mina boka taleozoni gu. Ba aza za poja vikevikeria na Ongu Tabuna za minake taleozoni pa toa koviria beto kamua na kamua,>> za gua i Jisu.
32 Se alguém disser alguma palavra contra o Filho do homem, isso lhe será perdoado; mas se alguém falar contra o Espírito Santo, não lhe será perdoado, nem neste mundo, nem no vindouro.
33 <<Vei mina leana za na suvegena na suvege, za na vuana ba mari leadi tugu. Vei mina ikerena za na suvegena na suvege, za na vuana ba mari ikeredi tugu. Ura pa vuana gu muna gilagilani ae veveina za na suvege.
33 Ou fazei a árvore boa, e o seu fruto bom; ou fazei a árvore má, e o seu fruto mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Boko tuni dole ikikeremiu! Ko na tinoni ikikeredi vei gamu za pala marike boka paranga votudi ria na zakazava leadi. Ura aza tugu za pugele ojojongo pa bulo za tapoja votu pa nguju.
34 Raça de víboras! como podeis vós falar coisas boas, sendo maus? pois do que há em abundância no coração, disso fala a boca.
35 Na tinoni leana za vavoturia ria na uana leadi qari pugele pa bulona, goto na tinoni ikikerena za vavoturia ria na uana ikikeredi qari pugele pa bulona.
35 O homem bom, do seu bom tesouro tira coisas boas, e o homem mau do mau tesouro tira coisas más.
36 Ba ma poja valeanadigamu ara za gamu: na rane varituti za ria tinoni za mari okokoto vakaberia tana Tamaza za na ginuana qari pojaria ria doru paranga qari vokele gobororia.
36 Digo-vos, pois, que de toda palavra fútil que os homens disserem, hão de dar conta no dia do juízo.
37 Ura doru mua paranga tugu qu pojaria ao za pala mari tuti mulenigo. Ko na mua paranga tugu mina uleni za vei muna talegazani za ba muna gozoria ao za na vinakilasa pa varituti tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
37 Porque pelas tuas palavras serás justificado, e pelas tuas palavras serás condenado.
38 Pa liguna za vei zara, za qari lao nanazia ria kaki qari varivagigalaini na Vavanau beto ria na Parese i Jisu, <<Tinoni varivagigalai, gami nyorogua batia gami za maka roiti varivagabarana jola tana Tamaza bu roiti votuni ao,>> qari guni.
38 Então alguns dos escribas e dos fariseus, tomando a palavra, disseram: Mestre, queremos ver da tua parte algum sinal.
39 Nari za ari za gudi vei i Jisu ria, <<Na zazae tinoni ikikerena beto na vakevakeporea na Tamaza za korapa nyoroguani maka roiti varivagabarana jola! E, ba kepore za maka roiti varivagabarana muna tavadogoroni, goto aza tugu makana gu na roiti varivagabarana za taroiti ti Jona na tinoni korokorotai.
39 Mas ele lhes respondeu: Uma geração má e adúltera pede um sinal; e nenhum sinal se lhe dará, senão o do profeta Jonas;
40 Maka moqaza podeke vei tugu za suvere kue rane beto kue bongi pa leo iapana na igana i Jona, za mina vei tugu za na Tuna na Tinoni. Mina kue ranena tugu beto kue bongina tugu pa bevi varivarigolomona aza, beto za mina toa mule.
40 pois, como Jonas esteve três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim estará o Filho do homem três dias e três noites no seio da terra.
41 Na rane varituti za pala mari turu ko mari tutidigamu ria na tinoni pa Ninive za gamu na zazae tinoni koviria. Ura ria za qari gabala za totonai qari nongoria na taraena i Jona. Goto dogoro tu ko, za korapa gu pani koviria za maka aza za poreveveina jolani i Jona.
41 Os ninivitas se levantarão no juízo com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis aqui quem é maior do que Jonas.
42 Na rane varituti za pala mina turu na kalao pa Siba ko mina tutidigamu za gamu na zazae tinoni koviria. Ura na kakazana jola za nana rerege koko lame vei pa nana guguzu totonai za kamu nongoria za na varivagigalai bokabokana ti Solomone. Goto gamu za dogoro tu ko, za korapa gu pani koviria za maka aza za poreveveina jolani i Solomone,>> za gua i Jisu.
42 A rainha do sul se levantará no juízo com esta geração, e a condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E eis aqui quem é maior do que Salomão.
43 <<Totonai za taloi tana tinoni za maka tomete ikikerena, za keni lekoia aza za na ia kepore maka zavana ko za nyaqoa za ketakoi mi suvere minyere za gua. Ba zake batia aza za maka ia ketakoi bi boka suvere.
43 Ora, havendo o espírito imundo saído do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso, e não o encontra.
44 Nari za paranga gu, <Ma mule vatuvizi gu pa qua ruma ketakoi qa suvere perangaina ara,> za gua. Ko za mule za gua nari za batia na kobakobana ko za tori tasaqu valioso na tavatana valeana tu za na ruma.
44 Então diz: Voltarei para minha casa, donde saí. E, chegando, acha-a desocupada, varrida e adornada.
45 Nari za mule keni aza ko za keni toka kamudi ari ka vitu tomete qari ikere jolani makana, ko qari kamu suveria za na ruma aza. Ko tonai za na toa tana tinoni aza za ikere jolani na totozo momoe. Mina vei putaputa tugu aza za na zazae tinoni ikikeredi koviria,>> za gua i Jisu.
45 Então vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele e, entretanto, habitam ali; e o último estado desse homem vem a ser pior do que o primeiro. Assim há de acontecer também a esta geração perversa.
46 Tonai za korapa paraparangaria i Jisu ria na tinoni, za kamu turu pa sebesebe ruma za na tinana beto ria na taina marene, ko mari parangia aza qari gua.
46 Enquanto ele ainda falava às multidões, estavam do lado de fora sua mãe e seus irmãos, procurando falar-lhe.
47 Ko maka ria qari korapa varikamu ketakoi za paranga laoa aza, ari za gua vei <<Qokolo, na tinamu beto ko ria na taimu marene za qari korapa turu adonigo pa peguru. Qari nyorogua parangaigo qari gua,>> za guni.
47 Disse-lhe alguém: Eis que estão ali fora tua mãe e teus irmãos, e procuram falar contigo.
48 Ba za oe laoa i Jisu aza, <<I zei za na tinaqu beto ari zei za na taiqu marene?>> za gua.
48 Ele, porém, respondeu ao que lhe falava: Quem é minha mãe? e quem são meus irmãos?
49 Beto za uduku laoria ria nana sepele beto za paranga, <<Ari ria na tinaqu na taiqu marene!
49 E, estendendo a mão para os seus discípulos disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Ura aza na tinoni za roitini aza vei za nyoroguani na Tamaqu pa noka za aza tugu za na taiqu marene, na luluqu reko beto na tinaqu,>> za gua aza.
50 Pois qualquer que fizer a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, irmã e mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.