Lucas 22
ghn (GHN) vs NAA
1 Ego ko za tata gu za na vavolo Bereti Nake Kovuruna, aza qari gigalani na vavolo Alokata.
1 Estava próxima a Festa dos Pães sem Fermento, chamada Páscoa.
2 Qari matagutudi ria na kuta iama beto ko ria qari varivagigalaini na Vavanau ria na tinoni, ko za vei za qari kole nyaqoa maka zona ko mari aru tamana golomia i Jisu ko mari vaukea qari gua.
2 Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de matar Jesus; porque temiam o povo.
3 Ego beto za lugea i Setani i Jiudasi, aza qari kukuni i Isikarioti, aza tugu maka ari ka manogori sepele.
3 Ora, Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze.
4 Ko za turu keni i Jiudasi ko za lao tadiria na kuta iama beto na matamata tadiria na tinoni kopu pa ruma zelepade, ko qari vavakatoni ria za vei beto mina boka gabala kana vadi aza i Jisu qari guni.
4 Judas foi entender-se com os principais sacerdotes e os capitães sobre como lhes entregaria Jesus.
5 Nari qari qerani ria za na vinatuvizi za roiti vadi i Jiudasi, ko qari varivaegoni tugu ria za mari vani na poata aza qari gua.
5 Eles se alegraram e combinaram em lhe dar dinheiro.
6 Za vaegoa tugu i Jiudasi za na dia nyorogua ko za podalai nyaqoa gu aza za maka totozo leana vei beto marike boka gilagilai na tinoni, ko mina teku valao vadi ria i Jisu za gua.
6 Judas concordou e buscava uma boa ocasião para lhes entregar Jesus, longe da multidão.
7 Ego za kamu za na ranena na vavolo Bereti Nake Kovuruna totonai qari kuboloria na lami vavolo Alokata.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento, em que era necessário fazer o sacrifício do cordeiro pascal.
8 Ko za garunuria i Jisu ari Pita i Jone, ari za gudi vei, <<Mu lao, ko mu vanaqitia za na tekutekuna Alokata tadigita ko tana tekuteku,>> za gua.
8 Então Jesus enviou Pedro e João, dizendo:
9 Nari ari qari guni vei aza, <<Pae za qu nyoroguani ao ko mami lao vatanani gami?>> qari gua ari kori.
9 Eles lhe perguntaram: — Onde o senhor quer que a preparemos?
10 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Vainongoro! Tonai muna lao kamu gamu kori pa guguzu pa Jerusalema, za pala muna gozoria gamu kori za maka tinoni za pogozo jagi kolo. Muna tutia za na tinoni aza ko muna lao luge pa ruma za luge aza.
10 Jesus lhes explicou:
11 Ko ari muna poja veini za na tinoni porenana ruma, <Ari za gua vei za na Tinoni varivagigalai, Pae za na lose ketakoi mana tekuni ara beto ria na qua sepele za na tekutekuna Alokata? za gua,> muna guni.
11 e digam ao dono da casa: “O Mestre pergunta: ‘Onde fica o aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?’”
12 Pala mina vadogorodigamu aza za maka lose lavata pa narena pa nulu, za tori tavatana vadigita tu. Ko ketakoi za muna lao vatanani gamu za nada tekutekuna,>> za gua i Jisu.
12 Ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado; ali façam os preparativos.
13 Qari taloi keni ari kori, ko qari lao tugu batia ari kori doru zakazava vei tugu za tori pojadi tugu i Jisu. Ko qari vatana vakolea ari kori za na tekutekuna Alokata ketakoi.
13 E, indo, acharam tudo como Jesus lhes tinha dito e prepararam a Páscoa.
14 Totonai za kamua za na totozo tana Alokata, za tekuteku tavitiria i Jisu pa tevolo ria na nana tinoni tagarunudi.
14 Chegada a hora, Jesus se pôs à mesa, e os apóstolos estavam com ele.
15 Ari za gudi vei aza ria, <<Qa nyorogua vitivitigini tugu ara ko ba tekuteku tavitidigamu gamu za na tekutekuna Alokata ani, totonai qa oqoro kamua ara za na vitigi.
15 Então Jesus lhes disse:
16 Ura ma poja veidigamu ari: manake izongo teku sogai mule ara za na tekutekuna Alokata, tinganai mina tavagore votu za na ginuana pa binangara tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
16 Pois eu lhes digo que nunca mais a comerei, até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Beto za tekua i Jisu za na kapa vaini, ko za paranga leanani, beto ari za gudi vei, <<Pia, tekua, ko mu okoto bukua.
17 E, pegando um cálice, depois de ter dado graças, disse:
18 Ma pojadigamu: podalai koviria za manake buku sogai ara za na vaini ani, tinganai mina lame na binangara tana Tamaza,>> za gua aza.
18 Pois eu digo a vocês que, de agora em diante, não mais beberei do fruto da videira, até que venha o Reino de Deus.
19 Beto za tekua mule za maka kipa bereti, ko za paranga leanani, za kipakipai ko za okoto iadi, beto ari za gua vei, <<Ani za na tiniqu qa vadigamu ara gamu. Mu tekua pana roquroququ ara,>> za gudi.
19 E, pegando um pão, tendo dado graças, o partiu e lhes deu, dizendo:
20 Ego ko pa zona vei mutugu aza za, liguna za beto na tekutekuna Alokata, za tekua aza za maka kapa vaini, ko ari za gudi vei, <<Na kapa vaini ani za na vinaego koregana tana Tamaza, za vei na orunguqu za nyoa pa laemiu gamu.
20 Do mesmo modo, depois da ceia, pegou o cálice, dizendo:
21 Ba dogoro! Aza mina gabala kanaziu ara za korapa gu nyumu tavitiziu ara pa tevolo ani!
21 — Mas eis que a mão do traidor está comigo à mesa.
22 Mina tavauke za na Tuna na Tinoni vei za nyoroguani na Tamaza, ba mina tekua na takulanga lavata za na tinoni za gabala kanaziu ara!>> za gua i Jisu.
22 Pois o Filho do Homem vai segundo o que está determinado, mas ai daquele por quem ele está sendo traído!
23 Totonai qari nongoria zara za gua vei aza, za qari varigua makadi ria na sepele i zei beka ari ka viza za mina roiti vei qari gua.
23 Então começaram a perguntar entre si qual deles seria o que estava para fazer isso.
24 Maka varitoke veveina i zei ria za pala na tinoni poreveveina jola qari gua za poraka votu lame vei tadiria na sepele.
24 Houve também entre eles uma discussão sobre qual deles parecia ser o maior.
25 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ria na bangaradi ria na tinoni karovodi za qari lalaedi gu makadi ria za na toa tadiria na dia tinoni, beto ko ria pore dia viva ba qari nyorogua tagigala <Na Tinoni Leadi Ko Na Baere Tadiria Na Tinoni> tugu.
25 Mas Jesus lhes disse:
26 Ba gamu za munake vei zara. Aza mina poreveveina jola tadigamu za mina vapeki muleni tadiria doru, beto aza za suvere matamatadigamu za mina kole vei na miu nabulu tu.
26 Mas vocês não são assim; pelo contrário, o maior entre vocês seja como o menor; e aquele que dirige seja como o que serve.
27 Ura i zei za na poreveveina jola? Aza za tekuteku pa tevolo, ba aza na tinoni za vatana? Aza tugu za tekuteku pa tevolo ke! Ba ara za na qua suvere tadigamu za qa vei gu aza na nabulu.
27 Pois qual é maior: aquele que está à mesa ou aquele que serve? Não é verdade que é aquele que está à mesa? Pois, no meio de vocês, eu sou como quem serve.
28 Gamu za gamu tori suvere tavitiziu tu pa tapata qa gozororia ara.
28 Vocês são os que têm permanecido comigo nas minhas tentações.
29 Ko za vei za maka moqaza vei na Tamaqu za tori vaniziu tu na binangara, nari za gamu
29 E eu confio a vocês um reino, assim como o meu Pai confiou a mim,
30 ba muna somana tekuteku na buku pa qua tevolo pa qua binangara za gamu, beto gamu muna nyumu pa nyumunyumuna bangara ko muna totolidi ari ka manogori butubutu Izireli,>> za gua i Jisu.
30 para que comam e bebam à minha mesa no meu Reino; e vocês se assentarão em tronos para julgar as doze tribos de Israel.
31 Beto i Jisu ari za guni vei i Saimone, <<Saimone! Saimone! Za tori vamalumia tu na Tamaza i Setani ko mina podekegamu, ko mina varipikataidi na leadi beto na ikeredi. Maka moqaza podeke vei na tinoni umuma za pikataria na ikikadi na kiko pa kikodi.
31 — Simão, Simão, eis que Satanás pediu para peneirar vocês como trigo!
32 Ba ara qa tori varavaranigo tu ao Saimone, ko na mua rangerange mike munyala. Ko tonai muna neqi soga mule pa mua rangerange ao, za muna tokadi ao ari ka viza taimu sepele zara ko muna vaneqiria na dia rangerange,>> za gua i Jisu.
32 Eu, porém, orei por você, para que a sua fé não desfaleça. E você, quando voltar para mim, fortaleça os seus irmãos.
33 Nari ari za gua vei i Pita, <<Bangara, ara za qa vanaqiti ko mana tuti lugego ao pa ruma varipiuna ko mana uke tavitigo tugu!>> za gua.
33 Porém Pedro respondeu: — Estou pronto para ir com o Senhor, tanto para a prisão como para a morte.
34 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ma pojanigo, Pita! Mina oqoro kiu na kokorako ngena bongi, za muna kilu paleniziu ara kue totozo ao,>> za gua i Jisu.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Beto ari za gudi vei i Jisu ria na nana sepele, <<Totonai qa garunu vakenigamu ara, beto qa pojadigamu ko munake pogozo kurakurani poata, na mane beto ko na sadolo qa gudigamu, za ae za vei? Za papakadigamu tu kaki zakazava?>> za gua aza.
35 A seguir, Jesus perguntou aos discípulos: Eles responderam: — Não faltou nada!
36 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ego, ba koviria za aza za kolenana kurakurani poatana babi na mane, za mi pogozia tugu. Ko aza kepore nana benete varipera, za mi lao vavaini na nana koti ko mi vai tekua maka benete.
36 Então Jesus lhes disse:
37 Ura ma pojadigamu aza vei za kole pa Kutikuti Tabuna, aza ari za gua vei, <Za somana tanguti tavitidi ria na tinoni ikikeredi aza,> za gua, za mina tavagore votu. Ura aza za takuti na veveiqu ara, za pala mari gore votu tugu,>> za gua aza.
37 Pois eu lhes digo que é preciso que se cumpra em mim o que está escrito: “Ele foi contado com os malfeitores.” Pois o que a mim se refere está sendo cumprido.
38 Nari ari qari gua vei ria na sepele, <<Bangara, dogoro! Ari za kori benete varipera tadigita!>> qari gua.
38 Então lhe disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas! Jesus lhes respondeu:
39 Ego za taloi pa Jerusalema i Jisu, ko za zae pa kubo pa Olive, za vei tugu za tori roroitini tugu aza kubo totozo. Ko qari tuti laoa tugu aza ria na nana sepele.
39 E, saindo, Jesus foi, como de costume, para o monte das Oliveiras; e os discípulos o acompanharam.
40 Totonai za kamu aza pa ia ketakoi, za ari za gudi vei ria na nana sepele, <<Mu suvere varavara, ko muke lotu pa toketoke,>> za gudi.
40 Chegando ao lugar escolhido, Jesus lhes disse:
41 Beto za rerege lao vazou iapeki aza, pada zouna boka gona laoni maka patu, ko za nyumu sori tungutungu pa pezo, ko za varavara vei ari,
41 Ele, por sua vez, se afastou um pouco, e, de joelhos, orava,
42 <<Tamaqu, vei muna vamalumia ao, za mu varijoa taqu za na totozo vitigi ani. Ba nake qua nyorogua ba na nyorogua tu tamu za mina tatuti,>> za gua.
42 dizendo:
43 Beto za bola votu kamu vei pa noka za maka mateana ko za vaneqia aza.
43 Então lhe apareceu um anjo do céu que o confortava.
44 Za takulanga vitivitigi aza, ko za varavara vaneqineqi jola ko na ipatana za vei na orungu qari ononi gore pa pezo.
44 E, estando em agonia, orava mais intensamente. E aconteceu que o suor dele se tornou como gotas de sangue caindo sobre a terra.
45 Beto za turu aza ko za rerege mule lao tadiria na nana sepele za gua, za batiria qari tori puta tu, ura za mabo pavu na tinidi pa takulangana aza.
45 Levantando-se da oração, Jesus foi até onde os discípulos estavam, e os encontrou dormindo de tristeza.
46 Nari za ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu puta tu? Mu iqolo ko mu tatakole varavara, ko muke lotu pa toketoke,>> za gua aza.
46 E disse:
47 Totonai za korapa paraparanga vei zara i Jisu, za bola kamu gu za maka minete tinoni za tokaria i Jiudasi, aza maka ari ka manogori sepele. Za rijo lao tatai aza i Jisu ko za aoa.
47 Enquanto Jesus ainda falava, eis que chegou uma multidão. E um dos doze, que se chamava Judas, vinha à frente deles e se aproximou de Jesus para o beijar.
48 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Jiudasi, qu gabala kanani ago pa ao vei zara za na Tuna na Tinoni?>> za gua aza.
48 Jesus, porém, lhe disse:
49 Totonai qari batia ria na sepele qari tutia aza za na ginugua mina taroiti qari gua, za qari nanazia i Jisu, <<Bangara, mami lao qatadi na mami benete varipera?>> qari gua.
49 Os que estavam ao redor de Jesus, vendo o que estava por acontecer, perguntaram: — Senhor, devemos atacar com as espadas?
50 Beto maka ari ka viza nana sepele za lao taqaza teusu paleni za na kale talinga matuana na nabulu tana kuta iama lavata.
50 Um deles golpeou o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha direita.
51 Ba za tokeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Beto gu, za pada gu munake vajolai!>> za gua. Beto za lao arua aza za na talingana na nabulu, ko za salania.
51 Mas Jesus interveio, dizendo: E, tocando na orelha do homem, o curou.
52 Beto ari za gudi vei i Jisu ria na kuta iama, na matamata tadiria na tinoni kopu pa kakabarena zelepade, beto tadiria na tinoni matamata tadiria Jiu, ria qari aru tamania, <<Ae za vei? Na tinoni raja ikiko beto na tinoni varivarivai ara, ko gamu pogozo bolaniziu na benete na kubau gamu?
52 Então Jesus disse aos principais sacerdotes, capitães do templo e anciãos que vieram prendê-lo:
53 Beko doru rane qari jola zara na suverequ gu pa kakabarena zelepade ara, ba gamuke aru tamanaziu tu! Ba ani gu ko na miu totozo gamu nyoroguani muna roitini, aza na totozo za kole bangara na neqi tana rodomo!>> za gua i Jisu.
53 Todos os dias, estando eu com vocês no templo, vocês não tentaram me prender. Esta, porém, é a hora de vocês e a hora do poder das trevas.
54 Beto za qari aru tamania ria i Jisu ko qari toka laoni pa ruma tana kuta iama lavata. I Pita za tututi vazozounana tu pa ligudi ria.
54 Então, prendendo Jesus, levaram-no e o introduziram na casa do sumo sacerdote. Pedro seguia de longe.
55 Ko totonai za qari vatoaia ria za maka iku pa varikorapaina na bolebole sebesebe na ruma tana kuta iama lavata beto qari kole nyumu varilivutaini ria, za lao somana nyumu nana tugu tadiria i Pita.
55 Quando acenderam um fogo no meio do pátio e se assentaram juntos, Pedro tomou lugar entre eles.
56 Totonai za bati vaia maka nabulu reko pa malarana na iku i Pita, za dogoro taria, beto za parangia, <<Ani tugu za maka tinoni za tututia i Jisu!>> za gua.
56 Uma empregada, vendo-o sentado perto do fogo, fixou os olhos nele e disse: — Este também estava com ele.
57 Ba za kilu pale i Pita aza, ari za gua vei, <<Koi, siu, qake gilagilai ara za na tinoni zana!>> za gua.
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, não o conheço.
58 Ko za zovai gu iapeki beto za dogoro vaia mule maka tinoni aza, ko ari za guni vei, <<Ao ba maka tugu gamu qu tutia i Jisu ao!>> za guni.
58 Pouco depois, outro homem, ao ver Pedro, disse: — Você também é um deles. Mas Pedro disse: — Homem, eu não sou um deles.
59 Ego ko za jola padana maka aoa za lamegana gu mule za maka tinoni, ko ari za paranga vaneqineqi vei, <<Ani vapura zozoto gu za maka ria qari tutia i Jisu, ura maka tinoni Qalili za na bangara ani!>> za gua za na tinoni aza.
59 E, tendo passado cerca de uma hora, outro afirmou, dizendo: — Com certeza este também estava com ele, porque também é galileu.
60 Ba ari za gua vei i Pita, <<Qokolo, qake izongo vagilagila podekia tugu ara aza qu korapa pojai ao zana!>> za gua. Aza tugu za korapa paranga vei zara i Pita, za kiu gu za na kokorako.
60 Mas Pedro insistiu: — Homem, não sei do que você está falando. E logo, enquanto Pedro ainda falava, o galo cantou.
61 Totonai za balinga za na Bangara ko za dogoro taria i Pita, nari za roquroqu kamua i Pita totonai aza vei za tori pojani tu na Bangara aza perangaina, aza ari za gua vei, <<Mina oqoro kiu na kokorako ngena bongi, za pala muna kilu paleniziu ara kue totozo ao,>> za gua.
61 Então, o Senhor voltou-se e fixou os olhos em Pedro. E Pedro se lembrou da palavra do Senhor, como lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você me negará três vezes.”
62 Ko za votu lao pa peguru i Pita ko za lukana vapazani.
62 E Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
63 Ego ria na tinoni qari sadereni i Jisu za qari vavaledeni beto qari majamajai aza.
63 Os homens que detinham Jesus zombavam dele, davam-lhe pancadas e,
64 Qari piko suqutu vapaea na matana, beto qari totepia, <<Ego, mu uleni tu! I zei moko za korapa majago?>> qari guni.
64 colocando uma venda sobre os olhos dele, diziam: — Profetize! Quem foi que bateu em você?
65 Beto kubo mule za na paranga ikikeredi qari poja tarini aza.
65 E muitas outras coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Totonai za rane na kota za qari varikamu ria na tinoni matamata tadiria na Jiu, na kuta iama, beto ria qari varivagigalaini na Vavanau, ko za tatoka lao pa moena na kauniseli tadiria na Jiu i Jisu,
66 Logo que amanheceu, reuniu-se a assembleia dos anciãos do povo, tanto os principais sacerdotes como os escribas, e o conduziram ao Sinédrio, onde lhe disseram:
67 ko qari parangia ria i Jisu, <<Vei mina Karisito ao, za mu ule vadigami moko!>> qari gua.
67 — Se você é o Cristo, diga-nos. Então Jesus lhes respondeu:
68 Beto vei mana nanaza laodigamu maka nanaza ara, ba munake boka oeziu za gamu.
68 E, se eu perguntar, vocês não me darão resposta.
69 Ba nake zovaina za na Tuna na Tinoni za mina nyumu pa kale matuana na Tamaza vivana jola,>> za gua aza.
69 Desde agora, o Filho do Homem estará sentado à direita do Deus Todo-Poderoso.
70 Qari nanaza beto laoa ria doru aza, <<Ko ae vei? Ao za na Tuna na Tamaza?>> qari guni.
70 Todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Nari za qari paranga ria, <<Na vavakato vinazozoto za mule taqe nyaqoa? Ura taqe nongoria makada pa beruberuna makana aza,>> qari gua.
71 Eles disseram: — Que necessidade ainda temos de testemunho? Porque nós mesmos ouvimos o que ele falou.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.