João 6
ghn (GHN) vs VC
1 Ego pa liguna za vei zara, za i Jisu za karovo lao pa maka kalena na ovuku pa Qalili, maka izongona qari vakukuni za pa Tiberiasi.
1 Depois disso, atravessou Jesus o lago da Galiléia {que é o de Tiberíades.}
2 Ko maka minete tinoni lavata za qari kole tututia aza, ura qari tori batiria tu na roiti vinagilagila za roitidi aza tonai za salanaria ria qari mo.
2 Seguia-o uma grande multidão, porque via os milagres que fazia em beneficio dos enfermos.
3 Nari za zagere zae pa kubokubo i Jisu, ko ketakoi za nyumu tavitiria ria na nana sepele.
3 Jesus subiu a um monte e ali se sentou com seus discípulos.
4 Ego ko za tori tata tu za na totozo vavolo Alokata tadiria na Jiu.
4 Aproximava-se a Páscoa, festa dos judeus.
5 Ego ko totonai za vaengaria na matana i Jisu ko za batia za na minete tinoni lavata za korapa lame tana, nari za nanaza laoia i Pilipi, <<Pae za tana boka vai ganigani ko tana vatekutekuria ria na tinoni ari?>> za gua.
5 Jesus levantou os olhos sobre aquela grande multidão que vinha ter com ele e disse a Filipe: Onde compraremos pão para que todos estes tenham o que comer?
6 (Ba za paranga vei zara aza ko mi podekia gu i Pilipi za gua, goto aza za tori gilagilainana tu aza mina roitini.)
6 Falava assim para o experimentar, pois bem sabia o que havia de fazer.
7 Nari za oe lao i Pilipi, <<Ura vei mari okoto iapeki gu ria doru ari ba pala mina jolani tu kori gogoto poata siliva za mina tavaini na ganigani,>> za gua.
7 Filipe respondeu-lhe: Duzentos denários de pão não lhes bastam, para que cada um receba um pedaço.
8 Azae maka ria na nana sepele, i Aduru, na taina i Saimone Pita, za paranga,
8 Um dos seus discípulos, chamado André, irmão de Simão Pedro, disse-lhe:
9 <<Korapa makia nari za maka koburu marene ka lima gana bereti beto kori gana igana, ba pa varikamu tinoni vei ari na za mina vagavoria za ka viza moqamoqaza ganigani vevei zara?>> za gua.
9 Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixes... mas que é isto para tanta gente?
10 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Ego vanyumu betoria ria na tinoni,>> za gua. Na ia kubo buruburuna za ketakoi, ko qari nyumu beto ria doru tinoni, na nguti varikamudi ria na marene za padapada vei lima tina.
10 Disse Jesus: Fazei-os assentar. Ora, havia naquele lugar muita relva. Sentaram-se aqueles homens em número de uns cinco mil.
11 Beto za tekuria i Jisu za na bereti, ko za paranga leana laodi tana Tamaza beto za iadi na tinoni qari nyumu. Beto za roiti veidi tugu za na igana, ko qari pote beto ria doru.
11 Jesus tomou os pães e rendeu graças. Em seguida, distribuiu-os às pessoas que estavam sentadas, e igualmente dos peixes lhes deu quanto queriam.
12 Pa liguna qari pote beto ria doru, nari za parangaria ria na nana sepele, <<Mu buti varikamu betodi ria na ganigani kole joladi, keta mari taaru vikevikere goboro,>> za gua.
12 Estando eles saciados, disse aos discípulos: Recolhei os pedaços que sobraram, para que nada se perca.
13 Ko qari buti teku varikamudi ria na ganigani kole taridi pa lima batu bereti qari teku tariria, ko qari vapugeledi ka manogori topa.
13 Eles os recolheram e, dos pedaços dos cinco pães de cevada que sobraram, encheram doze cestos.
14 Ko tonai qari batia ria na tinoni za na roiti vinagilagila za roitini i Jisu ani, za qari paranga, <<Ani zozoto tugu za na tinoni korokorotai mina lame pa kasia guguzu qari guni ria,>> qari gua.
14 À vista desse milagre de Jesus, aquela gente dizia: Este é verdadeiramente o profeta que há de vir ao mundo.
15 Ego ko totonai za gilagilai i Jisu za qari qaqirini ko mari lame teku vabangaria aza qari gua, nari za taloi keni nana mule makana pa kubo aza.
15 Jesus, percebendo que queriam arrebatá-lo e fazê-lo rei, tornou a retirar-se sozinho para o monte.
16 Ego totonai za gore na veluvelu, za qari oqa votu gore pa ovuku pa Qalili ria na sepele ti Jisu.
16 Chegada a tarde, os seus discípulos desceram à margem do lago.
17 Qari zae pa maka koaka ria, ko qari toka karovo tuvizi lao pa Kepaniami. Ko za rodomo gu za na kota ba i Jisu za oqoro lame kamuria.
17 Subindo a uma barca, atravessaram o lago rumo a Cafarnaum. Era já escuro, e Jesus ainda não se tinha reunido a eles.
18 Za podalai gu raja lame za na gava lavata ko za nyakili ranebongi za na kolo.
18 O mar, entretanto, se agitava, porque soprava um vento rijo.
19 Ko qari tori qelu lao tu pada lima babi vonomo kilomita zouna ria na nana sepele beto qari dogoro vaia i Jisu za korapa rerege lamelame nana pa kolo. Totonai za rerege tata lame aza pa koaka za qari matagutu vitivitigi ria.
19 Tendo eles remado uns vinte e cinco ou trinta estádios, viram Jesus que se aproximava da barca, andando sobre as águas, e ficaram atemorizados.
20 Nari za parangaria aza, <<Ara gu ani, muke matagutu!>> za gudi.
20 Mas ele lhes disse: Sou eu, não temais.
21 Beto za qari malumu surania pa koaka ria aza. Aza tugu za zae pa koaka i Jisu nari za qari paro gu za pa ia ketakoi qari gona toto laoia ria.
21 Quiseram recebê-lo na barca, mas pouco depois a barca chegou ao seu destino.
22 Ego ko za rane soga na kota nari za qari gilagilai ria na minete tinoni lavata qari suvere jola pa maka karovona na ovuku pa Qalili za maka moqamoqazana gu za na koaka za titi ketakoi. Beto ko qari batiadia tugu i Jisu ba zake zae tavitiria ria na nana sepele tonai qari toka, goto ria na sepele gu makadi za qari zae.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar percebeu que Jesus não tinha subido com seus discípulos na única barca que lá estava, mas que eles tinham partido sozinhos.
23 Ba kaki koaka na lame veidi pa guguzu Tiberiasi za qari kamu paro tata pa ia ketakoi za manani na bereti i Jisu beto za iadi na minete tinoni ko qari tekuteku.
23 Nesse meio tempo, outras barcas chegaram de Tiberíades, perto do lugar onde tinham comido o pão, depois de o Senhor ter dado graças.
24 Ko totonai qari gilagilai ria na minete tinoni za zake suvere ketakoi i Jisu beto ria nana sepele, za qari lao zaeria na koaka ko qari toka karovo lao pa Kepaniami ko qari kole nyaqoa i Jisu.
24 E, reparando a multidão que nem Jesus nem os seus discípulos estavam ali, entrou nas barcas e foi até Cafarnaum à sua procura.
25 Totonai qari lao paro pa maka kale karovona na ovuku pa Qalili ria na tinoni, za qari batia i Jisu ketakoi, ko qari nanazia, <<Rabi, pa viza tu qu kamu pani ao?>> qari guni.
25 Encontrando-o na outra margem do lago, perguntaram-lhe: Mestre, quando chegaste aqui?
26 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: aza vei beto gamu korapa nyaqo tutiniziu ara za nake vei ko gamu gilagilai gamu na ginuadi na qua roiti vinagilagila za, goto ura za teku leagamu gu na bereti ko gamu pote valeana.
26 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: buscais-me, não porque vistes os milagres, mas porque comestes dos pães e ficastes fartos.
27 Nake tekutekuna zake oriavo na ikerena za mu tapatianani gamu, goto na tekutekuna tu aza za kole jola kamua na toa jola. Aza za na tekutekuna mina vadigamu na Tuna na Tinoni, ura na Tamaza Tamana za tori vakolea tu nana vinaego za tana tuna,>> za gua i Jisu.
27 Trabalhai, não pela comida que perece, mas pela que dura até a vida eterna, que o Filho do Homem vos dará. Pois nele Deus Pai imprimiu o seu sinal.
28 Nari qari nanazia ria i Jisu, <<Na za mami roitini gami, ko mami roitidi ria na roiti tana Tamaza?>> qari gua.
28 Perguntaram-lhe: Que faremos para praticar as obras de Deus?
29 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Aza na roiti tana Tamaza za nyoroguadigamu ko mu roitini za mu vazozotoa aza za garunia aza za gua,>> za gua i Jisu.
29 Respondeu-lhes Jesus: A obra de Deus é esta: que creiais naquele que ele enviou.
30 Nari ari qari guni vei ria aza, <<Na roiti vinagilagila ae veveina za muna roitini ao tadigami ko gami mami batia, beto za mami vazozotogo ao? Na za za muna roitini ao?
30 Perguntaram eles: Que milagre fazes tu, para que o vejamos e creiamos em ti? Qual é a tua obra?
31 Ria na nada tite za qari tekua na mana tekutekuna pa qega vei za pojai na Kutikuti Tabuna, ari za gua vei, <Aza za iadi na bereti za lagere vei pa noka ria ko qari tekuteku,> za gua,>> qari gua.
31 Nossos pais comeram o maná no deserto, segundo o que está escrito: Deu-lhes de comer o pão vindo do céu {Sl 77,24}.
32 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: nake i Mosese za iadigamu gamu na bereti lagere veina pa noka, goto na tamaqu tu ara za vadigamu za na bereti zozotona za lagere vei pa noka.
32 Jesus respondeu-lhes: Em verdade, em verdade vos digo: Moisés não vos deu o pão do céu, mas o meu Pai é quem vos dá o verdadeiro pão do céu;
33 Na bereti tana Tamaza za aza tugu na lagere veina pa noka, ko za vani na toa za na kasia guguzu,>> za gua i Jisu.
33 porque o pão de Deus é o pão que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Nari ari qari guni vei i Jisu, <<Bangara, mu vadigami ropi doru totozo za na bereti aza,>> qari gua.
34 Disseram-lhe: Senhor, dá-nos sempre deste pão!
35 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ara tugu za na bereti toana. Aza mina lame taqu za minake izongo burana beto aza mina vazozotoziu ara za minake izongo kidepe.
35 Jesus replicou: Eu sou o pão da vida: aquele que vem a mim não terá fome, e aquele que crê em mim jamais terá sede.
36 Ba aza tugu vei qa tori pojadigamu tugu za gamu za gamu tori batiziumiu tugu ara za gamu ba gamuke vazozotoziu tugu.
36 Mas já vos disse: Vós me vedes e não credes...
37 Ria doru za vaniziu na Tamaqu za mari lame tugu taqu, ko ria mari lame taqu za ara manake izongo tupele paledi ara.
37 Todo aquele que o Pai me dá virá a mim, e o que vem a mim não o lançarei fora.
38 Ura ara za qa lagere vei pa noka ko manake tutia na qua nyorogua makaqu, goto na nyorogua tu tana aza za garunuziu ara za mana tutia.
38 Pois desci do céu não para fazer a minha vontade, mas a vontade daquele que me enviou.
39 Ko na nyorogua tana aza za garunuziu za ara manake valumua za maka ria za tori vaniziu tu aza, goto mana vatoa mule betoria pa rane liguligu.
39 Ora, esta é a vontade daquele que me enviou: que eu não deixe perecer nenhum daqueles que me deu, mas que os ressuscite no último dia.
40 Ura aza na nyorogua tana Tamaqu za ria doru qari batia na Tuna beto qari vazozotoa aza za mari izongia na toa jola, beto ara mana vatoa muleria pa rane liguligu ria,>> za gua i Jisu.
40 Esta é a vontade de meu Pai: que todo aquele que vê o Filho e nele crê, tenha a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
41 Nari qari podalai qumiqumini ria na tinoni Jiu aza, ura ari za gua vei, <<Ara za na bereti za lagere vei pa noka,>> za gua.
41 Murmuravam então dele os judeus, porque dissera: Eu sou o pão que desceu do céu.
42 Ko ari qari kole paranga vei ria, <<Qokolo, nake i Jisu na tuna i Josepa ani? Zake gua ko taqe gilagilarianada ria na tinana na tamana! Ba ae za vei za paranga tu, <Ara na lagere veiqu pa noka,> za gua?>> qari gua ria.
42 E perguntavam: Porventura não é ele Jesus, o filho de José, cujo pai e mãe conhecemos? Como, pois, diz ele: Desci do céu?
43 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Mu nogoto qumiqumi golomo makamiu.
43 Respondeu-lhes Jesus: Não murmureis entre vós.
44 Kepore za maka tinoni mina boka lame taqu, vei minake toka lameni na tamaqu aza za garunuziu ara. Ko aza mina lame taqu za ara mana vatoa muleria pa rane liguligu aza.
44 Ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o atrair; e eu hei de ressuscitá-lo no último dia.
45 Ari za gua vei za qari kutia ria na tinoni korokorotai, <Mari tavavanau tana Tamaza ria doru tinoni,> za gua. Aza na tinoni za nongoria beto za vakoinonoa na parangana na Tamaqu za lame taqu.
45 Está escrito nos profetas: Todos serão ensinados por Deus {Is 54,13}. Assim, todo aquele que ouviu o Pai e foi por ele instruído vem a mim.
46 Nake vei ko kaki tinoni qari tori batini matadi tu za na Tamaza qake gua za. Goto makana gu aza na lagere veina tana Tamaza za tori batia tu za na Tamana.
46 Não que alguém tenha visto o Pai, pois só aquele que vem de Deus, esse é que viu o Pai.
47 Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: aza za vazozoto za izongia na toa jola.
47 Em verdade, em verdade vos digo: quem crê em mim tem a vida eterna.
48 Ara za na bereti toana.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Ria na miu tite za qari tekua tugu na bereti mana pa qega, ba beto qari tori uke tu ria.
49 Vossos pais, no deserto, comeram o maná e morreram.
50 Ba ani tu za na bereti za lagere vei pa noka, ko aza na tinoni mina tekua aza za minake uke.
50 Este é o pão que desceu do céu, para que não morra todo aquele que dele comer.
51 Ara za na bereti varivatoana na gore lagere veina pa noka. Na tinoni mina tekua za na bereti ani za mina toa kamua na kamua. Ura na bereti ani za na masaqu, ko aza za na toa tana kasia guguzu,>> za gua i Jisu.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Quem comer deste pão viverá eternamente. E o pão, que eu hei de dar, é a minha carne para a salvação do mundo.
52 Nari za qari varigua makadi ria na tinoni Jiu, ari qari gua vei, <<Ae mina vei beto mina vaganidigita na tinoni ani za na masana?>> qari gua.
52 A essas palavras, os judeus começaram a discutir, dizendo: Como pode este homem dar-nos de comer a sua carne?
53 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: vei munake gania gamu za na masana na Tuna na Tinoni beto vei munake bukua na orunguna aza, za gamu munake izongia za na toa.
53 Então Jesus lhes disse: Em verdade, em verdade vos digo: se não comerdes a carne do Filho do Homem, e não beberdes o seu sangue, não tereis a vida em vós mesmos.
54 Aza za nyapulia na masaqu beto za bukua na orunguqu ara, za izongia aza za na toa jola beto ara mana vaturu muleria pa rane liguligu aza.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Ura na masaqu ara za na ganigani zozotona, na orunguqu ara za na buku zozotona.
55 Pois a minha carne é verdadeiramente uma comida e o meu sangue, verdadeiramente uma bebida.
56 Aza za nyapulia na masaqu beto za bukua na orunguqu ara za togaza taqu aza, beto ara qa togaza tana.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu nele.
57 Maka moqaza podeke vei tugu na tamaqu za garunuziu ara za na toana ko ara ba qa tavatoa tugu vei tana, nari za na tinoni za nyapuluziu ara za mina toa tugu aza, ura na toaqu ara.
57 Assim como o Pai que me enviou vive, e eu vivo pelo Pai, assim também aquele que comer a minha carne viverá por mim.
58 Ani aza na bereti za gore lagere vei pa noka; na bereti ani za zake vevei na bereti qari tekua ria na miu tite beto pa liguna qari ukedia. Goto aza mina tekua na bereti ani za mina toa kamua na kamua,>> za gua i Jisu.
58 Este é o pão que desceu do céu. Não como o maná que vossos pais comeram e morreram. Quem come deste pão viverá eternamente.
59 Zara za na paranga za pojaria i Jisu totonai za varivagigalai aza pa ruma varivarikamuna pa Kepaniami.
59 Tal foi o ensinamento de Jesus na sinagoga de Cafarnaum.
60 Ego ko kubodi ria na nana sepele za qari nongoria na paranga za pojai aza za qari paranga, <<Qokolo, za tapata na ponyolona za na varivagigalai ani! I zei mina boka gilagilai na ginuana ani!>> qari gua.
60 Muitos dos seus discípulos, ouvindo-o, disseram: Isto é muito duro! Quem o pode admitir?
61 Ba za tori gilagilainana tu i Jisu makana za aza vei qari kole qumiqumini ria na nana sepele, ko ari za gudi vei, <<Ae za vei, gamu vatapatia tu gamu ani, ko gamu nyorogua taloimiu tu?
61 Sabendo Jesus que os discípulos murmuravam por isso, perguntou-lhes: Isso vos escandaliza?
62 Ae za vei, vei totonai bu batia gamu bi mule zae pa noka za na Tuna na Tinoni ketakoi za suvesuvere mae perangaina, nari ae bu vei?
62 Que será, quando virdes subir o Filho do Homem para onde ele estava antes?...
63 Na Ongonguna gu na Tamaza za varivatoa. Na tinoni makana za zake boka vapodoa maka za. Ria na paranga qa tori paranga laodi tu ara tadigamu za na Ongongu beto na toa.
63 O espírito é que vivifica, a carne de nada serve. As palavras que vos tenho dito são espírito e vida.
64 Ba kaki gamu za gamuke vazozoto,>> za gudi. (Ura za tori gilagilarianana tu i Jisu pa podalaina zozoto tu ria qarike vazozoto, beto i zei ria za mina gabala kanai aza.)
64 Mas há alguns entre vós que não crêem... Pois desde o princípio Jesus sabia quais eram os que não criam e quem o havia de trair.
65 Beto za paranga aza, <<Ko za vei za qa tori pojadigamu tugu, kepore za maka tinoni mina boka lame taqu, koi vei tu mina vamalumia na tamaqu,>> za gua.
65 Ele prosseguiu: Por isso vos disse: Ninguém pode vir a mim, se por meu Pai não lho for concedido.
66 Tonai zara za paranga vei aza, nari za na motadi ria na sepele tana za qari gabala muledia ko qarike tuti sogai aza.
66 Desde então, muitos dos seus discípulos se retiraram e já não andavam com ele.
67 Nari ari za gudi vei i Jisu ari ka manogori sepele, <<Ae vei gamu? Gamu ba muna taloi kenimiu mutugu?>> za gudi.
67 Então Jesus perguntou aos Doze: Quereis vós também retirar-vos?
68 Nari za oe lao i Saimone Pita, <<Bangara, ti zei za mami lao gami? Ura ao gu qu izongia za na paranga za kolea na toa jola.
68 Respondeu-lhe Simão Pedro: Senhor, a quem iríamos nós? Tu tens as palavras da vida eterna.
69 Beto gami za gami tori vazozoto tu beto gami tori gilagilaia tu za ao gu za na Liosona tana Tamaza,>> za gua.
69 E nós cremos e sabemos que tu és o Santo de Deus!
70 Nari za oeria i Jisu, <<Qa tori mijatagamu tu ara za gamu ka manogori, uve? E, ba maka gamu za na bangaradi na tomete,>> za gua.
70 Jesus acrescentou: Não vos escolhi eu todos os doze? Contudo, um de vós é um demônio!...
71 (I Jiudasi gu, na tuna i Saimone Isikarioti, za guni aza, ura aza tugu za maka ari ka manogori sepele mina gabala kanai i Jisu.)
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, porque era quem o havia de entregar não obstante ser um dos Doze.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.