Lucas 24

ghn (GHN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ego na volavolaza lea na rane momoe pa vuiki, za qari munu volavolaza lao pa bevi ria na reko ko qari pogozoria ria na oela omanga lea qari vatanai.
1 No domingo bem cedo, as mulheres foram ao túmulo, levando os perfumes que haviam preparado.
2 Ba tonai qari lao kamu nari za qari batia za tori tabokili varijo tu pa atakamanana na bevi za na patu qari pateni,
2 Elas viram que a pedra tinha sido tirada da entrada do túmulo.
3 ko tonai qari luge lao nari qarike batia za na kobukobu tinina na Bangara i Jisu.
3 Porém, quando entraram, não acharam o corpo do Senhor Jesus
4 Tonai qari korapa rurani ria aza za vei aza, za kori marene qari vazaeria na poko kilakilangadi za qari lame turu pa keketaidi.
4 e não sabiam o que pensar. De repente, apareceram diante delas dois homens vestidos com roupas muito brilhantes.
5 Ko qari matagutu vikevikeredi ria na reko ko qari turu titigore betodia pa pezo, nari qari paranga ari kori marene, ari qari gua vei, <<Ae za vei ko gamu lame nyaqoa na tinoni toana ketakoi qari kole ria na kobukobu tinoni ukedi?
5 E elas ficaram com medo, e se ajoelharam, e encostaram o rosto no chão. Então os homens disseram a elas: — Por que é que vocês estão procurando entre os mortos quem está vivo?
6 Nake pani aza, za tori turu mule tu. Gamu gilagilaimiu aza vei za pojadigamu totonai za korapa suvere pa Qalili?
6 Ele não está aqui, mas foi ressuscitado. Lembrem que, quando estava na Galileia, ele disse a vocês:
7 Za pojai aza totonai za na veveina na Tuna na Tinoni za pala mina tavalao pa limadi ria na tinoni seladi ko mina tavauke pa korosi, ba pa vinaue rane za pala mina turu mule za gua,>> qari gua.
7 “O Filho do Homem precisa ser entregue aos pecadores, precisa ser crucificado e precisa ressuscitar no terceiro dia”.
8 Totonai za qari roquroqu kamuria ria za na paranga tana,
8 Então as mulheres lembraram das palavras dele
9 ko qari taloi pa bevi ko qari mule vavakato vadi ari ka manogamaka sepele beto ria doru qari tututia i Jisu.
9 e, quando voltaram do túmulo, contaram tudo isso aos onze apóstolos e a todos os outros.
10 Ko ari Mere Magadalene, i Joana, i Mere na tinana i Jekopi beto ria kaki reko qari tutiria za qari vavakatoni tadiria na tinoni tagarunudi za na vavakato ani.
10 Essas mulheres eram Maria Madalena, Joana e Maria, mãe de Tiago. Estas e as outras mulheres que foram com elas contaram tudo isso aos apóstolos.
11 Ba na vavakato ani za vei maka vavakato iliganigani gu tadiria na tinoni tagarunudi, ko qarike vazozotoria ria na reko.
11 Mas eles acharam que o que as mulheres estavam dizendo era tolice e não acreditaram.
12 Ba i Pita za soqolo turu ko za abutu lao za pa bevi, ko za opo ko za oviki lao, nari za batiria na poko gu qari korapa koledia. Ko za taloi ko za gabala mule pa ruma aza beto ko za kole tugu roquroqua za na za beka za podo za gua.
12 Porém Pedro se levantou e correu para o túmulo. Abaixou-se para olhar e viu somente os lençóis de linho e nada mais. Aí voltou para casa, admirado com o que havia acontecido.
13 Ego pa ranena tugu aza za ari kori sepele ti Jisu za qari korapa lalaodia pa maka guguzu na izongona pa Imeasi, na zouna koko pa Jerusalema za padapada vei manogori kilomita.
13 Naquele mesmo dia, dois dos seguidores de Jesus estavam indo para um povoado chamado Emaús, que fica a mais ou menos dez quilômetros de Jerusalém.
14 Ko qari kole varivavakatodi ari kori doru zakazava qari koni pidoko ari.
14 Eles estavam conversando a respeito de tudo o que havia acontecido.
15 Totonai qari korapa variparaparanga beto qari variguadi ari kori ria na zakazava ari, za i Jisu makana za lame kamuria ko za makarai rerege tavitiria.
15 Enquanto conversavam e discutiam, o próprio Jesus chegou perto e começou a caminhar com eles,
16 Ko qari batiadia tugu ari kori aza ba qarike dogoro gigalia ari kori aza.
16 mas alguma coisa não deixou que eles o reconhecessem.
17 Nari za nanaza laoria i Jisu ari kori, ari za gua vei, <<Na za na vavakato gamu korapa varigonani gamu kori pa miu rerege lame?>> za gudi.
17 Então Jesus perguntou: Eles pararam, com um jeito triste,
18 Beto za maka ari kori, na izongona i Kiliopasi, za oe laoa, <<Qokolo, ao gu makamu za na tinoni koni kamumu pa Jerusalema? Ko za vei za quke gilagilaria ria na zakazava qari pidoko pa rane qari koni jola ari?>> za guni.
18 e um deles, chamado Cleopas, disse: — Será que você é o único morador de Jerusalém que não sabe o que aconteceu lá, nestes últimos dias?
19 Nari za nanazaria i Jisu, <<Ae zakazava veveidi za gamu pojaria gamu kori?>> za gudi.
19 — O que foi? — perguntou ele. Eles responderam: — O que aconteceu com Jesus de Nazaré. Esse homem era
20 Ko ria na mami kuta iama beto na mami tinoni matamata za qari tekua ko qari varivaegoni na nana uke, ko qari vaukea pa korosi aza.
20 Os chefes dos sacerdotes e os nossos líderes o entregaram para ser condenado à morte e o crucificaram.
21 Gami gami kole roveroveni za aza tugu za na tinoni mina aloa za na butubutu Izireli gami gua. Pa riso gu qari taroiti doru zakazava ari.
21 E a nossa esperança era que fosse ele quem iria libertar o povo de Israel. Porém já faz três dias que tudo isso aconteceu.
22 Ego beto za ria kaki reko tavitimami gami za qari varuragami gu mule. Qari lao pa bevi pa ngena volavolaza lea
22 Algumas mulheres do nosso grupo nos deixaram espantados, pois foram de madrugada ao túmulo
23 ba qarike batia za na kobukobu tinina. Ego beto za qari mule pojadigami za qari batiria pa dogodogoro ria na mateana, ko ria na mateana qari pojadi za tori toa mule tu aza qari gua.
23 e não encontraram o corpo dele. Voltaram dizendo que viram anjos e que estes afirmaram que ele está vivo.
24 Ko ria kaki tavitimami mule za qari lao pa bevi, nari za qari batia za aza tugu vei qari pojai ria na reko, goto aza za qarike batia,>> qari gua.
24 Alguns do nosso grupo foram ao túmulo e viram que realmente aconteceu o que as mulheres disseram, mas não viram Jesus.
25 Nari ari za gudi vei i Jisu ari kori, <<Gamu duviduvili za gamu ko na roqumiu za pekipeki vitivitigi pa vazozotodi doru zakazava qari pojaria ria na tinoni korokorotai!
25 Então Jesus lhes disse:
26 Na tanguti vakolena za na Karisito za mina gozororia mae ria na vitigi ari beto za mina tavalavata!>> za gua.
26 Pois era preciso que o
27 Ego beto za podalai pa kutikuti ti Mosese ko za kamu pa kutikuti tadiria doru tinoni korokorotai, za kole ruvata vakabere vadi aza doru zakazava qari tapoja pa Kutikuti Tabuna na veveina makana.
27 E começou a explicar todas as passagens das Escrituras Sagradas que falavam dele, iniciando com os livros de Moisés e os escritos de todos os Profetas .
28 Ego ko tonai qari lame tata kamua za na guguzu qari korapa rerege laoa, nari za roiti vei mi jola laonana za gua aza,
28 Quando chegaram perto do povoado para onde iam, Jesus fez como quem ia para mais longe.
29 ba qari tepa vitivitigia ari kori aza, ari qari guni vei, <<Mu suvere tavitigami, ura za tori veluvelu tu beto mi rodomo gu za gua za na kota,>> qari guni. Nari za lao suvere tavitiria pa ruma.
29 Mas eles insistiram com ele para que ficasse, dizendo: — Fique conosco porque já é tarde, e a noite vem chegando. Então Jesus entrou para ficar com os dois.
30 Ego totonai za lao tekuteku tavitiria pa tevolo za tekua aza za na bereti ko za manani, za kipakipai, beto za iadi.
30 Sentou-se à mesa com eles, pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e deu a eles.
31 Pana totozo tu aza za revanga za na matadi ari kori ko qari gigalia aza, beto za pae gu pa dia dogodogoro aza.
31 Aí os olhos deles foram abertos, e eles reconheceram Jesus. Mas ele desapareceu.
32 Nari qari variparanga vei ari ari kori, <<Qokolo, kale pu vei na iku vuruvurungu zara pu vei za na buloda totonai za kole parangagita pa zona, beto totonai za kole revanga vadigita na Kutikuti Tabuna, akae?>> qari gua.
32 Então eles disseram um para o outro: — Não parecia que o nosso coração queimava dentro do peito quando ele nos falava na estrada e nos explicava as Escrituras Sagradas?
33 Ko qari soqolo turu tugu pa totozo aza ari kori ko qari mule lao za pa Jerusalema. Qari lao kamu za qari batiria ari ka manogamaka sepele beto ria kaki mule,
33 Eles se levantaram logo e voltaram para Jerusalém, onde encontraram os onze apóstolos reunidos com outros seguidores de Jesus.
34 ko ari qari gua vei, <<Zozoto! Na Bangara za toa mule, ko za tori votu mutu ti Saimone!>> qari gua.
34 E os apóstolos diziam: — De fato, o Senhor foi ressuscitado e foi visto por Simão!
35 Ego beto za ari kori ba qari vavakato vadi za aza veveina qari gozoria aza pa zona laona, beto na veveina qari gigalia tonai za kipakipai na bereti.
35 Então os dois contaram o que havia acontecido na estrada e como tinham reconhecido o Senhor quando ele havia partido o pão.
36 Ego totonai qari korapa vavakatoni ria za na zakazava ari, za i Jisu makana za turu pa varikorapaidi ria doru, beto ari za gudi vei, <<Na bule mi somana tadigamu!>> za gudi.
36 Enquanto estavam contando isso, Jesus apareceu de repente no meio deles e disse:
37 Qari matagutu vitivitigi ria, beto qari rovea za palu qari batia na onguna maka tinoni qari gua.
37 Eles ficaram assustados e com muito medo e pensaram que estavam vendo um fantasma.
38 Nari za paranga laoria i Jisu ria, <<Ae za vei ko gamu takulanga, beto ae za vei ko za rabeke na roqumiu?
38 Mas ele disse:
39 Mu dogororia tu na limaqu na nenequ ko, ura ara tugu ani! Mu uliziu beto mu dogoroziu, ura na onguna na tinoni za kepore na masana beto na pudapudana, goto ara za koledia na masaqu beto na pudapudaqu,>> za gudi.
39 Olhem para as minhas mãos e para os meus pés e vejam que sou eu mesmo. Toquem em mim e vocês vão crer, pois um fantasma não tem carne nem ossos, como vocês estão vendo que eu tenho.
40 Pa liguna za paranga vei ari, nari za vadogorodi na limana beto na nenena.
40 Jesus disse isso e mostrou as suas mãos e os seus pés.
41 Ego ko tonai qari korapa qera tugu ba qarike boka vazozotoa tugu, nari za nanazaria, <<Ae vei kolenana kaki miu tekutekuna?>> za gua.
41 Eles ainda não acreditavam, pois estavam muito alegres e admirados. Então ele perguntou:
42 Nari qari vani maka kipa igana parogona,
42 Eles lhe deram um pedaço de peixe assado,
43 ko za tekua ko za gania pa moedi ria doru.
43 que ele pegou e comeu diante deles.
44 Beto ari za gudi vei, <<Ari ria na qua paranga qa tori ule vadigamu tu totonai qa suvere tavitigamu. Doru zakazava veveiqu ara qari takuti pa Vavanau ti Mosese, tadiria na tinoni korokorotai beto pa Kera Vatarazae za mari tavagore votu tugu qa gudigamu,>> za gudi.
44 Depois disse:
45 Beto za revangia aza za na roqudi ko qari boka dogoro vakabereria ria na ginuadi na paranga pa Kutikuti Tabuna,
45 Então Jesus abriu a mente deles para que eles entendessem as Escrituras Sagradas
46 beto ari za gudi vei, <<Na takuti vakolena pa Kutikuti Tabuna za na Karisito za mina gozoro vitigi ko mina uke beto na rane vinaue mina turu mule pa uke aza.
46 e disse:
47 Beto ko na nongorona ria na tinoni mari gabala ko na dia sela mi taleozae za mina tatarae pa nizongona aza tadiria doru puku tinoni, podalai tugu pa Jerusalema.
47 E que, em nome dele, a mensagem sobre o arrependimento e o perdão dos pecados seria anunciada a todas as nações, começando em Jerusalém.
48 Gamu za muna vavakatodi ria na zakazava gamu batiria ari.
48 Vocês são testemunhas dessas coisas.
49 Ko ara mana garunu valagere vadigamu za na varivana za taringutinguti vakole vadigamu na Tamaqu. Ba mu suvere pa guguzu pa Jerusalema tinganai muna izongia mae tu za na neqi mina lagere vei pa nulu vavagalo,>> za gua i Jisu.
49 E eu lhes mandarei o que o meu Pai prometeu. Mas esperem aqui em Jerusalém, até que o poder de cima venha sobre vocês.
50 Ego beto za toka votu lao veidi pa Betani i Jisu ria, beto za alakadi na limana ko za manadi.
50 Então Jesus os levou para fora da cidade até o povoado de Betânia. Ali levantou as mãos e os abençoou.
51 Totonai za korapa manadi nari za rijo tadiria aza ko za iolo taloi tadiria ko za zae vei pa noka.
51 Enquanto os estava abençoando, Jesus se afastou deles e foi levado para o céu.
52 Ego ko pa liguna qari vatarazaea, nari za qari muledia pa Jerusalema beto na qera lavata za kole pa bulodi.
52 Eles o adoraram e voltaram para Jerusalém cheios de alegria.
53 Beto ko qarike nogoto lao vatarazaea ria pa kakabarena na zelepade za na Tamaza.
53 E passavam o tempo todo no pátio do Templo, louvando a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.