Lucas 18

ghn (GHN) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ego beto za pojai mule i Jisu tadiria na nana sepele za maka vavakato vavapada ko mi vagigalairia ko marike munyala pa varavara goto mari varavara laodia gu za gua. Ko ari za gudi vei,
1 Propôs-lhes Jesus uma parábola para mostrar que é necessário orar sempre sem jamais deixar de fazê-lo.
2 <<Pana maka guguzu za kolenana za maka tinoni varituti zake pangagani na Tamaza beto zake dogoro vaporeveveina ria na tinoni.
2 Havia em certa cidade um juiz que não temia a Deus, nem respeitava pessoa alguma.
3 Ko na suverena tugu pa guguzu aza za maka reko nabonaboko, za lao tepa milimulea na tuvizi tana tinoni varituti ani, ari za gua vei, <Mu mijata vaniziu na tuvizi qa taleni na qua kana,> za gua.
3 Na mesma cidade vivia também uma viúva que vinha com freqüência à sua presença para dizer-lhe: Faze-me justiça contra o meu adversário.
4 Na zovaina jola za dainana za na tinoni varituti ani. Ba liguligu tu beto za roquroqu makana za na tinoni varituti ani, ari za gua vei, <Zozoto tugu za qake pangagani ara za na Tamaza, beto ko qake dogoro vaporeveveidi tugu ara ria na tinoni,
4 Ele, porém, por muito tempo não o quis. Por fim, refletiu consigo: Eu não temo a Deus nem respeito os homens;
5 ba za kamu vaduvili gojoziu ara za na naboko ani. Ko leana ma roiti vani tu ropi na varituti aza za nyoroguani aza. Ura vei manake roiti vei ara za pala mina manogai milimuleziu tugu, ko mina vapavuziu!> za gua za na tinoni varituti,>> za gua i Jisu.
5 todavia, porque esta viúva me importuna, far-lhe-ei justiça, senão ela não cessará de me molestar.
6 Beto ari za gua vei za na Bangara, <<Mu nongoria tu aza vei za pojai na tinoni varituti ikikerena ani ko!
6 Prosseguiu o Senhor: Ouvis o que diz este juiz injusto?
7 Ba ae za vei? Gamu roquroqua gamu za minake varituti vadi na Tamaza ria na nana tinoni qari kiu alili laoa aza na rane na bongi? Ae vei, pala minake oqanai tokadi tugu na Tamaza ria?
7 Por acaso não fará Deus justiça aos seus escolhidos, que estão clamando por ele dia e noite? Porventura tardará em socorrê-los?
8 Dai! Ma pojadigamu minake oriavo tugu varituti vadi aza ria. Goto ae za vei, tonai mina mule lame na Tuna na Tinoni za pala mina batirianana tu ria kaki tinoni rangerange pa pezo?>> za gua i Jisu.
8 Digo-vos que em breve lhes fará justiça. Mas, quando vier o Filho do Homem, acaso achará fé sobre a terra?
9 Beto za pojadi mule i Jisu ria kaki qari range muledi na dia toa tuvizidi beto qari dogoro vagoreria ria na goto tinoni za na vavakato vavapada ani,
9 Jesus lhes disse ainda esta parábola a respeito de alguns que se vangloriavam como se fossem justos, e desprezavam os outros:
10 ari za gua vei, <<Koledia za kori tinoni qari zae varavara pa kakabarena zelepade, maka za na Parese goto maka na tinoni tekuteku takisi.
10 Subiram dois homens ao templo para orar. Um era fariseu; o outro, publicano.
11 Na Parese za turu kalekale makana beto ari za varavara lao vei tana makana, <Tamaza, qa paranga leana ara tamu, ura qake vei ria doru goto tinoni ara. Qake ikiko, nake tinoni ikikerequ, beto qake barabarata, beto qake vevei na tinoni tekuteku takisi pa maka kalequ nari ara.
11 O fariseu, em pé, orava no seu interior desta forma: Graças te dou, ó Deus, que não sou como os demais homens: ladrões, injustos e adúlteros; nem como o publicano que está ali.
12 Ara za kori totozo pa maka vuiki qa gilagila tabutabu ganigani, beto qa valao vanigo maka pa manoga pa dorudi na qua zakazava qa tekuria,> za gua aza.
12 Jejuo duas vezes na semana e pago o dízimo de todos os meus lucros.
13 Goto na tinoni tekuteku takisi za turu pa zouna tu ko za pangaga enga zae pa noka, goto za kole popoaria pa nana takulanga za na raqoraqona, beto ari za varavara vei, <Tamaza, mu roquroquziu beto mu taleozoniziu, ura ara za na tinoni sela!> za gua aza.
13 O publicano, porém, mantendo-se à distância, não ousava sequer levantar os olhos ao céu, mas batia no peito, dizendo: Ó Deus, tem piedade de mim, que sou pecador!
14 Ma pojadigamu ara: na tinoni tekuteku takisi tu ani, nake Parese, za taleozo ko za tuvizi pa dogodogoro tana Tamaza beto za mule laonana pa nana ruma aza. Ura na tinoni za vavalavata muleni makana za mina tavagore, ba na tinoni za vapekai muleni makana za mina tavalavata,>> za gua i Jisu.
14 Digo-vos: este voltou para casa justificado, e não o outro. Pois todo o que se exaltar será humilhado, e quem se humilhar será exaltado.
15 Ego qari toka laodi ti Jisu na tudi pekipekidi ria kaki tinoni, ko mi vaopodi na limana aza ko mi manadi qari gua. Tonai qari batiria ria na sepele qari roiti vei zara za qari tokeria ria.
15 Trouxeram-lhe também criancinhas, para que ele as tocasse. Vendo isto, os discípulos as repreendiam.
16 Ba za kuku tekuria i Jisu ria na koburu pekipekidi ko za parangaria, <<Mu vamalumu lameria taqu ria na koburu pekipekidi, muke suquturia. Ura na binangara tana Tamaza za tadiria tugu qari vevei ria na koburu ari.
16 Jesus, porém, chamou-as e disse: Deixai vir a mim as criancinhas e não as impeçais, porque o Reino de Deus é daqueles que se parecem com elas.
17 Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni zake toa vei na koburu peki pa tekuna na binangara tana Tamaza, za minake boka zozoto lugea aza za na binangara tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
17 Em verdade vos declaro: quem não receber o Reino de Deus como uma criancinha, nele não entrará.
18 Ego za lame ti Jisu za maka tinoni matamata tadiria na Jiu, ko za nanaza vei ari, <<Tinoni varivagigalai leleamu, na za za mana roitini ara beto mana teku izongia za na toa jola?>> za gua.
18 Um homem de posição perguntou então a Jesus: Bom Mestre, que devo fazer para possuir a vida eterna?
19 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ae za vei ko na leleamu qu guniziu tu ara ao? Kepore za maka za leleana, goto na Tamaza gu makana.
19 Jesus respondeu-lhe: Por que me chamas bom? Ninguém é bom senão só Deus.
20 Qu gilagilariamua ao ria na garunu: <Muke barabarata, muke varivai, muke iko, muke vaijutu sekeseke, beto ko mu valavataria na tamamu na tinamu,> qari gua,>> za gua i Jisu.
20 Conheces os mandamentos: não cometerás adultério; não matarás; não furtarás; não dirás falso testemunho; honrarás pai e mãe.
21 Nari ari za gua vei za na tinoni ani, <<Qa tori tuti betoria tu ara podalai na pekiqu tu ria na garunu ria,>> za gua.
21 Disse ele: Tudo isso tenho guardado desde a minha mocidade.
22 Tonai za nongoria i Jisu zara za paranga vei aza za parangia za na tinoni aza, <<Maka zakazava gu za qu oqoro roitini ao. Mu lao vavaidi ria doruna mua zakazava ko na poatadi za mu iadi ria qari varivasevi, beto za muna izongoria ao ria na izizongo pa noka. Pa liguna aza za muna lame ko muna tutiziu ara,>> za gua aza.
22 A estas palavras, Jesus lhe falou: Ainda te falta uma coisa: vende tudo o que tens, dá-o aos pobres e terás um tesouro no céu; depois, vem e segue-me.
23 Totonai za nongoro veini aza zara za takulanga aza, ura na tinoni izizongo aza ko za rabekeni nana izizongo.
23 Ouvindo isto, ele se entristeceu, pois era muito rico.
24 Totonai za dogoria i Jisu za takulanga za na tinoni aza za paranga aza, <<Za tapata vitivitigia na tinoni izizongo za mina lugea na binangara tana Tamaza.
24 Vendo-o entristecer-se, disse Jesus: Como é difícil aos ricos entrar no Reino de Deus!
25 E, zozoto tugu, za tapata jola za na kameli mina sulingi lugea za na lobogona na nila; ba mina tapata jolani mutugu aza za na lugena na tinoni izizongo pa binangara tana Tamaza,>> za gua aza.
25 É mais fácil passar o camelo pelo fundo duma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
26 Ria na tinoni qari nongoria za vei zara za qari nanazia aza, <<Qokolo, ko vei za, i zei gu za mina boka taalo?>> qari gua.
26 Perguntaram os ouvintes: Quem então poderá salvar-se?
27 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Aza za tapata jola tana tinoni za zake tapata tana Tamaza,>> za gua.
27 Respondeu Jesus: O que é impossível aos homens é possível a Deus.
28 Beto ari za gua vei i Pita, <<Dogoria ko! Gami za gami tori loi betoria tu ria doru mami zakazava ko gami tutigomami ao,>> za gua aza.
28 Pedro então disse: Vê, nós abandonamos tudo e te seguimos.
29 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni za loi paleni na nana ruma, na maqotana, ria na taina marene, na tinana na tamana, babi ria na tuna na vei, ko bi nabuluni na binangara tana Tamaza,
29 Jesus respondeu: Em verdade vos declaro: ninguém há que tenha abandonado, por amor do Reino de Deus, sua casa, sua mulher, seus irmãos, seus pais ou seus filhos,
30 za mina tavani vamota koviria, beto pa totozo za korapa lame za mina tekua na toa jola aza,>> za gua i Jisu.
30 que não receba muito mais neste mundo e no mundo vindouro a vida eterna.
31 Ego za toka kaledi i Jisu ria na nana sepele beto ari za gudi vei, <<Mu vainongoro lame! Taqe korapa zae pa Jerusalema za gita, ko pala ketakoi tu za mari gore votu beto za doru zakazava qari korokorotodi ria na tinoni korokorotai pa Kutikuti Tabuna, aza na veveina na Tuna na Tinoni.
31 Em seguida, Jesus tomou à parte os Doze e disse-lhes: Eis que subimos a Jerusalém. Tudo o que foi escrito pelos profetas a respeito do Filho do Homem será cumprido.
32 Pala mina tavalao pa limadi ria na tinoni karovodi aza, ko mari vavaledeni, mari komiti vikevikeria, beto mari tue taria.
32 Ele será entregue aos pagãos. Hão de escarnecer dele, ultrajá-lo, desprezá-lo;
33 Mari majani na varipiqopiqolona, ko mari vaukea ria aza. Ba pa rane vinaue za mina toa mule pa uke aza,>> za gua i Jisu.
33 bater-lhe-ão com varas e o farão morrer; e ao terceiro dia ressurgirá.
34 Ba qarike boka vakaberia ria na sepele ria doru ginugua ari. Ura za tavapae tadiria za na ginuadi ria na nana paranga ari, ko qarike gilagilai aza vei za pojai i Jisu.
34 Mas eles nada disto compreendiam, e estas palavras eram-lhes um enigma cujo sentido não podiam entender.
35 Ego totonai za tata lao kamu pa Jeriko i Jisu, za korapa nyumu tepatepanana pa keketai zona za maka tinoni nake batabatana.
35 Ao aproximar-se Jesus de Jericó, estava um cego sentado à beira do caminho, pedindo esmolas.
36 Ko totonai za nongororia na rerege joladi ria na minete tinoni nari za nanazaria na zavagana beka za podo ani za gua.
36 Ouvindo o ruído da multidão que passava, perguntou o que havia.
37 Nari qari ule vani, <<I Jisu pa Nazareti za korapa rerege jola pa zona,>> qari guni.
37 Responderam-lhe: É Jesus de Nazaré, que passa.
38 Ura ko za kuku velavela aza, <<Jisu, Tuna i Devita! Mu roquroqu tokaniziu!>> za gua.
38 Ele então exclamou: Jesus, filho de Davi, tem piedade de mim!
39 Ba qari paranga suqusuqutia na vanogotia ria na tinoni qari momoe aza. Ba tonai za vavivai mutu iapeki za na kuku, <<Tuna i Devita! Mu roquroqu tokaniziu!>> za gua.
39 Os que vinham na frente repreendiam-no rudemente para que se calasse. Mas ele gritava ainda mais forte: Filho de Davi, tem piedade de mim!
40 Nari za turu nogoto i Jisu, za pojadi ko mari toka lameni tana za na tinoni nake batabatana za gua. Ko totonai za tata lao tana za nanazia i Jisu aza,
40 Jesus parou e mandou que lho trouxessem. Chegando ele perto, perguntou-lhe:
41 <<Na za qu nyoroguani ao ko mana roiti vanigo ara?>> za guni.
41 Que queres que te faça? Respondeu ele: Senhor, que eu veja.
42 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Leana, mu batabata tu ao koviria! Na mua rangerange za tori salanigo tu!>> za gua i Jisu.
42 Jesus lhe disse: Vê! Tua fé te salvou.
43 Nari zake oriavo tugu batabatana za na tinoni aza, ko za rerege tututinana ti Jisu beto za kole paranga leana na vatarazaea na Tamaza aza. Ko ria na minete tinoni qari batia za vei zara za qari vatarazaea ria doru za na Tamaza.
43 E imediatamente ficou vendo e seguia a Jesus, glorificando a Deus. Presenciando isto, todo o povo deu glória a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.