Lucas 22
ghn (GHN) vs ARC
1 Ego ko za tata gu za na vavolo Bereti Nake Kovuruna, aza qari gigalani na vavolo Alokata.
1 Estava, pois, perto a Festa dos Pães Asmos, chamada de Páscoa.
2 Qari matagutudi ria na kuta iama beto ko ria qari varivagigalaini na Vavanau ria na tinoni, ko za vei za qari kole nyaqoa maka zona ko mari aru tamana golomia i Jisu ko mari vaukea qari gua.
2 E os principais dos sacerdotes e os escribas andavam procurando como o matariam, porque temiam o povo.
3 Ego beto za lugea i Setani i Jiudasi, aza qari kukuni i Isikarioti, aza tugu maka ari ka manogori sepele.
3 Entrou, porém, Satanás em Judas, que tinha por sobrenome Iscariotes, o qual era do número dos doze.
4 Ko za turu keni i Jiudasi ko za lao tadiria na kuta iama beto na matamata tadiria na tinoni kopu pa ruma zelepade, ko qari vavakatoni ria za vei beto mina boka gabala kana vadi aza i Jisu qari guni.
4 E foi e falou com os principais dos sacerdotes e com os capitães de como lho entregaria,
5 Nari qari qerani ria za na vinatuvizi za roiti vadi i Jiudasi, ko qari varivaegoni tugu ria za mari vani na poata aza qari gua.
5 os quais se alegraram e convieram em lhe dar dinheiro.
6 Za vaegoa tugu i Jiudasi za na dia nyorogua ko za podalai nyaqoa gu aza za maka totozo leana vei beto marike boka gilagilai na tinoni, ko mina teku valao vadi ria i Jisu za gua.
6 E ele concordou e buscava oportunidade para lho entregar sem alvoroço.
7 Ego za kamu za na ranena na vavolo Bereti Nake Kovuruna totonai qari kuboloria na lami vavolo Alokata.
7 Chegou, porém, o dia da Festa dos Pães Asmos, em que importava sacrificar a Páscoa.
8 Ko za garunuria i Jisu ari Pita i Jone, ari za gudi vei, <<Mu lao, ko mu vanaqitia za na tekutekuna Alokata tadigita ko tana tekuteku,>> za gua.
8 E mandou a Pedro e a João, dizendo: Ide, preparai-nos a Páscoa, para que
9 Nari ari qari guni vei aza, <<Pae za qu nyoroguani ao ko mami lao vatanani gami?>> qari gua ari kori.
9 E eles lhe perguntaram: Onde queres que a preparemos?
10 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Vainongoro! Tonai muna lao kamu gamu kori pa guguzu pa Jerusalema, za pala muna gozoria gamu kori za maka tinoni za pogozo jagi kolo. Muna tutia za na tinoni aza ko muna lao luge pa ruma za luge aza.
10 E ele lhes disse: Eis que, quando entrardes na cidade, encontrareis um homem levando um cântaro de água; segui-o até à casa em que ele entrar.
11 Ko ari muna poja veini za na tinoni porenana ruma, <Ari za gua vei za na Tinoni varivagigalai, Pae za na lose ketakoi mana tekuni ara beto ria na qua sepele za na tekutekuna Alokata? za gua,> muna guni.
11 E direis ao pai de família da casa: O mestre te diz: Onde está o aposento em que hei de comer a Páscoa com os meus discípulos?
12 Pala mina vadogorodigamu aza za maka lose lavata pa narena pa nulu, za tori tavatana vadigita tu. Ko ketakoi za muna lao vatanani gamu za nada tekutekuna,>> za gua i Jisu.
12 Então, ele vos mostrará um grande cenáculo mobilado; aí fazei os preparativos.
13 Qari taloi keni ari kori, ko qari lao tugu batia ari kori doru zakazava vei tugu za tori pojadi tugu i Jisu. Ko qari vatana vakolea ari kori za na tekutekuna Alokata ketakoi.
13 E, indo eles, acharam como lhes havia sido dito; e prepararam a Páscoa.
14 Totonai za kamua za na totozo tana Alokata, za tekuteku tavitiria i Jisu pa tevolo ria na nana tinoni tagarunudi.
14 E, chegada a hora, pôs-se à mesa, e, com ele, os doze apóstolos.
15 Ari za gudi vei aza ria, <<Qa nyorogua vitivitigini tugu ara ko ba tekuteku tavitidigamu gamu za na tekutekuna Alokata ani, totonai qa oqoro kamua ara za na vitigi.
15 E disse-lhes: Desejei muito comer convosco esta Páscoa, antes que padeça,
16 Ura ma poja veidigamu ari: manake izongo teku sogai mule ara za na tekutekuna Alokata, tinganai mina tavagore votu za na ginuana pa binangara tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
16 porque vos digo que não a comerei mais até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Beto za tekua i Jisu za na kapa vaini, ko za paranga leanani, beto ari za gudi vei, <<Pia, tekua, ko mu okoto bukua.
17 E, tomando o cálice e havendo dado graças, disse: Tomai-o e reparti-
18 Ma pojadigamu: podalai koviria za manake buku sogai ara za na vaini ani, tinganai mina lame na binangara tana Tamaza,>> za gua aza.
18 porque vos digo que já não beberei do fruto da vide, até que venha o Reino de Deus.
19 Beto za tekua mule za maka kipa bereti, ko za paranga leanani, za kipakipai ko za okoto iadi, beto ari za gua vei, <<Ani za na tiniqu qa vadigamu ara gamu. Mu tekua pana roquroququ ara,>> za gudi.
19 E, tomando o pão e havendo dado graças, partiu- o e deu-lho, dizendo: Isto é o meu corpo, que por vós é dado; fazei isso em memória de mim.
20 Ego ko pa zona vei mutugu aza za, liguna za beto na tekutekuna Alokata, za tekua aza za maka kapa vaini, ko ari za gudi vei, <<Na kapa vaini ani za na vinaego koregana tana Tamaza, za vei na orunguqu za nyoa pa laemiu gamu.
20 Semelhantemente, tomou o cálice, depois da ceia, dizendo: Este cálice é o Novo Testamento no meu sangue, que é derramado por vós.
21 Ba dogoro! Aza mina gabala kanaziu ara za korapa gu nyumu tavitiziu ara pa tevolo ani!
21 Mas eis que a mão do que me trai
22 Mina tavauke za na Tuna na Tinoni vei za nyoroguani na Tamaza, ba mina tekua na takulanga lavata za na tinoni za gabala kanaziu ara!>> za gua i Jisu.
22 E, na verdade, o Filho do Homem vai segundo o que está determinado; mas ai daquele homem por quem é traído!
23 Totonai qari nongoria zara za gua vei aza, za qari varigua makadi ria na sepele i zei beka ari ka viza za mina roiti vei qari gua.
23 E começaram a perguntar entre si qual deles seria o que havia de fazer isso.
24 Maka varitoke veveina i zei ria za pala na tinoni poreveveina jola qari gua za poraka votu lame vei tadiria na sepele.
24 E houve também entre eles contenda sobre qual deles parecia ser o maior.
25 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ria na bangaradi ria na tinoni karovodi za qari lalaedi gu makadi ria za na toa tadiria na dia tinoni, beto ko ria pore dia viva ba qari nyorogua tagigala <Na Tinoni Leadi Ko Na Baere Tadiria Na Tinoni> tugu.
25 E ele lhes disse: Os reis dos gentios dominam sobre eles, e os que têm autoridade sobre eles são chamados benfeitores.
26 Ba gamu za munake vei zara. Aza mina poreveveina jola tadigamu za mina vapeki muleni tadiria doru, beto aza za suvere matamatadigamu za mina kole vei na miu nabulu tu.
26 Mas não seja como o menor; e quem governa, como quem serve.
27 Ura i zei za na poreveveina jola? Aza za tekuteku pa tevolo, ba aza na tinoni za vatana? Aza tugu za tekuteku pa tevolo ke! Ba ara za na qua suvere tadigamu za qa vei gu aza na nabulu.
27 Pois qual é maior: quem está porém, entre vós, sou como aquele que serve.
28 Gamu za gamu tori suvere tavitiziu tu pa tapata qa gozororia ara.
28 E vós sois os que tendes permanecido comigo nas minhas tentações.
29 Ko za vei za maka moqaza vei na Tamaqu za tori vaniziu tu na binangara, nari za gamu
29 E eu vos destino o Reino, como meu Pai mo destinou,
30 ba muna somana tekuteku na buku pa qua tevolo pa qua binangara za gamu, beto gamu muna nyumu pa nyumunyumuna bangara ko muna totolidi ari ka manogori butubutu Izireli,>> za gua i Jisu.
30 para que comais e bebais à minha mesa no meu Reino e vos assenteis sobre tronos, julgando as doze tribos de Israel.
31 Beto i Jisu ari za guni vei i Saimone, <<Saimone! Saimone! Za tori vamalumia tu na Tamaza i Setani ko mina podekegamu, ko mina varipikataidi na leadi beto na ikeredi. Maka moqaza podeke vei na tinoni umuma za pikataria na ikikadi na kiko pa kikodi.
31 Disse também o Senhor: Simão, Simão, eis que Satanás vos pediu para vos cirandar como trigo.
32 Ba ara qa tori varavaranigo tu ao Saimone, ko na mua rangerange mike munyala. Ko tonai muna neqi soga mule pa mua rangerange ao, za muna tokadi ao ari ka viza taimu sepele zara ko muna vaneqiria na dia rangerange,>> za gua i Jisu.
32 Mas eu roguei por ti, para que a tua fé não desfaleça; e tu, quando te converteres, confirma teus irmãos.
33 Nari ari za gua vei i Pita, <<Bangara, ara za qa vanaqiti ko mana tuti lugego ao pa ruma varipiuna ko mana uke tavitigo tugu!>> za gua.
33 E ele lhe disse: Senhor, estou pronto a ir contigo até à prisão e à morte.
34 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ma pojanigo, Pita! Mina oqoro kiu na kokorako ngena bongi, za muna kilu paleniziu ara kue totozo ao,>> za gua i Jisu.
34 Mas ele disse: Digo-te, Pedro, que não cantará hoje o galo antes que três vezes negues que me conheces.
35 Beto ari za gudi vei i Jisu ria na nana sepele, <<Totonai qa garunu vakenigamu ara, beto qa pojadigamu ko munake pogozo kurakurani poata, na mane beto ko na sadolo qa gudigamu, za ae za vei? Za papakadigamu tu kaki zakazava?>> za gua aza.
35 E disse-lhes: Quando vos mandei sem bolsa, alforje ou sandálias, faltou-vos, porventura, alguma coisa? Eles responderam: Nada.
36 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ego, ba koviria za aza za kolenana kurakurani poatana babi na mane, za mi pogozia tugu. Ko aza kepore nana benete varipera, za mi lao vavaini na nana koti ko mi vai tekua maka benete.
36 Disse-lhes, pois: Mas, agora, aquele que tiver bolsa, tome-
37 Ura ma pojadigamu aza vei za kole pa Kutikuti Tabuna, aza ari za gua vei, <Za somana tanguti tavitidi ria na tinoni ikikeredi aza,> za gua, za mina tavagore votu. Ura aza za takuti na veveiqu ara, za pala mari gore votu tugu,>> za gua aza.
37 porquanto vos digo que importa que em mim se cumpra aquilo que está escrito: E com os malfeitores foi contado. Porque o que
38 Nari ari qari gua vei ria na sepele, <<Bangara, dogoro! Ari za kori benete varipera tadigita!>> qari gua.
38 E eles disseram: Senhor, eis aqui duas espadas. E ele lhes disse: Basta.
39 Ego za taloi pa Jerusalema i Jisu, ko za zae pa kubo pa Olive, za vei tugu za tori roroitini tugu aza kubo totozo. Ko qari tuti laoa tugu aza ria na nana sepele.
39 E, saindo, foi, como costumava, para o monte das Oliveiras; e também os seus discípulos o seguiram.
40 Totonai za kamu aza pa ia ketakoi, za ari za gudi vei ria na nana sepele, <<Mu suvere varavara, ko muke lotu pa toketoke,>> za gudi.
40 E, quando chegou àquele lugar, disse-lhes: Orai, para que não entreis em tentação.
41 Beto za rerege lao vazou iapeki aza, pada zouna boka gona laoni maka patu, ko za nyumu sori tungutungu pa pezo, ko za varavara vei ari,
41 E apartou-se deles cerca de um tiro de pedra; e, pondo-se de joelhos, orava,
42 <<Tamaqu, vei muna vamalumia ao, za mu varijoa taqu za na totozo vitigi ani. Ba nake qua nyorogua ba na nyorogua tu tamu za mina tatuti,>> za gua.
42 dizendo: Pai, se queres, passa de mim este cálice; todavia, não se faça a minha vontade, mas a tua.
43 Beto za bola votu kamu vei pa noka za maka mateana ko za vaneqia aza.
43 E apareceu-lhe um anjo do céu, que o confortava.
44 Za takulanga vitivitigi aza, ko za varavara vaneqineqi jola ko na ipatana za vei na orungu qari ononi gore pa pezo.
44 E, posto em agonia, orava mais intensamente. E o seu suor tornou-se em grandes gotas de sangue que corriam até ao chão.
45 Beto za turu aza ko za rerege mule lao tadiria na nana sepele za gua, za batiria qari tori puta tu, ura za mabo pavu na tinidi pa takulangana aza.
45 E, levantando-se da oração, foi ter com os seus discípulos e achou-os dormindo de tristeza.
46 Nari za ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu puta tu? Mu iqolo ko mu tatakole varavara, ko muke lotu pa toketoke,>> za gua aza.
46 E disse-lhes: Por que estais dormindo? Levantai-vos, e orai para que não entreis em tentação.
47 Totonai za korapa paraparanga vei zara i Jisu, za bola kamu gu za maka minete tinoni za tokaria i Jiudasi, aza maka ari ka manogori sepele. Za rijo lao tatai aza i Jisu ko za aoa.
47 E, estando ele ainda a falar, surgiu uma multidão; e um dos doze, que se chamava Judas, ia adiante dela e chegou-se a Jesus para o beijar.
48 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Jiudasi, qu gabala kanani ago pa ao vei zara za na Tuna na Tinoni?>> za gua aza.
48 E Jesus lhe disse: Judas, com um beijo trais o Filho do Homem?
49 Totonai qari batia ria na sepele qari tutia aza za na ginugua mina taroiti qari gua, za qari nanazia i Jisu, <<Bangara, mami lao qatadi na mami benete varipera?>> qari gua.
49 E, vendo os que estavam com ele o que ia suceder, disseram-lhe: Senhor, feriremos à espada?
50 Beto maka ari ka viza nana sepele za lao taqaza teusu paleni za na kale talinga matuana na nabulu tana kuta iama lavata.
50 E um deles feriu o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha direita.
51 Ba za tokeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Beto gu, za pada gu munake vajolai!>> za gua. Beto za lao arua aza za na talingana na nabulu, ko za salania.
51 E, respondendo Jesus, disse: Deixai-os; basta. E, tocando-lhe a orelha, o curou.
52 Beto ari za gudi vei i Jisu ria na kuta iama, na matamata tadiria na tinoni kopu pa kakabarena zelepade, beto tadiria na tinoni matamata tadiria Jiu, ria qari aru tamania, <<Ae za vei? Na tinoni raja ikiko beto na tinoni varivarivai ara, ko gamu pogozo bolaniziu na benete na kubau gamu?
52 E disse Jesus aos principais dos sacerdotes, e capitães do templo, e anciãos que tinham ido contra ele: Saístes com espadas e porretes, como para deter um salteador?
53 Beko doru rane qari jola zara na suverequ gu pa kakabarena zelepade ara, ba gamuke aru tamanaziu tu! Ba ani gu ko na miu totozo gamu nyoroguani muna roitini, aza na totozo za kole bangara na neqi tana rodomo!>> za gua i Jisu.
53 Tenho estado todos os dias convosco no templo e não estendestes as mãos contra mim, mas esta é a vossa hora e o poder das trevas.
54 Beto za qari aru tamania ria i Jisu ko qari toka laoni pa ruma tana kuta iama lavata. I Pita za tututi vazozounana tu pa ligudi ria.
54 Então, prendendo-o, o levaram e o meteram em casa do sumo sacerdote. E Pedro seguia-o de longe.
55 Ko totonai za qari vatoaia ria za maka iku pa varikorapaina na bolebole sebesebe na ruma tana kuta iama lavata beto qari kole nyumu varilivutaini ria, za lao somana nyumu nana tugu tadiria i Pita.
55 E, havendo-se acendido fogo no meio do pátio, estando todos sentados, assentou-se Pedro entre eles.
56 Totonai za bati vaia maka nabulu reko pa malarana na iku i Pita, za dogoro taria, beto za parangia, <<Ani tugu za maka tinoni za tututia i Jisu!>> za gua.
56 E como certa criada, vendo-o estar assentado ao fogo, pusesse os olhos nele, disse: Este também estava com ele.
57 Ba za kilu pale i Pita aza, ari za gua vei, <<Koi, siu, qake gilagilai ara za na tinoni zana!>> za gua.
57 Porém ele negou-o, dizendo: Mulher, não o conheço.
58 Ko za zovai gu iapeki beto za dogoro vaia mule maka tinoni aza, ko ari za guni vei, <<Ao ba maka tugu gamu qu tutia i Jisu ao!>> za guni.
58 E, um pouco depois, vendo-o outro, disse: Tu és também deles. Mas Pedro disse: Homem, não sou.
59 Ego ko za jola padana maka aoa za lamegana gu mule za maka tinoni, ko ari za paranga vaneqineqi vei, <<Ani vapura zozoto gu za maka ria qari tutia i Jisu, ura maka tinoni Qalili za na bangara ani!>> za gua za na tinoni aza.
59 E, passada quase uma hora, um outro afirmava, dizendo: Também este verdadeiramente estava com ele, pois também é galileu.
60 Ba ari za gua vei i Pita, <<Qokolo, qake izongo vagilagila podekia tugu ara aza qu korapa pojai ao zana!>> za gua. Aza tugu za korapa paranga vei zara i Pita, za kiu gu za na kokorako.
60 E Pedro disse: Homem, não sei o que dizes. E logo, estando ele ainda a falar, cantou o galo.
61 Totonai za balinga za na Bangara ko za dogoro taria i Pita, nari za roquroqu kamua i Pita totonai aza vei za tori pojani tu na Bangara aza perangaina, aza ari za gua vei, <<Mina oqoro kiu na kokorako ngena bongi, za pala muna kilu paleniziu ara kue totozo ao,>> za gua.
61 E, virando-se o Senhor, olhou para Pedro, e Pedro lembrou-se da palavra do Senhor, como lhe tinha dito: Antes que o galo cante hoje, me negarás três vezes.
62 Ko za votu lao pa peguru i Pita ko za lukana vapazani.
62 E, saindo Pedro para fora, chorou amargamente.
63 Ego ria na tinoni qari sadereni i Jisu za qari vavaledeni beto qari majamajai aza.
63 E os homens que detinham Jesus zombavam dele, ferindo-o.
64 Qari piko suqutu vapaea na matana, beto qari totepia, <<Ego, mu uleni tu! I zei moko za korapa majago?>> qari guni.
64 E, vendando-lhe os olhos, feriam-no no rosto e perguntavam-lhe, dizendo: Profetiza-nos: quem é que te feriu?
65 Beto kubo mule za na paranga ikikeredi qari poja tarini aza.
65 E outras muitas coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Totonai za rane na kota za qari varikamu ria na tinoni matamata tadiria na Jiu, na kuta iama, beto ria qari varivagigalaini na Vavanau, ko za tatoka lao pa moena na kauniseli tadiria na Jiu i Jisu,
66 E logo que foi dia, ajuntaram-se os anciãos do povo, e os principais dos sacerdotes, e os escribas, e o conduziram ao seu concílio,
67 ko qari parangia ria i Jisu, <<Vei mina Karisito ao, za mu ule vadigami moko!>> qari gua.
67 e lhe perguntaram: Se tu és o Cristo, dize-nos. Ele replicou: Se vo-lo disser, não o crereis;
68 Beto vei mana nanaza laodigamu maka nanaza ara, ba munake boka oeziu za gamu.
68 e também, se vos perguntar, não me respondereis, nem me soltareis.
69 Ba nake zovaina za na Tuna na Tinoni za mina nyumu pa kale matuana na Tamaza vivana jola,>> za gua aza.
69 Desde agora, o Filho do Homem se assentará à direita do poder de Deus.
70 Qari nanaza beto laoa ria doru aza, <<Ko ae vei? Ao za na Tuna na Tamaza?>> qari guni.
70 E disseram todos: Logo, és tu o Filho de Deus? E ele lhes disse: Vós dizeis que eu sou.
71 Nari za qari paranga ria, <<Na vavakato vinazozoto za mule taqe nyaqoa? Ura taqe nongoria makada pa beruberuna makana aza,>> qari gua.
71 Então, disseram: De que mais testemunho necessitamos? Pois nós mesmos o ouvimos da sua boca.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.