Mateus 12
ghn (GHN) vs ARC
1 Ego na totozo aza za rerege jola vei pa maka inuma vuiti na rane Minyere i Jisu. Ko ria na nana sepele za vairia na burana ko qari podalai ravuzu teku vuiti ko qari kole ngojagedi.
1 Naquele tempo, passou Jesus pelas searas, em um sábado; e os seus discípulos, tendo fome, começaram a colher espigas e a comer.
2 Ko tonai qari batiria qari roiti vei, nari za ria na Parese ari qari guni vei i Jisu, <<Dogoro! Ria na sepele tamu za qari roitini za na roiti zake tavamalumu ko mina taroiti na rane Minyere!>> qari gua ria.
2 E os fariseus, vendo isso, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos fazem o que não é lícito fazer num sábado.
3 Nari za oe laoria i Jisu ria, <<Ae vei gamu oqoro tiroamiu tu gamu aza na roiti za roitini i Devita beto ria na nana tinoni totonai qari burana ria?
3 Ele, porém, lhes disse: Não tendes lido o que fez Davi, quando teve fome, ele e os que com ele
4 Na vavakatona aza za lugea i Devita za na ruma tana Tamaza ko za gania za na bereti madina, aza zake vamalumia na Vavanau ko mina gania aza babi ria qari tutia goto ria gu na iama qari tavamalumuni.
4 Como entrou na Casa de Deus e comeu os pães da proposição, que não lhe era lícito comer, nem aos que com ele
5 Beto gamuke tiroamiu tu gamu pa Vavanau za ria na iama qari roitidi na dia roiti pa rane Minyere pa zelepade za qari majai tugu ria za na vavanauna na rane Minyere ba qarike tajutuni qari sela ria?
5 Ou não tendes lido na lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo violam o sábado e ficam sem culpa?
6 Ba ma pojadigamu ara za gamu: maka za poreveveina jolani na zelepade za korapa pani.
6 Pois eu vos digo que está aqui quem é maior do que o templo.
7 Ari za gua vei za na Kutikuti Tabuna, <Na variroqu varitokai za qa nyoroguani, nake vavavui,> za gua. Ko vei bu gilagila valeania miu gamu za na ginuana na paranga ani, za buke jutu goborodi na tinoni seladi gamu ria na tinoni qarike sela.
7 Mas, se vós soubésseis o que significa: Misericórdia quero e não sacrifício, não condenaríeis os inocentes.
8 Ura na Tuna na Tinoni za na bangarana na rane Minyere,>> za gua i Jisu.
8 Porque o Filho do Homem até do sábado é Senhor.
9 Ego ko za taloi ketakoi i Jisu, za lao pa maka ruma varivarikamuna tadiria na Jiu,
9 E, partindo dali, chegou à sinagoga deles.
10 ko ketakoi za korapa za maka tinoni za raiqo maka kale limana. Ko ria qari korapa nyaqo rokaga ko bari jutuni kaki sela i Jisu za ari qari guni vei aza, <<Ae vei, na tavamalumuna pa Vavanau za na salana tinoni na rane Minyere?>> qari gua.
10 E estava ali um homem que tinha uma das mãos mirrada; e eles, para acusarem Jesus, o interrogaram, dizendo: É lícito curar nos sábados?
11 Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gua vei <<I zei gamu za izongia maka sipi ko bi lotu loposo pa oqili na rane Minyere za na sipi aza, nari za minake bako votuni na rane tugu aza aza? Pala na rane tugu aza muna bako votuni gamu aza!
11 E ele lhes disse: Qual dentre vós será o homem que, tendo uma ovelha, se num sábado ela cair numa cova, não lançará mão dela e a levantará?
12 Ba na tinoni tu za poreveveina jolani na sipi! Ko za vamalumia gu na Vavanau za na roitini na roiti leana na rane Minyere,>> za gua i Jisu.
12 Pois quanto mais vale um homem do que uma ovelha? É, por consequência, lícito fazer bem nos sábados.
13 Beto nari za paranga laoa aza na tinoni za raiqo maka kale limana, <<Mu radonia na limamu,>> za guni. Ko za radonia aza za na limana nari za leana soga vei tugu maka kale limana.
13 Então disse àquele homem: Estende a mão. E ele a estendeu, e ficou sã como a outra.
14 Nari za qari taloi keni ko qari varingodo roquroqu ria na Parese ko mari vaukea i Jisu qari gua.
14 E os fariseus, tendo saído, formaram conselho contra ele, para o matarem.
15 Totonai za gilagilai i Jisu za na kukiti tadiria ani, za za taloi keninana ketakoi aza. Ko ria na minete tinoni lavata za qari tutia aza, ko za salana betoria i Jisu ria doru.
15 Jesus, sabendo isso, retirou-se dali, e acompanhou-o uma grande multidão de gente, e ele curou a todos.
16 Beto za pojadi ria ko marike vavavakatoni tadiria na tinoni za na veveina aza za gua.
16 E recomendava-lhes rigorosamente que o não descobrissem,
17 Ko ani za na vagore votuna na paranga tana Bangara za pojai i Aisea, na tinoni korokorotai, ari za gua vei,
17 para que se cumprisse o que fora dito pelo profeta Isaías, que diz:
18 <<Ani za na qua nabulu qa mijatia.
18 Eis aqui o meu servo que escolhi, o meu amado, em quem a minha alma se compraz; porei sobre ele o meu Espírito, e anunciará aos gentios o juízo.
19 Minake varitoke babi kuku velavela aza,
19 Não contenderá, nem clamará, nem alguém ouvirá pelas ruas a sua voz;
20 Minake pakata pale maka kae suvege maleina,
20 não esmagará a cana quebrada e não apagará o morrão que fumega, até que faça triunfar o juízo.
21 Ko tana mari vatogazia na dia totoravuzu za ria na tinoni karovodi,>>
21 E, no seu nome, os gentios esperarão.
22 Ego pa liguna aza za qari toka kamuni mule ti Jisu ria za maka tinoni za lugea na tomete ikikerena ko zake vabatabatai beto za vapokai tugu vei. Ko za salania i Jisu aza ko za paranga beto za batabata soga.
22 Trouxeram-lhe, então, um endemoninhado cego e mudo; e, de tal modo o curou, que o cego e mudo falava e via.
23 Ko qari gabara beto ria na mineminete tinoni, ko qari kole varivarinanaza, ari qari gua vei, <<Palu ani tugu beka za na Tuna i Devita?>> qari gua.
23 E toda a multidão se admirava e dizia: Não é este o Filho de Davi?
24 Ba ria na Parese za totonai qari nongoria nari za ari qari gua vei, <<I Beelizebulu aza na bangaradi gu na tomete ikikeredi za vani na neqi ani, ko za vei za boka ijiju votu paledi ria na tomete ikikeredi>> qari gua.
24 Mas os fariseus, ouvindo isso, diziam: Este não expulsa os demônios senão por Belzebu, príncipe dos demônios.
25 Ba za tori gilagilainana tu i Jisu za na dia roquroqu za vei zara ko ari za gudi vei, <<Na binangara za tapikapikata ko qari kole varivaripera mule makadi, za pala minake turu vamauru za na binangara aza. Beto ko doru guguzu babi na tatamana qari varipikapikatai za marike boka turu vamauru.
25 Jesus, porém, conhecendo os seus pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo é devastado; e toda cidade ou casa dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Ko vei maka pikatana ti Setani za bi rajai gu mule za maka nana pikatana gu mule makana, za tori tapikapikata tugu makana i Setani, ko minake boka turu vamauru za nana binangara aza.
26 E, se Satanás expulsa a Satanás, está dividido contra si mesmo; como subsistirá, pois, o seu reino?
27 Ko vei pa neqi gu ti Beelizebulu ba boka iju paledi ria na tomete ikikeredi ara, nari za i zei ropi za vadi na neqi ria na miu sepele ko qari boka iju paledi ria na tomete ikikeredi? Ko zara za vei za na roiti qari roitini ria za uleni za gamu sela gu za gamu!
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam, então, os vossos filhos? Portanto, eles mesmos serão os vossos juízes.
28 Dai, pa neqi tu tana Ongongu tana Tamaza qa boka iju pale tomete ikikeredi ara, ko na binangara tana Tamaza za tori togagamu tu gamu koviria.
28 Mas, se eu expulso os demônios pelo Espírito de Deus, é conseguintemente chegado a vós o Reino de Deus.
29 Ari mutu mu dogoro veini ko. Kepore za maka tinoni mina boka lugea za na leo ruma tana maka tinoni neqina ko mina teku paledi za doru nana zakazava za izongoria. Ba momoe za mina piu vakolea mae tu za na tinoni neqina ani, beto tu nari za mina boka luge laoa aza za na nana leo ruma, ko mina boka tavuzu betoria ria doru nana zakazava.
29 Ou como pode alguém entrar em casa do e furtar os seus bens, se primeiro não manietar o valente, saqueando, então, a sua casa?
30 Aza zake somana vei taqu za za taleziu ara aza, beto aza zake varikamu tokaniziu ara za za varipipiarai aza.
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
31 Ko za vei aza za ma poja veidigamu ari: doru sela beto na paranga ikeredi qari vaakeni na Tamaza ria na tinoni, za mari boka taleozoni gu. Ba na paranga ikeredi qari vaakeni na Ongonguna na Tamaza za marike taleozoni.
31 Portanto, eu vos digo: todo pecado e blasfêmia se perdoará aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada aos homens.
32 Aza za poja vikevikeria na Tuna na Tinoni, za mina boka taleozoni gu. Ba aza za poja vikevikeria na Ongu Tabuna za minake taleozoni pa toa koviria beto kamua na kamua,>> za gua i Jisu.
32 E, se qualquer disser
33 <<Vei mina leana za na suvegena na suvege, za na vuana ba mari leadi tugu. Vei mina ikerena za na suvegena na suvege, za na vuana ba mari ikeredi tugu. Ura pa vuana gu muna gilagilani ae veveina za na suvege.
33 Ou dizeis que a árvore é boa e o seu fruto, bom, ou dizeis que a árvore é má e o seu fruto, mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Boko tuni dole ikikeremiu! Ko na tinoni ikikeredi vei gamu za pala marike boka paranga votudi ria na zakazava leadi. Ura aza tugu za pugele ojojongo pa bulo za tapoja votu pa nguju.
34 Raça de víboras, como podeis vós dizer boas
35 Na tinoni leana za vavoturia ria na uana leadi qari pugele pa bulona, goto na tinoni ikikerena za vavoturia ria na uana ikikeredi qari pugele pa bulona.
35 O homem bom tira boas
36 Ba ma poja valeanadigamu ara za gamu: na rane varituti za ria tinoni za mari okokoto vakaberia tana Tamaza za na ginuana qari pojaria ria doru paranga qari vokele gobororia.
36 Mas eu vos digo que de toda palavra ociosa que os homens disserem hão de dar conta no Dia do Juízo.
37 Ura doru mua paranga tugu qu pojaria ao za pala mari tuti mulenigo. Ko na mua paranga tugu mina uleni za vei muna talegazani za ba muna gozoria ao za na vinakilasa pa varituti tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
37 Porque por tuas palavras serás justificado e por tuas palavras serás condenado.
38 Pa liguna za vei zara, za qari lao nanazia ria kaki qari varivagigalaini na Vavanau beto ria na Parese i Jisu, <<Tinoni varivagigalai, gami nyorogua batia gami za maka roiti varivagabarana jola tana Tamaza bu roiti votuni ao,>> qari guni.
38 Então, alguns dos escribas e dos fariseus tomaram a palavra, dizendo: Mestre, quiséramos ver da tua parte algum sinal.
39 Nari za ari za gudi vei i Jisu ria, <<Na zazae tinoni ikikerena beto na vakevakeporea na Tamaza za korapa nyoroguani maka roiti varivagabarana jola! E, ba kepore za maka roiti varivagabarana muna tavadogoroni, goto aza tugu makana gu na roiti varivagabarana za taroiti ti Jona na tinoni korokorotai.
39 Mas ele lhes respondeu e disse: Uma geração má e adúltera pede
40 Maka moqaza podeke vei tugu za suvere kue rane beto kue bongi pa leo iapana na igana i Jona, za mina vei tugu za na Tuna na Tinoni. Mina kue ranena tugu beto kue bongina tugu pa bevi varivarigolomona aza, beto za mina toa mule.
40 pois, como Jonas esteve três dias e três noites no ventre da baleia, assim estará o Filho do Homem três dias e três noites no seio da terra.
41 Na rane varituti za pala mari turu ko mari tutidigamu ria na tinoni pa Ninive za gamu na zazae tinoni koviria. Ura ria za qari gabala za totonai qari nongoria na taraena i Jona. Goto dogoro tu ko, za korapa gu pani koviria za maka aza za poreveveina jolani i Jona.
41 Os ninivitas ressurgirão no Juízo com esta geração e a condenarão, porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis que
42 Na rane varituti za pala mina turu na kalao pa Siba ko mina tutidigamu za gamu na zazae tinoni koviria. Ura na kakazana jola za nana rerege koko lame vei pa nana guguzu totonai za kamu nongoria za na varivagigalai bokabokana ti Solomone. Goto gamu za dogoro tu ko, za korapa gu pani koviria za maka aza za poreveveina jolani i Solomone,>> za gua i Jisu.
42 A Rainha do Sul se levantará no
43 <<Totonai za taloi tana tinoni za maka tomete ikikerena, za keni lekoia aza za na ia kepore maka zavana ko za nyaqoa za ketakoi mi suvere minyere za gua. Ba zake batia aza za maka ia ketakoi bi boka suvere.
43 E, quando o espírito imundo tem saído do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso, e não o encontra.
44 Nari za paranga gu, <Ma mule vatuvizi gu pa qua ruma ketakoi qa suvere perangaina ara,> za gua. Ko za mule za gua nari za batia na kobakobana ko za tori tasaqu valioso na tavatana valeana tu za na ruma.
44 Então, diz: Voltarei para a minha casa, donde saí. E, voltando, acha-
45 Nari za mule keni aza ko za keni toka kamudi ari ka vitu tomete qari ikere jolani makana, ko qari kamu suveria za na ruma aza. Ko tonai za na toa tana tinoni aza za ikere jolani na totozo momoe. Mina vei putaputa tugu aza za na zazae tinoni ikikeredi koviria,>> za gua i Jisu.
45 Então, vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele, e, entrando, habitam ali; e são os últimos
46 Tonai za korapa paraparangaria i Jisu ria na tinoni, za kamu turu pa sebesebe ruma za na tinana beto ria na taina marene, ko mari parangia aza qari gua.
46 E, falando ele ainda à multidão, eis que estavam fora sua mãe e seus irmãos, pretendendo falar-lhe.
47 Ko maka ria qari korapa varikamu ketakoi za paranga laoa aza, ari za gua vei <<Qokolo, na tinamu beto ko ria na taimu marene za qari korapa turu adonigo pa peguru. Qari nyorogua parangaigo qari gua,>> za guni.
47 E disse-lhe alguém: Eis que estão ali fora tua mãe e teus irmãos, que querem falar-te.
48 Ba za oe laoa i Jisu aza, <<I zei za na tinaqu beto ari zei za na taiqu marene?>> za gua.
48 Porém ele, respondendo, disse ao que lhe falara: Quem é minha mãe? E quem são meus irmãos?
49 Beto za uduku laoria ria nana sepele beto za paranga, <<Ari ria na tinaqu na taiqu marene!
49 E, estendendo a mão para os seus discípulos, disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos;
50 Ura aza na tinoni za roitini aza vei za nyoroguani na Tamaqu pa noka za aza tugu za na taiqu marene, na luluqu reko beto na tinaqu,>> za gua aza.
50 porque qualquer que fizer a vontade de meu Pai, que
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.