Lucas 22

ghn (GHN) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Ego ko za tata gu za na vavolo Bereti Nake Kovuruna, aza qari gigalani na vavolo Alokata.
1 Estava próxima a Festa dos Pães Asmos, chamada Páscoa.
2 Qari matagutudi ria na kuta iama beto ko ria qari varivagigalaini na Vavanau ria na tinoni, ko za vei za qari kole nyaqoa maka zona ko mari aru tamana golomia i Jisu ko mari vaukea qari gua.
2 Preocupavam-se os principais sacerdotes e os escribas em como tirar a vida a Jesus; porque temiam o povo.
3 Ego beto za lugea i Setani i Jiudasi, aza qari kukuni i Isikarioti, aza tugu maka ari ka manogori sepele.
3 Ora, Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze.
4 Ko za turu keni i Jiudasi ko za lao tadiria na kuta iama beto na matamata tadiria na tinoni kopu pa ruma zelepade, ko qari vavakatoni ria za vei beto mina boka gabala kana vadi aza i Jisu qari guni.
4 Este foi entender-se com os principais sacerdotes e os capitães sobre como lhes entregaria a Jesus;
5 Nari qari qerani ria za na vinatuvizi za roiti vadi i Jiudasi, ko qari varivaegoni tugu ria za mari vani na poata aza qari gua.
5 então, eles se alegraram e combinaram em lhe dar dinheiro.
6 Za vaegoa tugu i Jiudasi za na dia nyorogua ko za podalai nyaqoa gu aza za maka totozo leana vei beto marike boka gilagilai na tinoni, ko mina teku valao vadi ria i Jisu za gua.
6 Judas concordou e buscava uma boa ocasião de lho entregar sem tumulto.
7 Ego za kamu za na ranena na vavolo Bereti Nake Kovuruna totonai qari kuboloria na lami vavolo Alokata.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães Asmos, em que importava comemorar a Páscoa.
8 Ko za garunuria i Jisu ari Pita i Jone, ari za gudi vei, <<Mu lao, ko mu vanaqitia za na tekutekuna Alokata tadigita ko tana tekuteku,>> za gua.
8 Jesus, pois, enviou Pedro e João, dizendo: Ide preparar-nos a Páscoa para que a comamos.
9 Nari ari qari guni vei aza, <<Pae za qu nyoroguani ao ko mami lao vatanani gami?>> qari gua ari kori.
9 Eles lhe perguntaram: Onde queres que a preparemos?
10 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Vainongoro! Tonai muna lao kamu gamu kori pa guguzu pa Jerusalema, za pala muna gozoria gamu kori za maka tinoni za pogozo jagi kolo. Muna tutia za na tinoni aza ko muna lao luge pa ruma za luge aza.
10 Então, lhes explicou Jesus: Ao entrardes na cidade, encontrareis um homem com um cântaro de água; segui-o até à casa em que ele entrar
11 Ko ari muna poja veini za na tinoni porenana ruma, <Ari za gua vei za na Tinoni varivagigalai, Pae za na lose ketakoi mana tekuni ara beto ria na qua sepele za na tekutekuna Alokata? za gua,> muna guni.
11 e dizei ao dono da casa: O Mestre manda perguntar-te: Onde é o aposento no qual hei de comer a Páscoa com os meus discípulos?
12 Pala mina vadogorodigamu aza za maka lose lavata pa narena pa nulu, za tori tavatana vadigita tu. Ko ketakoi za muna lao vatanani gamu za nada tekutekuna,>> za gua i Jisu.
12 Ele vos mostrará um espaçoso cenáculo mobilado; ali fazei os preparativos.
13 Qari taloi keni ari kori, ko qari lao tugu batia ari kori doru zakazava vei tugu za tori pojadi tugu i Jisu. Ko qari vatana vakolea ari kori za na tekutekuna Alokata ketakoi.
13 E, indo, tudo encontraram como Jesus lhes dissera e prepararam a Páscoa.
14 Totonai za kamua za na totozo tana Alokata, za tekuteku tavitiria i Jisu pa tevolo ria na nana tinoni tagarunudi.
14 Chegada a hora, pôs-se Jesus à mesa, e com ele os apóstolos.
15 Ari za gudi vei aza ria, <<Qa nyorogua vitivitigini tugu ara ko ba tekuteku tavitidigamu gamu za na tekutekuna Alokata ani, totonai qa oqoro kamua ara za na vitigi.
15 E disse-lhes: Tenho desejado ansiosamente comer convosco esta Páscoa, antes do meu sofrimento.
16 Ura ma poja veidigamu ari: manake izongo teku sogai mule ara za na tekutekuna Alokata, tinganai mina tavagore votu za na ginuana pa binangara tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
16 Pois vos digo que nunca mais a comerei, até que ela se cumpra no reino de Deus.
17 Beto za tekua i Jisu za na kapa vaini, ko za paranga leanani, beto ari za gudi vei, <<Pia, tekua, ko mu okoto bukua.
17 E, tomando um cálice, havendo dado graças, disse: Recebei e reparti entre vós;
18 Ma pojadigamu: podalai koviria za manake buku sogai ara za na vaini ani, tinganai mina lame na binangara tana Tamaza,>> za gua aza.
18 pois vos digo que, de agora em diante, não mais beberei do fruto da videira, até que venha o reino de Deus.
19 Beto za tekua mule za maka kipa bereti, ko za paranga leanani, za kipakipai ko za okoto iadi, beto ari za gua vei, <<Ani za na tiniqu qa vadigamu ara gamu. Mu tekua pana roquroququ ara,>> za gudi.
19 E, tomando um pão, tendo dado graças, o partiu e lhes deu, dizendo: Isto é o meu corpo oferecido por vós; fazei isto em memória de mim.
20 Ego ko pa zona vei mutugu aza za, liguna za beto na tekutekuna Alokata, za tekua aza za maka kapa vaini, ko ari za gudi vei, <<Na kapa vaini ani za na vinaego koregana tana Tamaza, za vei na orunguqu za nyoa pa laemiu gamu.
20 Semelhantemente, depois de cear, tomou o cálice, dizendo: Este é o cálice da nova aliança no meu sangue derramado em favor de vós.
21 Ba dogoro! Aza mina gabala kanaziu ara za korapa gu nyumu tavitiziu ara pa tevolo ani!
21 Todavia, a mão do traidor está comigo à mesa.
22 Mina tavauke za na Tuna na Tinoni vei za nyoroguani na Tamaza, ba mina tekua na takulanga lavata za na tinoni za gabala kanaziu ara!>> za gua i Jisu.
22 Porque o Filho do Homem, na verdade, vai segundo o que está determinado, mas ai daquele por intermédio de quem ele está sendo traído!
23 Totonai qari nongoria zara za gua vei aza, za qari varigua makadi ria na sepele i zei beka ari ka viza za mina roiti vei qari gua.
23 Então, começaram a indagar entre si quem seria, dentre eles, o que estava para fazer isto.
24 Maka varitoke veveina i zei ria za pala na tinoni poreveveina jola qari gua za poraka votu lame vei tadiria na sepele.
24 Suscitaram também entre si uma discussão sobre qual deles parecia ser o maior.
25 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ria na bangaradi ria na tinoni karovodi za qari lalaedi gu makadi ria za na toa tadiria na dia tinoni, beto ko ria pore dia viva ba qari nyorogua tagigala <Na Tinoni Leadi Ko Na Baere Tadiria Na Tinoni> tugu.
25 Mas Jesus lhes disse: Os reis dos povos dominam sobre eles, e os que exercem autoridade são chamados benfeitores.
26 Ba gamu za munake vei zara. Aza mina poreveveina jola tadigamu za mina vapeki muleni tadiria doru, beto aza za suvere matamatadigamu za mina kole vei na miu nabulu tu.
26 Mas vós não sois assim; pelo contrário, o maior entre vós seja como o menor; e aquele que dirige seja como o que serve.
27 Ura i zei za na poreveveina jola? Aza za tekuteku pa tevolo, ba aza na tinoni za vatana? Aza tugu za tekuteku pa tevolo ke! Ba ara za na qua suvere tadigamu za qa vei gu aza na nabulu.
27 Pois qual é maior: quem está à mesa ou quem serve? Porventura, não é quem está à mesa? Pois, no meio de vós, eu sou como quem serve.
28 Gamu za gamu tori suvere tavitiziu tu pa tapata qa gozororia ara.
28 Vós sois os que tendes permanecido comigo nas minhas tentações.
29 Ko za vei za maka moqaza vei na Tamaqu za tori vaniziu tu na binangara, nari za gamu
29 Assim como meu Pai me confiou um reino, eu vo-lo confio,
30 ba muna somana tekuteku na buku pa qua tevolo pa qua binangara za gamu, beto gamu muna nyumu pa nyumunyumuna bangara ko muna totolidi ari ka manogori butubutu Izireli,>> za gua i Jisu.
30 para que comais e bebais à minha mesa no meu reino; e vos assentareis em tronos para julgar as doze tribos de Israel.
31 Beto i Jisu ari za guni vei i Saimone, <<Saimone! Saimone! Za tori vamalumia tu na Tamaza i Setani ko mina podekegamu, ko mina varipikataidi na leadi beto na ikeredi. Maka moqaza podeke vei na tinoni umuma za pikataria na ikikadi na kiko pa kikodi.
31 Simão, Simão, eis que Satanás vos reclamou para vos peneirar como trigo!
32 Ba ara qa tori varavaranigo tu ao Saimone, ko na mua rangerange mike munyala. Ko tonai muna neqi soga mule pa mua rangerange ao, za muna tokadi ao ari ka viza taimu sepele zara ko muna vaneqiria na dia rangerange,>> za gua i Jisu.
32 Eu, porém, roguei por ti, para que a tua fé não desfaleça; tu, pois, quando te converteres, fortalece os teus irmãos.
33 Nari ari za gua vei i Pita, <<Bangara, ara za qa vanaqiti ko mana tuti lugego ao pa ruma varipiuna ko mana uke tavitigo tugu!>> za gua.
33 Ele, porém, respondeu: Senhor, estou pronto a ir contigo, tanto para a prisão como para a morte.
34 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ma pojanigo, Pita! Mina oqoro kiu na kokorako ngena bongi, za muna kilu paleniziu ara kue totozo ao,>> za gua i Jisu.
34 Mas Jesus lhe disse: Afirmo-te, Pedro, que, hoje, três vezes negarás que me conheces, antes que o galo cante.
35 Beto ari za gudi vei i Jisu ria na nana sepele, <<Totonai qa garunu vakenigamu ara, beto qa pojadigamu ko munake pogozo kurakurani poata, na mane beto ko na sadolo qa gudigamu, za ae za vei? Za papakadigamu tu kaki zakazava?>> za gua aza.
35 A seguir, Jesus lhes perguntou: Quando vos mandei sem bolsa, sem alforje e sem sandálias, faltou-vos, porventura, alguma coisa? Nada, disseram eles.
36 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ego, ba koviria za aza za kolenana kurakurani poatana babi na mane, za mi pogozia tugu. Ko aza kepore nana benete varipera, za mi lao vavaini na nana koti ko mi vai tekua maka benete.
36 Então, lhes disse: Agora, porém, quem tem bolsa, tome-a, como também o alforje; e o que não tem espada, venda a sua capa e compre uma.
37 Ura ma pojadigamu aza vei za kole pa Kutikuti Tabuna, aza ari za gua vei, <Za somana tanguti tavitidi ria na tinoni ikikeredi aza,> za gua, za mina tavagore votu. Ura aza za takuti na veveiqu ara, za pala mari gore votu tugu,>> za gua aza.
37 Pois vos digo que importa que se cumpra em mim o que está escrito:
38 Nari ari qari gua vei ria na sepele, <<Bangara, dogoro! Ari za kori benete varipera tadigita!>> qari gua.
38 Então, lhe disseram: Senhor, eis aqui duas espadas! Respondeu-lhes: Basta!
39 Ego za taloi pa Jerusalema i Jisu, ko za zae pa kubo pa Olive, za vei tugu za tori roroitini tugu aza kubo totozo. Ko qari tuti laoa tugu aza ria na nana sepele.
39 E, saindo, foi, como de costume, para o monte das Oliveiras; e os discípulos o acompanharam.
40 Totonai za kamu aza pa ia ketakoi, za ari za gudi vei ria na nana sepele, <<Mu suvere varavara, ko muke lotu pa toketoke,>> za gudi.
40 Chegando ao lugar escolhido, Jesus lhes disse: Orai, para que não entreis em tentação.
41 Beto za rerege lao vazou iapeki aza, pada zouna boka gona laoni maka patu, ko za nyumu sori tungutungu pa pezo, ko za varavara vei ari,
41 Ele, por sua vez, se afastou, cerca de um tiro de pedra, e, de joelhos, orava,
42 <<Tamaqu, vei muna vamalumia ao, za mu varijoa taqu za na totozo vitigi ani. Ba nake qua nyorogua ba na nyorogua tu tamu za mina tatuti,>> za gua.
42 dizendo: Pai, se queres, passa de mim este cálice; contudo, não se faça a minha vontade, e sim a tua.
43 Beto za bola votu kamu vei pa noka za maka mateana ko za vaneqia aza.
43 [Então, lhe apareceu um anjo do céu que o confortava.
44 Za takulanga vitivitigi aza, ko za varavara vaneqineqi jola ko na ipatana za vei na orungu qari ononi gore pa pezo.
44 E, estando em agonia, orava mais intensamente. E aconteceu que o seu suor se tornou como gotas de sangue caindo sobre a terra.]
45 Beto za turu aza ko za rerege mule lao tadiria na nana sepele za gua, za batiria qari tori puta tu, ura za mabo pavu na tinidi pa takulangana aza.
45 Levantando-se da oração, foi ter com os discípulos, e os achou dormindo de tristeza,
46 Nari za ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu puta tu? Mu iqolo ko mu tatakole varavara, ko muke lotu pa toketoke,>> za gua aza.
46 e disse-lhes: Por que estais dormindo? Levantai-vos e orai, para que não entreis em tentação.
47 Totonai za korapa paraparanga vei zara i Jisu, za bola kamu gu za maka minete tinoni za tokaria i Jiudasi, aza maka ari ka manogori sepele. Za rijo lao tatai aza i Jisu ko za aoa.
47 Falava ele ainda, quando chegou uma multidão; e um dos doze, o chamado Judas, que vinha à frente deles, aproximou-se de Jesus para o beijar.
48 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Jiudasi, qu gabala kanani ago pa ao vei zara za na Tuna na Tinoni?>> za gua aza.
48 Jesus, porém, lhe disse: Judas, com um beijo trais o Filho do Homem?
49 Totonai qari batia ria na sepele qari tutia aza za na ginugua mina taroiti qari gua, za qari nanazia i Jisu, <<Bangara, mami lao qatadi na mami benete varipera?>> qari gua.
49 Os que estavam ao redor dele, vendo o que ia suceder, perguntaram: Senhor, feriremos à espada?
50 Beto maka ari ka viza nana sepele za lao taqaza teusu paleni za na kale talinga matuana na nabulu tana kuta iama lavata.
50 Um deles feriu o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha direita.
51 Ba za tokeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Beto gu, za pada gu munake vajolai!>> za gua. Beto za lao arua aza za na talingana na nabulu, ko za salania.
51 Mas Jesus acudiu, dizendo: Deixai, basta. E, tocando-lhe a orelha, o curou.
52 Beto ari za gudi vei i Jisu ria na kuta iama, na matamata tadiria na tinoni kopu pa kakabarena zelepade, beto tadiria na tinoni matamata tadiria Jiu, ria qari aru tamania, <<Ae za vei? Na tinoni raja ikiko beto na tinoni varivarivai ara, ko gamu pogozo bolaniziu na benete na kubau gamu?
52 Então, dirigindo-se Jesus aos principais sacerdotes, capitães do templo e anciãos que vieram prendê-lo, disse: Saístes com espadas e porretes como para deter um salteador?
53 Beko doru rane qari jola zara na suverequ gu pa kakabarena zelepade ara, ba gamuke aru tamanaziu tu! Ba ani gu ko na miu totozo gamu nyoroguani muna roitini, aza na totozo za kole bangara na neqi tana rodomo!>> za gua i Jisu.
53 Diariamente, estando eu convosco no templo, não pusestes as mãos sobre mim. Esta, porém, é a vossa hora e o poder das trevas.
54 Beto za qari aru tamania ria i Jisu ko qari toka laoni pa ruma tana kuta iama lavata. I Pita za tututi vazozounana tu pa ligudi ria.
54 Então, prendendo-o, o levaram e o introduziram na casa do sumo sacerdote. Pedro seguia de longe.
55 Ko totonai za qari vatoaia ria za maka iku pa varikorapaina na bolebole sebesebe na ruma tana kuta iama lavata beto qari kole nyumu varilivutaini ria, za lao somana nyumu nana tugu tadiria i Pita.
55 E, quando acenderam fogo no meio do pátio e juntos se assentaram, Pedro tomou lugar entre eles.
56 Totonai za bati vaia maka nabulu reko pa malarana na iku i Pita, za dogoro taria, beto za parangia, <<Ani tugu za maka tinoni za tututia i Jisu!>> za gua.
56 Entrementes, uma criada, vendo-o assentado perto do fogo, fitando-o, disse: Este também estava com ele.
57 Ba za kilu pale i Pita aza, ari za gua vei, <<Koi, siu, qake gilagilai ara za na tinoni zana!>> za gua.
57 Mas Pedro negava, dizendo: Mulher, não o conheço.
58 Ko za zovai gu iapeki beto za dogoro vaia mule maka tinoni aza, ko ari za guni vei, <<Ao ba maka tugu gamu qu tutia i Jisu ao!>> za guni.
58 Pouco depois, vendo-o outro, disse: Também tu és dos tais. Pedro, porém, protestava: Homem, não sou.
59 Ego ko za jola padana maka aoa za lamegana gu mule za maka tinoni, ko ari za paranga vaneqineqi vei, <<Ani vapura zozoto gu za maka ria qari tutia i Jisu, ura maka tinoni Qalili za na bangara ani!>> za gua za na tinoni aza.
59 E, tendo passado cerca de uma hora, outro afirmava, dizendo: Também este, verdadeiramente, estava com ele, porque também é galileu.
60 Ba ari za gua vei i Pita, <<Qokolo, qake izongo vagilagila podekia tugu ara aza qu korapa pojai ao zana!>> za gua. Aza tugu za korapa paranga vei zara i Pita, za kiu gu za na kokorako.
60 Mas Pedro insistia: Homem, não compreendo o que dizes. E logo, estando ele ainda a falar, cantou o galo.
61 Totonai za balinga za na Bangara ko za dogoro taria i Pita, nari za roquroqu kamua i Pita totonai aza vei za tori pojani tu na Bangara aza perangaina, aza ari za gua vei, <<Mina oqoro kiu na kokorako ngena bongi, za pala muna kilu paleniziu ara kue totozo ao,>> za gua.
61 Então, voltando-se o Senhor, fixou os olhos em Pedro, e Pedro se lembrou da palavra do Senhor, como lhe dissera: Hoje, três vezes me negarás, antes de cantar o galo.
62 Ko za votu lao pa peguru i Pita ko za lukana vapazani.
62 Então, Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
63 Ego ria na tinoni qari sadereni i Jisu za qari vavaledeni beto qari majamajai aza.
63 Os que detinham Jesus zombavam dele, davam-lhe pancadas e,
64 Qari piko suqutu vapaea na matana, beto qari totepia, <<Ego, mu uleni tu! I zei moko za korapa majago?>> qari guni.
64 vendando-lhe os olhos, diziam: Profetiza-nos: quem é que te bateu?
65 Beto kubo mule za na paranga ikikeredi qari poja tarini aza.
65 E muitas outras coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Totonai za rane na kota za qari varikamu ria na tinoni matamata tadiria na Jiu, na kuta iama, beto ria qari varivagigalaini na Vavanau, ko za tatoka lao pa moena na kauniseli tadiria na Jiu i Jisu,
66 Logo que amanheceu, reuniu-se a assembleia dos anciãos do povo, tanto os principais sacerdotes como os escribas, e o conduziram ao Sinédrio, onde lhe disseram:
67 ko qari parangia ria i Jisu, <<Vei mina Karisito ao, za mu ule vadigami moko!>> qari gua.
67 Se tu és o Cristo, dize-nos. Então, Jesus lhes respondeu: Se vo-lo disser, não o acreditareis;
68 Beto vei mana nanaza laodigamu maka nanaza ara, ba munake boka oeziu za gamu.
68 também, se vos perguntar, de nenhum modo me respondereis.
69 Ba nake zovaina za na Tuna na Tinoni za mina nyumu pa kale matuana na Tamaza vivana jola,>> za gua aza.
69 Desde agora, estará sentado o Filho do Homem à direita do Todo-Poderoso Deus.
70 Qari nanaza beto laoa ria doru aza, <<Ko ae vei? Ao za na Tuna na Tamaza?>> qari guni.
70 Então, disseram todos: Logo, tu és o Filho de Deus? E ele lhes respondeu: Vós dizeis que eu sou.
71 Nari za qari paranga ria, <<Na vavakato vinazozoto za mule taqe nyaqoa? Ura taqe nongoria makada pa beruberuna makana aza,>> qari gua.
71 Clamaram, pois: Que necessidade mais temos de testemunho? Porque nós mesmos o ouvimos da sua própria boca.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.