Lucas 24
ghn (GHN) vs ARIB
1 Ego na volavolaza lea na rane momoe pa vuiki, za qari munu volavolaza lao pa bevi ria na reko ko qari pogozoria ria na oela omanga lea qari vatanai.
1 Mas já no primeiro dia da semana, bem de madrugada, foram elas ao sepulcro, levando as especiarias que tinham preparado.
2 Ba tonai qari lao kamu nari za qari batia za tori tabokili varijo tu pa atakamanana na bevi za na patu qari pateni,
2 E acharam a pedra revolvida do sepulcro.
3 ko tonai qari luge lao nari qarike batia za na kobukobu tinina na Bangara i Jisu.
3 Entrando, porém, não acharam o corpo do Senhor Jesus.
4 Tonai qari korapa rurani ria aza za vei aza, za kori marene qari vazaeria na poko kilakilangadi za qari lame turu pa keketaidi.
4 E, estando elas perplexas a esse respeito, eis que lhes apareceram dois varões em vestes resplandecentes;
5 Ko qari matagutu vikevikeredi ria na reko ko qari turu titigore betodia pa pezo, nari qari paranga ari kori marene, ari qari gua vei, <<Ae za vei ko gamu lame nyaqoa na tinoni toana ketakoi qari kole ria na kobukobu tinoni ukedi?
5 e ficando elas atemorizadas e abaixando o rosto para o chão, eles lhes disseram: Por que buscais entre os mortos aquele que vive?
6 Nake pani aza, za tori turu mule tu. Gamu gilagilaimiu aza vei za pojadigamu totonai za korapa suvere pa Qalili?
6 Ele não está aqui, mas ressurgiu. Lembrai-vos de como vos falou, estando ainda na Galiléia.
7 Za pojai aza totonai za na veveina na Tuna na Tinoni za pala mina tavalao pa limadi ria na tinoni seladi ko mina tavauke pa korosi, ba pa vinaue rane za pala mina turu mule za gua,>> qari gua.
7 dizendo: Importa que o Filho do homem seja entregue nas mãos de homens pecadores, e seja crucificado, e ao terceiro dia ressurja.
8 Totonai za qari roquroqu kamuria ria za na paranga tana,
8 Lembraram-se, então, das suas palavras;
9 ko qari taloi pa bevi ko qari mule vavakato vadi ari ka manogamaka sepele beto ria doru qari tututia i Jisu.
9 e, voltando do sepulcro, anunciaram todas estas coisas aos onze e a todos os demais.
10 Ko ari Mere Magadalene, i Joana, i Mere na tinana i Jekopi beto ria kaki reko qari tutiria za qari vavakatoni tadiria na tinoni tagarunudi za na vavakato ani.
10 E eram Maria Madalena, e Joana, e Maria, mãe de Tiago; também as outras que estavam com elas relataram estas coisas aos apóstolos.
11 Ba na vavakato ani za vei maka vavakato iliganigani gu tadiria na tinoni tagarunudi, ko qarike vazozotoria ria na reko.
11 E pareceram-lhes como um delírio as palavras das mulheres e não lhes deram crédito.
12 Ba i Pita za soqolo turu ko za abutu lao za pa bevi, ko za opo ko za oviki lao, nari za batiria na poko gu qari korapa koledia. Ko za taloi ko za gabala mule pa ruma aza beto ko za kole tugu roquroqua za na za beka za podo za gua.
12 Mas Pedro, levantando-se, correu ao sepulcro; e, abaixando-se, viu somente os panos de linho; e retirou-se, admirando consigo o que havia acontecido.
13 Ego pa ranena tugu aza za ari kori sepele ti Jisu za qari korapa lalaodia pa maka guguzu na izongona pa Imeasi, na zouna koko pa Jerusalema za padapada vei manogori kilomita.
13 Nesse mesmo dia, iam dois deles para uma aldeia chamada Emaús, que distava de Jerusalém sessenta estádios;
14 Ko qari kole varivavakatodi ari kori doru zakazava qari koni pidoko ari.
14 e iam comentando entre si tudo aquilo que havia sucedido.
15 Totonai qari korapa variparaparanga beto qari variguadi ari kori ria na zakazava ari, za i Jisu makana za lame kamuria ko za makarai rerege tavitiria.
15 Enquanto assim comentavam e discutiam, o próprio Jesus se aproximou, e ia com eles;
16 Ko qari batiadia tugu ari kori aza ba qarike dogoro gigalia ari kori aza.
16 mas os olhos deles estavam como que fechados, de sorte que não o reconheceram.
17 Nari za nanaza laoria i Jisu ari kori, ari za gua vei, <<Na za na vavakato gamu korapa varigonani gamu kori pa miu rerege lame?>> za gudi.
17 Então ele lhes perguntou: Que palavras são essas que, caminhando, trocais entre vós? Eles então pararam tristes.
18 Beto za maka ari kori, na izongona i Kiliopasi, za oe laoa, <<Qokolo, ao gu makamu za na tinoni koni kamumu pa Jerusalema? Ko za vei za quke gilagilaria ria na zakazava qari pidoko pa rane qari koni jola ari?>> za guni.
18 E um deles, chamado Cleopas, respondeu-lhe: És tu o único peregrino em Jerusalém que não soube das coisas que nela têm sucedido nestes dias?
19 Nari za nanazaria i Jisu, <<Ae zakazava veveidi za gamu pojaria gamu kori?>> za gudi.
19 Ao que ele lhes perguntou: Quais? Disseram-lhe: As que dizem respeito a Jesus, o nazareno, que foi profeta, poderoso em obras e palavras diante de Deus e de todo o povo.
20 Ko ria na mami kuta iama beto na mami tinoni matamata za qari tekua ko qari varivaegoni na nana uke, ko qari vaukea pa korosi aza.
20 e como os principais sacerdotes e as nossas autoridades e entregaram para ser condenado à morte, e o crucificaram.
21 Gami gami kole roveroveni za aza tugu za na tinoni mina aloa za na butubutu Izireli gami gua. Pa riso gu qari taroiti doru zakazava ari.
21 Ora, nós esperávamos que fosse ele quem havia de remir Israel; e, além de tudo isso, é já hoje o terceiro dia desde que essas coisas aconteceram.
22 Ego beto za ria kaki reko tavitimami gami za qari varuragami gu mule. Qari lao pa bevi pa ngena volavolaza lea
22 Verdade é, também, que algumas mulheres do nosso meio nos encheram de espanto; pois foram de madrugada ao sepulcro
23 ba qarike batia za na kobukobu tinina. Ego beto za qari mule pojadigami za qari batiria pa dogodogoro ria na mateana, ko ria na mateana qari pojadi za tori toa mule tu aza qari gua.
23 e, não achando o corpo dele voltaram, declarando que tinham tido uma visão de anjos que diziam estar ele vivo.
24 Ko ria kaki tavitimami mule za qari lao pa bevi, nari za qari batia za aza tugu vei qari pojai ria na reko, goto aza za qarike batia,>> qari gua.
24 Além disso, alguns dos que estavam conosco foram ao sepulcro, e acharam ser assim como as mulheres haviam dito; a ele, porém, não o viram.
25 Nari ari za gudi vei i Jisu ari kori, <<Gamu duviduvili za gamu ko na roqumiu za pekipeki vitivitigi pa vazozotodi doru zakazava qari pojaria ria na tinoni korokorotai!
25 Então ele lhes disse: ó néscios, e tardos de coração para crerdes tudo o que os profetas disseram!
26 Na tanguti vakolena za na Karisito za mina gozororia mae ria na vitigi ari beto za mina tavalavata!>> za gua.
26 Porventura não importa que o Cristo padecesse essas coisas e entrasse na sua glória?
27 Ego beto za podalai pa kutikuti ti Mosese ko za kamu pa kutikuti tadiria doru tinoni korokorotai, za kole ruvata vakabere vadi aza doru zakazava qari tapoja pa Kutikuti Tabuna na veveina makana.
27 E, começando por Moisés, e por todos os profetas, explicou-lhes o que dele se achava em todas as Escrituras.
28 Ego ko tonai qari lame tata kamua za na guguzu qari korapa rerege laoa, nari za roiti vei mi jola laonana za gua aza,
28 Quando se aproximaram da aldeia para onde iam, ele fez como quem ia para mais longe.
29 ba qari tepa vitivitigia ari kori aza, ari qari guni vei, <<Mu suvere tavitigami, ura za tori veluvelu tu beto mi rodomo gu za gua za na kota,>> qari guni. Nari za lao suvere tavitiria pa ruma.
29 Eles, porém, o constrangeram, dizendo: Fica conosco; porque é tarde, e já declinou o dia. E entrou para ficar com eles.
30 Ego totonai za lao tekuteku tavitiria pa tevolo za tekua aza za na bereti ko za manani, za kipakipai, beto za iadi.
30 Estando com eles à mesa, tomou o pão e o abençoou; e, partindo-o, lho dava.
31 Pana totozo tu aza za revanga za na matadi ari kori ko qari gigalia aza, beto za pae gu pa dia dogodogoro aza.
31 Abriram-se-lhes então os olhos, e o reconheceram; nisto ele desapareceu de diante deles.
32 Nari qari variparanga vei ari ari kori, <<Qokolo, kale pu vei na iku vuruvurungu zara pu vei za na buloda totonai za kole parangagita pa zona, beto totonai za kole revanga vadigita na Kutikuti Tabuna, akae?>> qari gua.
32 E disseram um para o outro: Porventura não se nos abrasava o coração, quando pelo caminho nos falava, e quando nos abria as Escrituras?
33 Ko qari soqolo turu tugu pa totozo aza ari kori ko qari mule lao za pa Jerusalema. Qari lao kamu za qari batiria ari ka manogamaka sepele beto ria kaki mule,
33 E na mesma hora levantaram-se e voltaram para Jerusalém, e encontraram reunidos os onze e os que estavam com eles,
34 ko ari qari gua vei, <<Zozoto! Na Bangara za toa mule, ko za tori votu mutu ti Saimone!>> qari gua.
34 os quais diziam: Realmente o Senhor ressurgiu, e apareceu a Simão.
35 Ego beto za ari kori ba qari vavakato vadi za aza veveina qari gozoria aza pa zona laona, beto na veveina qari gigalia tonai za kipakipai na bereti.
35 Então os dois contaram o que acontecera no caminho, e como se lhes fizera conhecer no partir do pão.
36 Ego totonai qari korapa vavakatoni ria za na zakazava ari, za i Jisu makana za turu pa varikorapaidi ria doru, beto ari za gudi vei, <<Na bule mi somana tadigamu!>> za gudi.
36 Enquanto ainda falavam nisso, o próprio Jesus se apresentou no meio deles, e disse-lhes: Paz seja convosco.
37 Qari matagutu vitivitigi ria, beto qari rovea za palu qari batia na onguna maka tinoni qari gua.
37 Mas eles, espantados e atemorizados, pensavam que viam algum espírito.
38 Nari za paranga laoria i Jisu ria, <<Ae za vei ko gamu takulanga, beto ae za vei ko za rabeke na roqumiu?
38 Ele, porém, lhes disse: Por que estais perturbados? e por que surgem dúvidas em vossos corações?
39 Mu dogororia tu na limaqu na nenequ ko, ura ara tugu ani! Mu uliziu beto mu dogoroziu, ura na onguna na tinoni za kepore na masana beto na pudapudana, goto ara za koledia na masaqu beto na pudapudaqu,>> za gudi.
39 Olhai as minhas mãos e os meus pés, que sou eu mesmo; apalpai-me e vede; porque um espírito não tem carne nem ossos, como percebeis que eu tenho.
40 Pa liguna za paranga vei ari, nari za vadogorodi na limana beto na nenena.
40 E, dizendo isso, mostrou-lhes as mãos e os pés.
41 Ego ko tonai qari korapa qera tugu ba qarike boka vazozotoa tugu, nari za nanazaria, <<Ae vei kolenana kaki miu tekutekuna?>> za gua.
41 Não acreditando eles ainda por causa da alegria, e estando admirados, perguntou-lhes Jesus: Tendes aqui alguma coisa que comer?
42 Nari qari vani maka kipa igana parogona,
42 Então lhe deram um pedaço de peixe assado,
43 ko za tekua ko za gania pa moedi ria doru.
43 o qual ele tomou e comeu diante deles.
44 Beto ari za gudi vei, <<Ari ria na qua paranga qa tori ule vadigamu tu totonai qa suvere tavitigamu. Doru zakazava veveiqu ara qari takuti pa Vavanau ti Mosese, tadiria na tinoni korokorotai beto pa Kera Vatarazae za mari tavagore votu tugu qa gudigamu,>> za gudi.
44 Depois lhe disse: São estas as palavras que vos falei, estando ainda convosco, que importava que se cumprisse tudo o que de mim estava escrito na Lei de Moisés, nos Profetas e nos Salmos.
45 Beto za revangia aza za na roqudi ko qari boka dogoro vakabereria ria na ginuadi na paranga pa Kutikuti Tabuna,
45 Então lhes abriu o entendimento para compreenderem as Escrituras;
46 beto ari za gudi vei, <<Na takuti vakolena pa Kutikuti Tabuna za na Karisito za mina gozoro vitigi ko mina uke beto na rane vinaue mina turu mule pa uke aza.
46 e disse-lhes: Assim está escrito que o Cristo padecesse, e ao terceiro dia ressurgisse dentre os mortos;
47 Beto ko na nongorona ria na tinoni mari gabala ko na dia sela mi taleozae za mina tatarae pa nizongona aza tadiria doru puku tinoni, podalai tugu pa Jerusalema.
47 e que em seu nome se pregasse o arrependimento para remissão dos pecados, a todas as nações, começando por Jerusalém.
48 Gamu za muna vavakatodi ria na zakazava gamu batiria ari.
48 Vós sois testemunhas destas coisas.
49 Ko ara mana garunu valagere vadigamu za na varivana za taringutinguti vakole vadigamu na Tamaqu. Ba mu suvere pa guguzu pa Jerusalema tinganai muna izongia mae tu za na neqi mina lagere vei pa nulu vavagalo,>> za gua i Jisu.
49 E eis que sobre vós envio a promessa de meu Pai; ficai porém, na cidade, até que do alto sejais revestidos de poder.
50 Ego beto za toka votu lao veidi pa Betani i Jisu ria, beto za alakadi na limana ko za manadi.
50 Então os levou fora, até Betânia; e levantando as mãos, os abençoou.
51 Totonai za korapa manadi nari za rijo tadiria aza ko za iolo taloi tadiria ko za zae vei pa noka.
51 E aconteceu que, enquanto os abençoava, apartou-se deles; e foi elevado ao céu.
52 Ego ko pa liguna qari vatarazaea, nari za qari muledia pa Jerusalema beto na qera lavata za kole pa bulodi.
52 E, depois de o adorarem, voltaram com grande júbilo para Jerusalém;
53 Beto ko qarike nogoto lao vatarazaea ria pa kakabarena na zelepade za na Tamaza.
53 e estavam continuamente no templo, bendizendo a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.