Lucas 18

ghn (GHN) vs BKJ

Sair da comparação
1 Ego beto za pojai mule i Jisu tadiria na nana sepele za maka vavakato vavapada ko mi vagigalairia ko marike munyala pa varavara goto mari varavara laodia gu za gua. Ko ari za gudi vei,
1 E ele falou-lhes uma parábola com este fim, de que os homens devem sempre orar e nunca desfalecer,
2 <<Pana maka guguzu za kolenana za maka tinoni varituti zake pangagani na Tamaza beto zake dogoro vaporeveveina ria na tinoni.
2 dizendo: Havia em uma cidade um juiz que não temia a Deus, nem respeitava os homens;
3 Ko na suverena tugu pa guguzu aza za maka reko nabonaboko, za lao tepa milimulea na tuvizi tana tinoni varituti ani, ari za gua vei, <Mu mijata vaniziu na tuvizi qa taleni na qua kana,> za gua.
3 e havia naquela cidade uma viúva; e ela veio a ele, dizendo: Vingue-me do meu adversário.
4 Na zovaina jola za dainana za na tinoni varituti ani. Ba liguligu tu beto za roquroqu makana za na tinoni varituti ani, ari za gua vei, <Zozoto tugu za qake pangagani ara za na Tamaza, beto ko qake dogoro vaporeveveidi tugu ara ria na tinoni,
4 E por algum tempo ele não quis; mas depois ele disse consigo: Ainda que eu não temo a Deus, nem respeito os homens,
5 ba za kamu vaduvili gojoziu ara za na naboko ani. Ko leana ma roiti vani tu ropi na varituti aza za nyoroguani aza. Ura vei manake roiti vei ara za pala mina manogai milimuleziu tugu, ko mina vapavuziu!> za gua za na tinoni varituti,>> za gua i Jisu.
5 todavia, como esta viúva me incomoda, vou vingá-la, para que ela não continue a vir me cansar.
6 Beto ari za gua vei za na Bangara, <<Mu nongoria tu aza vei za pojai na tinoni varituti ikikerena ani ko!
6 E disse o Senhor: Ouvi o que diz o injusto juiz.
7 Ba ae za vei? Gamu roquroqua gamu za minake varituti vadi na Tamaza ria na nana tinoni qari kiu alili laoa aza na rane na bongi? Ae vei, pala minake oqanai tokadi tugu na Tamaza ria?
7 E Deus não vingará aos seus próprios eleitos, que clamam a ele dia e noite, já que é longânimo para com eles?
8 Dai! Ma pojadigamu minake oriavo tugu varituti vadi aza ria. Goto ae za vei, tonai mina mule lame na Tuna na Tinoni za pala mina batirianana tu ria kaki tinoni rangerange pa pezo?>> za gua i Jisu.
8 Eu vos digo que, ele os vingará rapidamente. Quando, porém, vier o Filho do homem, porventura achará fé na terra?
9 Beto za pojadi mule i Jisu ria kaki qari range muledi na dia toa tuvizidi beto qari dogoro vagoreria ria na goto tinoni za na vavakato vavapada ani,
9 E ele falou esta parábola a uns que confiavam em si mesmos, que eles eram justos, e desprezavam os outros:
10 ari za gua vei, <<Koledia za kori tinoni qari zae varavara pa kakabarena zelepade, maka za na Parese goto maka na tinoni tekuteku takisi.
10 Dois homens subiram ao templo para orar; um fariseu, e o outro publicano.
11 Na Parese za turu kalekale makana beto ari za varavara lao vei tana makana, <Tamaza, qa paranga leana ara tamu, ura qake vei ria doru goto tinoni ara. Qake ikiko, nake tinoni ikikerequ, beto qake barabarata, beto qake vevei na tinoni tekuteku takisi pa maka kalequ nari ara.
11 O fariseu, posto em pé, assim orava consigo mesmo: Ó Deus, eu te agradeço, porque não sou como os outros homens, extorsionários, injustos e adúlteros; nem como este publicano.
12 Ara za kori totozo pa maka vuiki qa gilagila tabutabu ganigani, beto qa valao vanigo maka pa manoga pa dorudi na qua zakazava qa tekuria,> za gua aza.
12 Eu jejuo duas vezes na semana, dou os dízimos de tudo quanto eu possuo.
13 Goto na tinoni tekuteku takisi za turu pa zouna tu ko za pangaga enga zae pa noka, goto za kole popoaria pa nana takulanga za na raqoraqona, beto ari za varavara vei, <Tamaza, mu roquroquziu beto mu taleozoniziu, ura ara za na tinoni sela!> za gua aza.
13 E o publicano, estando em pé de longe, não queria levantar seus olhos ao céu, mas batia sobre o seu peito, dizendo: Ó Deus, tem misericórdia de mim, pecador!
14 Ma pojadigamu ara: na tinoni tekuteku takisi tu ani, nake Parese, za taleozo ko za tuvizi pa dogodogoro tana Tamaza beto za mule laonana pa nana ruma aza. Ura na tinoni za vavalavata muleni makana za mina tavagore, ba na tinoni za vapekai muleni makana za mina tavalavata,>> za gua i Jisu.
14 Eu vos digo que este homem desceu justificado para sua casa, em vez do outro; porque todo o que a si mesmo se exaltar será humilhado, e o que a si mesmo se humilhar será exaltado.
15 Ego qari toka laodi ti Jisu na tudi pekipekidi ria kaki tinoni, ko mi vaopodi na limana aza ko mi manadi qari gua. Tonai qari batiria ria na sepele qari roiti vei zara za qari tokeria ria.
15 E eles traziam-lhe também os bebês, para que ele os tocasse; mas os seus discípulos, vendo isso, os repreendiam.
16 Ba za kuku tekuria i Jisu ria na koburu pekipekidi ko za parangaria, <<Mu vamalumu lameria taqu ria na koburu pekipekidi, muke suquturia. Ura na binangara tana Tamaza za tadiria tugu qari vevei ria na koburu ari.
16 Jesus, porém, chamando-as para si, disse: Deixai vir a mim as criancinhas, e não as proibais; porque das tais é o reino de Deus.
17 Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni zake toa vei na koburu peki pa tekuna na binangara tana Tamaza, za minake boka zozoto lugea aza za na binangara tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
17 Verdadeiramente eu vos digo: Qualquer que não receber o reino de Deus como uma criancinha de forma alguma entrará nele.
18 Ego za lame ti Jisu za maka tinoni matamata tadiria na Jiu, ko za nanaza vei ari, <<Tinoni varivagigalai leleamu, na za za mana roitini ara beto mana teku izongia za na toa jola?>> za gua.
18 E um certo governante perguntou-lhe, dizendo: Bom Mestre, o que eu farei para herdar a vida eterna?
19 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ae za vei ko na leleamu qu guniziu tu ara ao? Kepore za maka za leleana, goto na Tamaza gu makana.
19 E Jesus lhe disse: Por que me chamas bom? Ninguém é bom, senão um, que é Deus.
20 Qu gilagilariamua ao ria na garunu: <Muke barabarata, muke varivai, muke iko, muke vaijutu sekeseke, beto ko mu valavataria na tamamu na tinamu,> qari gua,>> za gua i Jisu.
20 Tu sabes os mandamentos: Não cometerás adultério, não assassinarás, não furtarás, não dirás falso testemunho, honra a teu pai e a tua mãe.
21 Nari ari za gua vei za na tinoni ani, <<Qa tori tuti betoria tu ara podalai na pekiqu tu ria na garunu ria,>> za gua.
21 E ele disse: Tudo isso eu tenho guardado desde a minha juventude.
22 Tonai za nongoria i Jisu zara za paranga vei aza za parangia za na tinoni aza, <<Maka zakazava gu za qu oqoro roitini ao. Mu lao vavaidi ria doruna mua zakazava ko na poatadi za mu iadi ria qari varivasevi, beto za muna izongoria ao ria na izizongo pa noka. Pa liguna aza za muna lame ko muna tutiziu ara,>> za gua aza.
22 Ora, Jesus ouvindo estas coisas, lhe disse: Ainda te falta uma coisa; vende tudo quanto tens, e distribua entre os pobres, e tu terás um tesouro no céu; e vem e segue-me.
23 Totonai za nongoro veini aza zara za takulanga aza, ura na tinoni izizongo aza ko za rabekeni nana izizongo.
23 E, ao ouvir esta palavra, ele ficou muito triste; porque ele era muito rico.
24 Totonai za dogoria i Jisu za takulanga za na tinoni aza za paranga aza, <<Za tapata vitivitigia na tinoni izizongo za mina lugea na binangara tana Tamaza.
24 E, vendo Jesus que ele ficara muito triste, disse: Quão dificilmente entrarão no reino de Deus os que têm riquezas!
25 E, zozoto tugu, za tapata jola za na kameli mina sulingi lugea za na lobogona na nila; ba mina tapata jolani mutugu aza za na lugena na tinoni izizongo pa binangara tana Tamaza,>> za gua aza.
25 Porque é mais fácil um camelo passar por um olho de agulha, do que entrar um homem rico no reino de Deus.
26 Ria na tinoni qari nongoria za vei zara za qari nanazia aza, <<Qokolo, ko vei za, i zei gu za mina boka taalo?>> qari gua.
26 E os que ouviram isso disseram: Então, quem poderá ser salvo?
27 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Aza za tapata jola tana tinoni za zake tapata tana Tamaza,>> za gua.
27 E ele disse: As coisas que são impossíveis com homens são possíveis com Deus.
28 Beto ari za gua vei i Pita, <<Dogoria ko! Gami za gami tori loi betoria tu ria doru mami zakazava ko gami tutigomami ao,>> za gua aza.
28 Então, disse Pedro: Eis que nós deixamos tudo, e te seguimos.
29 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni za loi paleni na nana ruma, na maqotana, ria na taina marene, na tinana na tamana, babi ria na tuna na vei, ko bi nabuluni na binangara tana Tamaza,
29 E, ele lhes disse: Verdadeiramente eu vos digo: Não há homem que, tendo deixado casa, ou pais, ou irmãos, ou esposa, ou filhos por causa do reino de Deus,
30 za mina tavani vamota koviria, beto pa totozo za korapa lame za mina tekua na toa jola aza,>> za gua i Jisu.
30 que não receba, nesse tempo presente, muito mais, e no mundo vindouro a vida eterna.
31 Ego za toka kaledi i Jisu ria na nana sepele beto ari za gudi vei, <<Mu vainongoro lame! Taqe korapa zae pa Jerusalema za gita, ko pala ketakoi tu za mari gore votu beto za doru zakazava qari korokorotodi ria na tinoni korokorotai pa Kutikuti Tabuna, aza na veveina na Tuna na Tinoni.
31 Então, ele tomando consigo os doze, disse-lhes: Eis que estamos subindo para Jerusalém, e todas as coisas escritas pelos profetas a respeito do Filho do homem serão cumpridas.
32 Pala mina tavalao pa limadi ria na tinoni karovodi aza, ko mari vavaledeni, mari komiti vikevikeria, beto mari tue taria.
32 Porque ele será entregue aos gentios, e será escarnecido, humilhado e cuspido;
33 Mari majani na varipiqopiqolona, ko mari vaukea ria aza. Ba pa rane vinaue za mina toa mule pa uke aza,>> za gua i Jisu.
33 e, eles o açoitarão, e o matarão; e ao terceiro dia ele será ressuscitado.
34 Ba qarike boka vakaberia ria na sepele ria doru ginugua ari. Ura za tavapae tadiria za na ginuadi ria na nana paranga ari, ko qarike gilagilai aza vei za pojai i Jisu.
34 E eles não entendiam nenhuma dessas coisas; e esta palavra lhes era encoberta, e eles não entenderam as coisas que foram faladas.
35 Ego totonai za tata lao kamu pa Jeriko i Jisu, za korapa nyumu tepatepanana pa keketai zona za maka tinoni nake batabatana.
35 E aconteceu que, chegando ele perto de Jericó, estava um certo homem cego assentado junto do caminho, mendigando.
36 Ko totonai za nongororia na rerege joladi ria na minete tinoni nari za nanazaria na zavagana beka za podo ani za gua.
36 E, ouvindo passar a multidão, ele perguntou o que isto significava.
37 Nari qari ule vani, <<I Jisu pa Nazareti za korapa rerege jola pa zona,>> qari guni.
37 E disseram-lhe que Jesus de Nazaré estava passando.
38 Ura ko za kuku velavela aza, <<Jisu, Tuna i Devita! Mu roquroqu tokaniziu!>> za gua.
38 E ele gritou, dizendo: Jesus, Filho de Davi, tem misericórdia de mim.
39 Ba qari paranga suqusuqutia na vanogotia ria na tinoni qari momoe aza. Ba tonai za vavivai mutu iapeki za na kuku, <<Tuna i Devita! Mu roquroqu tokaniziu!>> za gua.
39 E os que iam à frente repreendiam-no, para que se calasse; mas ele gritava ainda mais: Filho de Davi, tem misericórdia de mim.
40 Nari za turu nogoto i Jisu, za pojadi ko mari toka lameni tana za na tinoni nake batabatana za gua. Ko totonai za tata lao tana za nanazia i Jisu aza,
40 E Jesus, parando, ordenou que lho trouxessem. E ele chegando perto, perguntou-lhe,
41 <<Na za qu nyoroguani ao ko mana roiti vanigo ara?>> za guni.
41 dizendo: O que queres que eu te faça? E ele disse: Senhor, que eu possa receber a minha visão.
42 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Leana, mu batabata tu ao koviria! Na mua rangerange za tori salanigo tu!>> za gua i Jisu.
42 E Jesus lhe disse: Recebe a visão, a tua fé te salvou.
43 Nari zake oriavo tugu batabatana za na tinoni aza, ko za rerege tututinana ti Jisu beto za kole paranga leana na vatarazaea na Tamaza aza. Ko ria na minete tinoni qari batia za vei zara za qari vatarazaea ria doru za na Tamaza.
43 E ele imediatamente recuperou a sua visão, e o foi seguindo, glorificando a Deus; e todo o povo, vendo isso, dava louvores a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.