Lucas 18
ghn (GHN) vs NTLH
1 Ego beto za pojai mule i Jisu tadiria na nana sepele za maka vavakato vavapada ko mi vagigalairia ko marike munyala pa varavara goto mari varavara laodia gu za gua. Ko ari za gudi vei,
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 <<Pana maka guguzu za kolenana za maka tinoni varituti zake pangagani na Tamaza beto zake dogoro vaporeveveina ria na tinoni.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Ko na suverena tugu pa guguzu aza za maka reko nabonaboko, za lao tepa milimulea na tuvizi tana tinoni varituti ani, ari za gua vei, <Mu mijata vaniziu na tuvizi qa taleni na qua kana,> za gua.
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Na zovaina jola za dainana za na tinoni varituti ani. Ba liguligu tu beto za roquroqu makana za na tinoni varituti ani, ari za gua vei, <Zozoto tugu za qake pangagani ara za na Tamaza, beto ko qake dogoro vaporeveveidi tugu ara ria na tinoni,
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 ba za kamu vaduvili gojoziu ara za na naboko ani. Ko leana ma roiti vani tu ropi na varituti aza za nyoroguani aza. Ura vei manake roiti vei ara za pala mina manogai milimuleziu tugu, ko mina vapavuziu!> za gua za na tinoni varituti,>> za gua i Jisu.
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Beto ari za gua vei za na Bangara, <<Mu nongoria tu aza vei za pojai na tinoni varituti ikikerena ani ko!
6 E o Senhor continuou:
7 Ba ae za vei? Gamu roquroqua gamu za minake varituti vadi na Tamaza ria na nana tinoni qari kiu alili laoa aza na rane na bongi? Ae vei, pala minake oqanai tokadi tugu na Tamaza ria?
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Dai! Ma pojadigamu minake oriavo tugu varituti vadi aza ria. Goto ae za vei, tonai mina mule lame na Tuna na Tinoni za pala mina batirianana tu ria kaki tinoni rangerange pa pezo?>> za gua i Jisu.
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Beto za pojadi mule i Jisu ria kaki qari range muledi na dia toa tuvizidi beto qari dogoro vagoreria ria na goto tinoni za na vavakato vavapada ani,
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 ari za gua vei, <<Koledia za kori tinoni qari zae varavara pa kakabarena zelepade, maka za na Parese goto maka na tinoni tekuteku takisi.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Na Parese za turu kalekale makana beto ari za varavara lao vei tana makana, <Tamaza, qa paranga leana ara tamu, ura qake vei ria doru goto tinoni ara. Qake ikiko, nake tinoni ikikerequ, beto qake barabarata, beto qake vevei na tinoni tekuteku takisi pa maka kalequ nari ara.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Ara za kori totozo pa maka vuiki qa gilagila tabutabu ganigani, beto qa valao vanigo maka pa manoga pa dorudi na qua zakazava qa tekuria,> za gua aza.
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Goto na tinoni tekuteku takisi za turu pa zouna tu ko za pangaga enga zae pa noka, goto za kole popoaria pa nana takulanga za na raqoraqona, beto ari za varavara vei, <Tamaza, mu roquroquziu beto mu taleozoniziu, ura ara za na tinoni sela!> za gua aza.
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Ma pojadigamu ara: na tinoni tekuteku takisi tu ani, nake Parese, za taleozo ko za tuvizi pa dogodogoro tana Tamaza beto za mule laonana pa nana ruma aza. Ura na tinoni za vavalavata muleni makana za mina tavagore, ba na tinoni za vapekai muleni makana za mina tavalavata,>> za gua i Jisu.
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Ego qari toka laodi ti Jisu na tudi pekipekidi ria kaki tinoni, ko mi vaopodi na limana aza ko mi manadi qari gua. Tonai qari batiria ria na sepele qari roiti vei zara za qari tokeria ria.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Ba za kuku tekuria i Jisu ria na koburu pekipekidi ko za parangaria, <<Mu vamalumu lameria taqu ria na koburu pekipekidi, muke suquturia. Ura na binangara tana Tamaza za tadiria tugu qari vevei ria na koburu ari.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni zake toa vei na koburu peki pa tekuna na binangara tana Tamaza, za minake boka zozoto lugea aza za na binangara tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Ego za lame ti Jisu za maka tinoni matamata tadiria na Jiu, ko za nanaza vei ari, <<Tinoni varivagigalai leleamu, na za za mana roitini ara beto mana teku izongia za na toa jola?>> za gua.
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ae za vei ko na leleamu qu guniziu tu ara ao? Kepore za maka za leleana, goto na Tamaza gu makana.
19 Jesus respondeu:
20 Qu gilagilariamua ao ria na garunu: <Muke barabarata, muke varivai, muke iko, muke vaijutu sekeseke, beto ko mu valavataria na tamamu na tinamu,> qari gua,>> za gua i Jisu.
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Nari ari za gua vei za na tinoni ani, <<Qa tori tuti betoria tu ara podalai na pekiqu tu ria na garunu ria,>> za gua.
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Tonai za nongoria i Jisu zara za paranga vei aza za parangia za na tinoni aza, <<Maka zakazava gu za qu oqoro roitini ao. Mu lao vavaidi ria doruna mua zakazava ko na poatadi za mu iadi ria qari varivasevi, beto za muna izongoria ao ria na izizongo pa noka. Pa liguna aza za muna lame ko muna tutiziu ara,>> za gua aza.
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Totonai za nongoro veini aza zara za takulanga aza, ura na tinoni izizongo aza ko za rabekeni nana izizongo.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Totonai za dogoria i Jisu za takulanga za na tinoni aza za paranga aza, <<Za tapata vitivitigia na tinoni izizongo za mina lugea na binangara tana Tamaza.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 E, zozoto tugu, za tapata jola za na kameli mina sulingi lugea za na lobogona na nila; ba mina tapata jolani mutugu aza za na lugena na tinoni izizongo pa binangara tana Tamaza,>> za gua aza.
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Ria na tinoni qari nongoria za vei zara za qari nanazia aza, <<Qokolo, ko vei za, i zei gu za mina boka taalo?>> qari gua.
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Aza za tapata jola tana tinoni za zake tapata tana Tamaza,>> za gua.
27 Jesus respondeu:
28 Beto ari za gua vei i Pita, <<Dogoria ko! Gami za gami tori loi betoria tu ria doru mami zakazava ko gami tutigomami ao,>> za gua aza.
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni za loi paleni na nana ruma, na maqotana, ria na taina marene, na tinana na tamana, babi ria na tuna na vei, ko bi nabuluni na binangara tana Tamaza,
29 Jesus respondeu:
30 za mina tavani vamota koviria, beto pa totozo za korapa lame za mina tekua na toa jola aza,>> za gua i Jisu.
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Ego za toka kaledi i Jisu ria na nana sepele beto ari za gudi vei, <<Mu vainongoro lame! Taqe korapa zae pa Jerusalema za gita, ko pala ketakoi tu za mari gore votu beto za doru zakazava qari korokorotodi ria na tinoni korokorotai pa Kutikuti Tabuna, aza na veveina na Tuna na Tinoni.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Pala mina tavalao pa limadi ria na tinoni karovodi aza, ko mari vavaledeni, mari komiti vikevikeria, beto mari tue taria.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Mari majani na varipiqopiqolona, ko mari vaukea ria aza. Ba pa rane vinaue za mina toa mule pa uke aza,>> za gua i Jisu.
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Ba qarike boka vakaberia ria na sepele ria doru ginugua ari. Ura za tavapae tadiria za na ginuadi ria na nana paranga ari, ko qarike gilagilai aza vei za pojai i Jisu.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Ego totonai za tata lao kamu pa Jeriko i Jisu, za korapa nyumu tepatepanana pa keketai zona za maka tinoni nake batabatana.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Ko totonai za nongororia na rerege joladi ria na minete tinoni nari za nanazaria na zavagana beka za podo ani za gua.
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Nari qari ule vani, <<I Jisu pa Nazareti za korapa rerege jola pa zona,>> qari guni.
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Ura ko za kuku velavela aza, <<Jisu, Tuna i Devita! Mu roquroqu tokaniziu!>> za gua.
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Ba qari paranga suqusuqutia na vanogotia ria na tinoni qari momoe aza. Ba tonai za vavivai mutu iapeki za na kuku, <<Tuna i Devita! Mu roquroqu tokaniziu!>> za gua.
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Nari za turu nogoto i Jisu, za pojadi ko mari toka lameni tana za na tinoni nake batabatana za gua. Ko totonai za tata lao tana za nanazia i Jisu aza,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 <<Na za qu nyoroguani ao ko mana roiti vanigo ara?>> za guni.
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Leana, mu batabata tu ao koviria! Na mua rangerange za tori salanigo tu!>> za gua i Jisu.
42 Então Jesus disse:
43 Nari zake oriavo tugu batabatana za na tinoni aza, ko za rerege tututinana ti Jisu beto za kole paranga leana na vatarazaea na Tamaza aza. Ko ria na minete tinoni qari batia za vei zara za qari vatarazaea ria doru za na Tamaza.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.