Lucas 24
ghn (GHN) vs NAA
1 Ego na volavolaza lea na rane momoe pa vuiki, za qari munu volavolaza lao pa bevi ria na reko ko qari pogozoria ria na oela omanga lea qari vatanai.
1 Mas, no primeiro dia da semana, alta madrugada, as mulheres foram ao túmulo, levando os óleos aromáticos que haviam preparado.
2 Ba tonai qari lao kamu nari za qari batia za tori tabokili varijo tu pa atakamanana na bevi za na patu qari pateni,
2 Encontraram a pedra removida do túmulo,
3 ko tonai qari luge lao nari qarike batia za na kobukobu tinina na Bangara i Jisu.
3 mas, ao entrar, não acharam o corpo do Senhor Jesus.
4 Tonai qari korapa rurani ria aza za vei aza, za kori marene qari vazaeria na poko kilakilangadi za qari lame turu pa keketaidi.
4 Aconteceu que, perplexas a esse respeito, apareceram-lhes dois homens com roupas resplandecentes.
5 Ko qari matagutu vikevikeredi ria na reko ko qari turu titigore betodia pa pezo, nari qari paranga ari kori marene, ari qari gua vei, <<Ae za vei ko gamu lame nyaqoa na tinoni toana ketakoi qari kole ria na kobukobu tinoni ukedi?
5 Estando elas com muito medo e baixando os olhos para o chão, eles disseram: — Por que vocês estão procurando entre os mortos aquele que vive?
6 Nake pani aza, za tori turu mule tu. Gamu gilagilaimiu aza vei za pojadigamu totonai za korapa suvere pa Qalili?
6 Ele não está aqui, mas ressuscitou. Lembrem-se do que ele falou para vocês, estando ainda na Galileia:
7 Za pojai aza totonai za na veveina na Tuna na Tinoni za pala mina tavalao pa limadi ria na tinoni seladi ko mina tavauke pa korosi, ba pa vinaue rane za pala mina turu mule za gua,>> qari gua.
7 “É necessário que o Filho do Homem seja entregue nas mãos de pecadores, seja crucificado e ressuscite no terceiro dia.”
8 Totonai za qari roquroqu kamuria ria za na paranga tana,
8 Então elas se lembraram das palavras de Jesus.
9 ko qari taloi pa bevi ko qari mule vavakato vadi ari ka manogamaka sepele beto ria doru qari tututia i Jisu.
9 E, voltando do túmulo, anunciaram todas estas coisas aos onze e a todos os outros que estavam com eles.
10 Ko ari Mere Magadalene, i Joana, i Mere na tinana i Jekopi beto ria kaki reko qari tutiria za qari vavakatoni tadiria na tinoni tagarunudi za na vavakato ani.
10 Essas mulheres eram Maria Madalena, Joana e Maria, mãe de Tiago; também as demais que estavam com elas confirmaram estas coisas aos apóstolos.
11 Ba na vavakato ani za vei maka vavakato iliganigani gu tadiria na tinoni tagarunudi, ko qarike vazozotoria ria na reko.
11 Mas para eles tais palavras pareciam um delírio; eles não acreditaram no que as mulheres diziam.
12 Ba i Pita za soqolo turu ko za abutu lao za pa bevi, ko za opo ko za oviki lao, nari za batiria na poko gu qari korapa koledia. Ko za taloi ko za gabala mule pa ruma aza beto ko za kole tugu roquroqua za na za beka za podo za gua.
12 Pedro, porém, levantando-se, correu ao túmulo. E, abaixando-se, viu somente os lençóis de linho e nada mais; e retirou-se para casa, admirado com o que tinha acontecido.
13 Ego pa ranena tugu aza za ari kori sepele ti Jisu za qari korapa lalaodia pa maka guguzu na izongona pa Imeasi, na zouna koko pa Jerusalema za padapada vei manogori kilomita.
13 Naquele mesmo dia, dois discípulos estavam indo para uma aldeia chamada Emaús, que ficava a uns dez quilômetros de Jerusalém.
14 Ko qari kole varivavakatodi ari kori doru zakazava qari koni pidoko ari.
14 E iam conversando a respeito de tudo o que tinha acontecido.
15 Totonai qari korapa variparaparanga beto qari variguadi ari kori ria na zakazava ari, za i Jisu makana za lame kamuria ko za makarai rerege tavitiria.
15 Enquanto conversavam e discutiam, o próprio Jesus se aproximou e ia com eles.
16 Ko qari batiadia tugu ari kori aza ba qarike dogoro gigalia ari kori aza.
16 Porém os olhos deles estavam como que impedidos de o reconhecer.
17 Nari za nanaza laoria i Jisu ari kori, ari za gua vei, <<Na za na vavakato gamu korapa varigonani gamu kori pa miu rerege lame?>> za gudi.
17 Então ele lhes perguntou: E eles pararam entristecidos.
18 Beto za maka ari kori, na izongona i Kiliopasi, za oe laoa, <<Qokolo, ao gu makamu za na tinoni koni kamumu pa Jerusalema? Ko za vei za quke gilagilaria ria na zakazava qari pidoko pa rane qari koni jola ari?>> za guni.
18 Um, porém, chamado Cleopas, respondeu: — Será que você é o único que esteve em Jerusalém e não sabe o que aconteceu lá, nestes últimos dias?
19 Nari za nanazaria i Jisu, <<Ae zakazava veveidi za gamu pojaria gamu kori?>> za gudi.
19 Ele lhes perguntou: Eles explicaram: — Aquilo que aconteceu com Jesus, o Nazareno, que era profeta, poderoso em obras e palavras, diante de Deus e de todo o povo,
20 Ko ria na mami kuta iama beto na mami tinoni matamata za qari tekua ko qari varivaegoni na nana uke, ko qari vaukea pa korosi aza.
20 e como os principais sacerdotes e as nossas autoridades o entregaram para ser condenado à morte e o crucificaram.
21 Gami gami kole roveroveni za aza tugu za na tinoni mina aloa za na butubutu Izireli gami gua. Pa riso gu qari taroiti doru zakazava ari.
21 Nós esperávamos que fosse ele quem havia de redimir Israel. Mas, depois de tudo isto, já estamos no terceiro dia desde que essas coisas aconteceram.
22 Ego beto za ria kaki reko tavitimami gami za qari varuragami gu mule. Qari lao pa bevi pa ngena volavolaza lea
22 É verdade também que algumas mulheres do nosso grupo nos surpreenderam. Indo de madrugada ao túmulo
23 ba qarike batia za na kobukobu tinina. Ego beto za qari mule pojadigami za qari batiria pa dogodogoro ria na mateana, ko ria na mateana qari pojadi za tori toa mule tu aza qari gua.
23 e não achando o corpo de Jesus, voltaram dizendo que tinham tido uma visão de anjos, os quais afirmam que ele vive.
24 Ko ria kaki tavitimami mule za qari lao pa bevi, nari za qari batia za aza tugu vei qari pojai ria na reko, goto aza za qarike batia,>> qari gua.
24 De fato, alguns dos nossos foram ao túmulo e verificaram a exatidão do que as mulheres disseram; mas não o viram.
25 Nari ari za gudi vei i Jisu ari kori, <<Gamu duviduvili za gamu ko na roqumiu za pekipeki vitivitigi pa vazozotodi doru zakazava qari pojaria ria na tinoni korokorotai!
25 Então ele lhes disse:
26 Na tanguti vakolena za na Karisito za mina gozororia mae ria na vitigi ari beto za mina tavalavata!>> za gua.
26 Não é verdade que o Cristo tinha de sofrer e entrar na sua glória?
27 Ego beto za podalai pa kutikuti ti Mosese ko za kamu pa kutikuti tadiria doru tinoni korokorotai, za kole ruvata vakabere vadi aza doru zakazava qari tapoja pa Kutikuti Tabuna na veveina makana.
27 E, começando por Moisés e todos os Profetas, explicou-lhes o que constava a respeito dele em todas as Escrituras.
28 Ego ko tonai qari lame tata kamua za na guguzu qari korapa rerege laoa, nari za roiti vei mi jola laonana za gua aza,
28 Quando se aproximavam da aldeia para onde iam, ele fez menção de passar adiante.
29 ba qari tepa vitivitigia ari kori aza, ari qari guni vei, <<Mu suvere tavitigami, ura za tori veluvelu tu beto mi rodomo gu za gua za na kota,>> qari guni. Nari za lao suvere tavitiria pa ruma.
29 Mas eles o convenceram a ficar, dizendo: — Fique conosco, porque é tarde, e o dia já está chegando ao fim. E entrou para ficar com eles.
30 Ego totonai za lao tekuteku tavitiria pa tevolo za tekua aza za na bereti ko za manani, za kipakipai, beto za iadi.
30 E aconteceu que, quando estavam à mesa, ele pegou o pão e o abençoou; depois, partiu o pão e o deu a eles.
31 Pana totozo tu aza za revanga za na matadi ari kori ko qari gigalia aza, beto za pae gu pa dia dogodogoro aza.
31 Então os olhos deles se abriram, e eles reconheceram Jesus; mas ele desapareceu da presença deles.
32 Nari qari variparanga vei ari ari kori, <<Qokolo, kale pu vei na iku vuruvurungu zara pu vei za na buloda totonai za kole parangagita pa zona, beto totonai za kole revanga vadigita na Kutikuti Tabuna, akae?>> qari gua.
32 E disseram um ao outro: — Não é verdade que o coração nos ardia no peito, quando ele nos falava pelo caminho, quando nos explicava as Escrituras?
33 Ko qari soqolo turu tugu pa totozo aza ari kori ko qari mule lao za pa Jerusalema. Qari lao kamu za qari batiria ari ka manogamaka sepele beto ria kaki mule,
33 E, na mesma hora, levantando-se, voltaram para Jerusalém, onde acharam reunidos os onze e outros com eles,
34 ko ari qari gua vei, <<Zozoto! Na Bangara za toa mule, ko za tori votu mutu ti Saimone!>> qari gua.
34 os quais diziam: — De fato, o Senhor ressuscitou e já apareceu a Simão!
35 Ego beto za ari kori ba qari vavakato vadi za aza veveina qari gozoria aza pa zona laona, beto na veveina qari gigalia tonai za kipakipai na bereti.
35 Então os dois contaram o que lhes tinha acontecido no caminho e como tinham reconhecido o Senhor no partir do pão.
36 Ego totonai qari korapa vavakatoni ria za na zakazava ari, za i Jisu makana za turu pa varikorapaidi ria doru, beto ari za gudi vei, <<Na bule mi somana tadigamu!>> za gudi.
36 Falavam eles ainda estas coisas quando Jesus apareceu no meio deles e lhes disse:
37 Qari matagutu vitivitigi ria, beto qari rovea za palu qari batia na onguna maka tinoni qari gua.
37 Eles, porém, ficaram assustados e com medo, pensando que estavam vendo um espírito.
38 Nari za paranga laoria i Jisu ria, <<Ae za vei ko gamu takulanga, beto ae za vei ko za rabeke na roqumiu?
38 Mas ele lhes disse:
39 Mu dogororia tu na limaqu na nenequ ko, ura ara tugu ani! Mu uliziu beto mu dogoroziu, ura na onguna na tinoni za kepore na masana beto na pudapudana, goto ara za koledia na masaqu beto na pudapudaqu,>> za gudi.
39 Vejam as minhas mãos e os meus pés, que sou eu mesmo. Toquem em mim e vejam que é verdade, porque um espírito não tem carne nem ossos, como vocês estão vendo que eu tenho.
40 Pa liguna za paranga vei ari, nari za vadogorodi na limana beto na nenena.
40 Dizendo isto, mostrou-lhes as mãos e os pés.
41 Ego ko tonai qari korapa qera tugu ba qarike boka vazozotoa tugu, nari za nanazaria, <<Ae vei kolenana kaki miu tekutekuna?>> za gua.
41 E, por não acreditarem eles ainda, por causa da alegria, e como estavam admirados, Jesus lhes disse:
42 Nari qari vani maka kipa igana parogona,
42 Então lhe apresentaram um pedaço de peixe assado,
43 ko za tekua ko za gania pa moedi ria doru.
43 e ele comeu na presença deles.
44 Beto ari za gudi vei, <<Ari ria na qua paranga qa tori ule vadigamu tu totonai qa suvere tavitigamu. Doru zakazava veveiqu ara qari takuti pa Vavanau ti Mosese, tadiria na tinoni korokorotai beto pa Kera Vatarazae za mari tavagore votu tugu qa gudigamu,>> za gudi.
44 A seguir, Jesus lhes disse:
45 Beto za revangia aza za na roqudi ko qari boka dogoro vakabereria ria na ginuadi na paranga pa Kutikuti Tabuna,
45 Então lhes abriu o entendimento para compreenderem as Escrituras.
46 beto ari za gudi vei, <<Na takuti vakolena pa Kutikuti Tabuna za na Karisito za mina gozoro vitigi ko mina uke beto na rane vinaue mina turu mule pa uke aza.
46 E disse-lhes:
47 Beto ko na nongorona ria na tinoni mari gabala ko na dia sela mi taleozae za mina tatarae pa nizongona aza tadiria doru puku tinoni, podalai tugu pa Jerusalema.
47 e que em seu nome se pregasse arrependimento para remissão de pecados a todas as nações, começando em Jerusalém.
48 Gamu za muna vavakatodi ria na zakazava gamu batiria ari.
48 Vocês são testemunhas destas coisas.
49 Ko ara mana garunu valagere vadigamu za na varivana za taringutinguti vakole vadigamu na Tamaqu. Ba mu suvere pa guguzu pa Jerusalema tinganai muna izongia mae tu za na neqi mina lagere vei pa nulu vavagalo,>> za gua i Jisu.
49 Eis que envio sobre vocês a promessa de meu Pai; permaneçam, pois, na cidade, até que vocês sejam revestidos do poder que vem do alto.
50 Ego beto za toka votu lao veidi pa Betani i Jisu ria, beto za alakadi na limana ko za manadi.
50 Então Jesus os levou para fora, até Betânia. E, erguendo as mãos, os abençoou.
51 Totonai za korapa manadi nari za rijo tadiria aza ko za iolo taloi tadiria ko za zae vei pa noka.
51 Aconteceu que, enquanto os abençoava, ia-se retirando deles, sendo elevado para o céu.
52 Ego ko pa liguna qari vatarazaea, nari za qari muledia pa Jerusalema beto na qera lavata za kole pa bulodi.
52 Então eles, adorando-o, voltaram para Jerusalém cheios de alegria.
53 Beto ko qarike nogoto lao vatarazaea ria pa kakabarena na zelepade za na Tamaza.
53 E estavam sempre no templo, louvando a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.