João 6

ghn (GHN) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ego pa liguna za vei zara, za i Jisu za karovo lao pa maka kalena na ovuku pa Qalili, maka izongona qari vakukuni za pa Tiberiasi.
1 Algum tempo depois Jesus partiu para a outra margem do mar da Galiléia ( ou seja, do mar de Tiberíades ),
2 Ko maka minete tinoni lavata za qari kole tututia aza, ura qari tori batiria tu na roiti vinagilagila za roitidi aza tonai za salanaria ria qari mo.
2 e grande multidão continuava a segui-lo, porque vira os sinais miraculosos que ele tinha realizado nos doentes.
3 Nari za zagere zae pa kubokubo i Jisu, ko ketakoi za nyumu tavitiria ria na nana sepele.
3 Então Jesus subiu ao monte e sentou-se com os seus discípulos.
4 Ego ko za tori tata tu za na totozo vavolo Alokata tadiria na Jiu.
4 Estava próxima a festa judaica da Páscoa.
5 Ego ko totonai za vaengaria na matana i Jisu ko za batia za na minete tinoni lavata za korapa lame tana, nari za nanaza laoia i Pilipi, <<Pae za tana boka vai ganigani ko tana vatekutekuria ria na tinoni ari?>> za gua.
5 Levantando os olhos e vendo uma grande multidão que se aproximava, Jesus disse a Filipe: "Onde compraremos pão para esse povo comer? "
6 (Ba za paranga vei zara aza ko mi podekia gu i Pilipi za gua, goto aza za tori gilagilainana tu aza mina roitini.)
6 Fez essa pergunta apenas para pô-lo à prova, pois já tinha em mente o que ia fazer.
7 Nari za oe lao i Pilipi, <<Ura vei mari okoto iapeki gu ria doru ari ba pala mina jolani tu kori gogoto poata siliva za mina tavaini na ganigani,>> za gua.
7 Filipe lhe respondeu: "Duzentos denários não comprariam pão suficiente para que cada um recebesse um pedaço! "
8 Azae maka ria na nana sepele, i Aduru, na taina i Saimone Pita, za paranga,
8 Outro discípulo, André, irmão de Simão Pedro, tomou a palavra:
9 <<Korapa makia nari za maka koburu marene ka lima gana bereti beto kori gana igana, ba pa varikamu tinoni vei ari na za mina vagavoria za ka viza moqamoqaza ganigani vevei zara?>> za gua.
9 "Aqui está um rapaz com cinco pães de cevada e dois peixinhos, mas o que é isto para tanta gente? "
10 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Ego vanyumu betoria ria na tinoni,>> za gua. Na ia kubo buruburuna za ketakoi, ko qari nyumu beto ria doru tinoni, na nguti varikamudi ria na marene za padapada vei lima tina.
10 Disse Jesus: "Mandem o povo assentar-se". Havia muita grama naquele lugar, e todos se assentaram. Eram cerca de cinco mil homens.
11 Beto za tekuria i Jisu za na bereti, ko za paranga leana laodi tana Tamaza beto za iadi na tinoni qari nyumu. Beto za roiti veidi tugu za na igana, ko qari pote beto ria doru.
11 Então Jesus tomou os pães, deu graças e os repartiu entre os que estavam assentados, tanto quanto queriam; e fez o mesmo com os peixes.
12 Pa liguna qari pote beto ria doru, nari za parangaria ria na nana sepele, <<Mu buti varikamu betodi ria na ganigani kole joladi, keta mari taaru vikevikere goboro,>> za gua.
12 Depois que todos receberam o suficiente para comer, disse aos seus discípulos: "Ajuntem os pedaços que sobraram. Que nada seja desperdiçado".
13 Ko qari buti teku varikamudi ria na ganigani kole taridi pa lima batu bereti qari teku tariria, ko qari vapugeledi ka manogori topa.
13 Então eles os ajuntaram e encheram doze cestos com os pedaços dos cinco pães de cevada deixados por aqueles que tinham comido.
14 Ko tonai qari batia ria na tinoni za na roiti vinagilagila za roitini i Jisu ani, za qari paranga, <<Ani zozoto tugu za na tinoni korokorotai mina lame pa kasia guguzu qari guni ria,>> qari gua.
14 Depois de ver o sinal miraculoso que Jesus tinha realizado, o povo começou a dizer: "Sem dúvida este é o Profeta que devia vir ao mundo".
15 Ego ko totonai za gilagilai i Jisu za qari qaqirini ko mari lame teku vabangaria aza qari gua, nari za taloi keni nana mule makana pa kubo aza.
15 Sabendo Jesus que pretendiam proclamá-lo rei à força, retirou-se novamente sozinho para o monte.
16 Ego totonai za gore na veluvelu, za qari oqa votu gore pa ovuku pa Qalili ria na sepele ti Jisu.
16 Ao anoitecer seus discípulos desceram para o mar,
17 Qari zae pa maka koaka ria, ko qari toka karovo tuvizi lao pa Kepaniami. Ko za rodomo gu za na kota ba i Jisu za oqoro lame kamuria.
17 entraram num barco e começaram a travessia para Cafarnaum. Já estava escuro, e Jesus ainda não tinha ido até onde eles estavam.
18 Za podalai gu raja lame za na gava lavata ko za nyakili ranebongi za na kolo.
18 Soprava um vento forte, e as águas estavam agitadas.
19 Ko qari tori qelu lao tu pada lima babi vonomo kilomita zouna ria na nana sepele beto qari dogoro vaia i Jisu za korapa rerege lamelame nana pa kolo. Totonai za rerege tata lame aza pa koaka za qari matagutu vitivitigi ria.
19 Depois de terem remado cerca de cinco ou seis quilômetros, viram Jesus aproximando-se do barco, andando sobre o mar, e ficaram aterrorizados.
20 Nari za parangaria aza, <<Ara gu ani, muke matagutu!>> za gudi.
20 Mas ele lhes disse: "Sou eu! Não tenham medo! "
21 Beto za qari malumu surania pa koaka ria aza. Aza tugu za zae pa koaka i Jisu nari za qari paro gu za pa ia ketakoi qari gona toto laoia ria.
21 Então se animaram a recebê-lo no barco, e logo chegaram à praia para a qual se dirigiam.
22 Ego ko za rane soga na kota nari za qari gilagilai ria na minete tinoni lavata qari suvere jola pa maka karovona na ovuku pa Qalili za maka moqamoqazana gu za na koaka za titi ketakoi. Beto ko qari batiadia tugu i Jisu ba zake zae tavitiria ria na nana sepele tonai qari toka, goto ria na sepele gu makadi za qari zae.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado no outro lado do mar percebeu que apenas um barco estivera ali, e que Jesus não havia entrado nele com os seus discípulos, mas que eles tinham partido sozinhos.
23 Ba kaki koaka na lame veidi pa guguzu Tiberiasi za qari kamu paro tata pa ia ketakoi za manani na bereti i Jisu beto za iadi na minete tinoni ko qari tekuteku.
23 Então alguns barcos de Tiberíades aproximaram-se do lugar onde o povo tinha comido o pão após o Senhor ter dado graças.
24 Ko totonai qari gilagilai ria na minete tinoni za zake suvere ketakoi i Jisu beto ria nana sepele, za qari lao zaeria na koaka ko qari toka karovo lao pa Kepaniami ko qari kole nyaqoa i Jisu.
24 Quando a multidão percebeu que nem Jesus nem os discípulos estavam ali, entrou nos barcos e foi para Cafarnaum em busca de Jesus.
25 Totonai qari lao paro pa maka kale karovona na ovuku pa Qalili ria na tinoni, za qari batia i Jisu ketakoi, ko qari nanazia, <<Rabi, pa viza tu qu kamu pani ao?>> qari guni.
25 Quando o encontraram do outro lado do mar, perguntaram-lhe: "Mestre, quando chegaste aqui? "
26 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: aza vei beto gamu korapa nyaqo tutiniziu ara za nake vei ko gamu gilagilai gamu na ginuadi na qua roiti vinagilagila za, goto ura za teku leagamu gu na bereti ko gamu pote valeana.
26 Jesus respondeu: "A verdade é que vocês estão me procurando, não porque viram os sinais miraculosos, mas porque comeram os pães e ficaram satisfeitos.
27 Nake tekutekuna zake oriavo na ikerena za mu tapatianani gamu, goto na tekutekuna tu aza za kole jola kamua na toa jola. Aza za na tekutekuna mina vadigamu na Tuna na Tinoni, ura na Tamaza Tamana za tori vakolea tu nana vinaego za tana tuna,>> za gua i Jisu.
27 Não trabalhem pela comida que se estraga, mas pela comida que permanece para a vida eterna, a qual o Filho do homem lhes dará. Deus, o Pai, nele colocou o seu selo de aprovação".
28 Nari qari nanazia ria i Jisu, <<Na za mami roitini gami, ko mami roitidi ria na roiti tana Tamaza?>> qari gua.
28 Então lhe perguntaram: "O que precisamos fazer para realizar as obras que Deus requer? "
29 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Aza na roiti tana Tamaza za nyoroguadigamu ko mu roitini za mu vazozotoa aza za garunia aza za gua,>> za gua i Jisu.
29 Jesus respondeu: "A obra de Deus é esta: crer naquele que ele enviou".
30 Nari ari qari guni vei ria aza, <<Na roiti vinagilagila ae veveina za muna roitini ao tadigami ko gami mami batia, beto za mami vazozotogo ao? Na za za muna roitini ao?
30 Então lhe perguntaram: "Que sinal miraculoso mostrarás para que o vejamos e creiamos em ti? Que farás?
31 Ria na nada tite za qari tekua na mana tekutekuna pa qega vei za pojai na Kutikuti Tabuna, ari za gua vei, <Aza za iadi na bereti za lagere vei pa noka ria ko qari tekuteku,> za gua,>> qari gua.
31 Os nossos antepassados comeram o maná no deserto; como está escrito: ‘Ele lhes deu a comer pão do céu’".
32 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: nake i Mosese za iadigamu gamu na bereti lagere veina pa noka, goto na tamaqu tu ara za vadigamu za na bereti zozotona za lagere vei pa noka.
32 Declarou-lhes Jesus: "Digo-lhes a verdade: Não foi Moisés quem lhes deu pão do céu, mas é meu Pai quem lhes dá o verdadeiro pão do céu.
33 Na bereti tana Tamaza za aza tugu na lagere veina pa noka, ko za vani na toa za na kasia guguzu,>> za gua i Jisu.
33 Pois o pão de Deus é aquele que desceu do céu e dá vida ao mundo".
34 Nari ari qari guni vei i Jisu, <<Bangara, mu vadigami ropi doru totozo za na bereti aza,>> qari gua.
34 Disseram eles: "Senhor, dá-nos sempre desse pão! "
35 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ara tugu za na bereti toana. Aza mina lame taqu za minake izongo burana beto aza mina vazozotoziu ara za minake izongo kidepe.
35 Então Jesus declarou: "Eu sou o pão da vida. Aquele que vem a mim nunca terá fome; aquele que crê em mim nunca terá sede.
36 Ba aza tugu vei qa tori pojadigamu tugu za gamu za gamu tori batiziumiu tugu ara za gamu ba gamuke vazozotoziu tugu.
36 Mas, como eu lhes disse, vocês me viram, mas ainda não crêem.
37 Ria doru za vaniziu na Tamaqu za mari lame tugu taqu, ko ria mari lame taqu za ara manake izongo tupele paledi ara.
37 Todo o que o Pai me der virá a mim, e quem vier a mim eu jamais rejeitarei.
38 Ura ara za qa lagere vei pa noka ko manake tutia na qua nyorogua makaqu, goto na nyorogua tu tana aza za garunuziu ara za mana tutia.
38 Pois desci do céu, não para fazer a minha vontade, mas para fazer a vontade daquele que me enviou.
39 Ko na nyorogua tana aza za garunuziu za ara manake valumua za maka ria za tori vaniziu tu aza, goto mana vatoa mule betoria pa rane liguligu.
39 E esta é a vontade daquele que me enviou: que eu não perca nenhum dos que ele me deu, mas os ressuscite no último dia.
40 Ura aza na nyorogua tana Tamaqu za ria doru qari batia na Tuna beto qari vazozotoa aza za mari izongia na toa jola, beto ara mana vatoa muleria pa rane liguligu ria,>> za gua i Jisu.
40 Porque a vontade de meu Pai é que todo o que olhar para o Filho e nele crer tenha a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia".
41 Nari qari podalai qumiqumini ria na tinoni Jiu aza, ura ari za gua vei, <<Ara za na bereti za lagere vei pa noka,>> za gua.
41 Com isso os judeus começaram a criticar Jesus, porque dissera: "Eu sou o pão que desceu do céu".
42 Ko ari qari kole paranga vei ria, <<Qokolo, nake i Jisu na tuna i Josepa ani? Zake gua ko taqe gilagilarianada ria na tinana na tamana! Ba ae za vei za paranga tu, <Ara na lagere veiqu pa noka,> za gua?>> qari gua ria.
42 E diziam: "Este não é Jesus, o filho de José? Não conhecemos seu pai e sua mãe? Como ele pode dizer: ‘Desci do céu’? "
43 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Mu nogoto qumiqumi golomo makamiu.
43 Respondeu Jesus: "Parem de fazer-me críticas.
44 Kepore za maka tinoni mina boka lame taqu, vei minake toka lameni na tamaqu aza za garunuziu ara. Ko aza mina lame taqu za ara mana vatoa muleria pa rane liguligu aza.
44 Ninguém pode vir a mim, se o Pai, que me enviou, não o atrair; e eu o ressuscitarei no último dia.
45 Ari za gua vei za qari kutia ria na tinoni korokorotai, <Mari tavavanau tana Tamaza ria doru tinoni,> za gua. Aza na tinoni za nongoria beto za vakoinonoa na parangana na Tamaqu za lame taqu.
45 Está escrito nos Profetas: ‘Todos serão ensinados por Deus’. Todos os que ouvem o Pai e dele aprendem vêm a mim.
46 Nake vei ko kaki tinoni qari tori batini matadi tu za na Tamaza qake gua za. Goto makana gu aza na lagere veina tana Tamaza za tori batia tu za na Tamana.
46 Ninguém viu o Pai, a não ser aquele que vem de Deus; somente ele viu ao Pai.
47 Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: aza za vazozoto za izongia na toa jola.
47 Asseguro-lhes que aquele que crê tem a vida eterna.
48 Ara za na bereti toana.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Ria na miu tite za qari tekua tugu na bereti mana pa qega, ba beto qari tori uke tu ria.
49 Os seus antepassados comeram o maná no deserto, mas morreram.
50 Ba ani tu za na bereti za lagere vei pa noka, ko aza na tinoni mina tekua aza za minake uke.
50 Todavia, aqui está o pão que desce do céu, para que não morra quem dele comer.
51 Ara za na bereti varivatoana na gore lagere veina pa noka. Na tinoni mina tekua za na bereti ani za mina toa kamua na kamua. Ura na bereti ani za na masaqu, ko aza za na toa tana kasia guguzu,>> za gua i Jisu.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Se alguém comer deste pão, viverá para sempre. Este pão é a minha carne, que eu darei pela vida do mundo".
52 Nari za qari varigua makadi ria na tinoni Jiu, ari qari gua vei, <<Ae mina vei beto mina vaganidigita na tinoni ani za na masana?>> qari gua.
52 Então os judeus começaram a discutir exaltadamente entre si: "Como pode este homem nos oferecer a sua carne para comermos? "
53 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: vei munake gania gamu za na masana na Tuna na Tinoni beto vei munake bukua na orunguna aza, za gamu munake izongia za na toa.
53 Jesus lhes disse: "Eu lhes digo a verdade: Se vocês não comerem a carne do Filho do homem e não beberem o seu sangue, não terão vida em si mesmos.
54 Aza za nyapulia na masaqu beto za bukua na orunguqu ara, za izongia aza za na toa jola beto ara mana vaturu muleria pa rane liguligu aza.
54 Todo o que come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Ura na masaqu ara za na ganigani zozotona, na orunguqu ara za na buku zozotona.
55 Pois a minha carne é verdadeira comida e o meu sangue é verdadeira bebida.
56 Aza za nyapulia na masaqu beto za bukua na orunguqu ara za togaza taqu aza, beto ara qa togaza tana.
56 Todo o que come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu nele.
57 Maka moqaza podeke vei tugu na tamaqu za garunuziu ara za na toana ko ara ba qa tavatoa tugu vei tana, nari za na tinoni za nyapuluziu ara za mina toa tugu aza, ura na toaqu ara.
57 Da mesma forma como o Pai que vive me enviou e eu vivo por causa do Pai, assim aquele que se alimenta de mim viverá por minha causa.
58 Ani aza na bereti za gore lagere vei pa noka; na bereti ani za zake vevei na bereti qari tekua ria na miu tite beto pa liguna qari ukedia. Goto aza mina tekua na bereti ani za mina toa kamua na kamua,>> za gua i Jisu.
58 Este é o pão que desceu do céu. Os antepassados de vocês comeram o maná e morreram, mas aquele que se alimenta deste pão viverá para sempre".
59 Zara za na paranga za pojaria i Jisu totonai za varivagigalai aza pa ruma varivarikamuna pa Kepaniami.
59 Ele disse isso quando ensinava na sinagoga de Cafarnaum.
60 Ego ko kubodi ria na nana sepele za qari nongoria na paranga za pojai aza za qari paranga, <<Qokolo, za tapata na ponyolona za na varivagigalai ani! I zei mina boka gilagilai na ginuana ani!>> qari gua.
60 Ao ouvirem isso, muitos dos seus discípulos disseram: "Dura é essa palavra. Quem consegue ouvi-la? "
61 Ba za tori gilagilainana tu i Jisu makana za aza vei qari kole qumiqumini ria na nana sepele, ko ari za gudi vei, <<Ae za vei, gamu vatapatia tu gamu ani, ko gamu nyorogua taloimiu tu?
61 Sabendo em seu íntimo que os seus discípulos estavam se queixando do que ouviram, Jesus lhes disse: "Isso os escandaliza?
62 Ae za vei, vei totonai bu batia gamu bi mule zae pa noka za na Tuna na Tinoni ketakoi za suvesuvere mae perangaina, nari ae bu vei?
62 Que acontecerá se vocês virem o Filho do homem subir para onde estava antes!
63 Na Ongonguna gu na Tamaza za varivatoa. Na tinoni makana za zake boka vapodoa maka za. Ria na paranga qa tori paranga laodi tu ara tadigamu za na Ongongu beto na toa.
63 O Espírito dá vida; a carne não produz nada que se aproveite. As palavras que eu lhes disse são espírito e vida.
64 Ba kaki gamu za gamuke vazozoto,>> za gudi. (Ura za tori gilagilarianana tu i Jisu pa podalaina zozoto tu ria qarike vazozoto, beto i zei ria za mina gabala kanai aza.)
64 Contudo, há alguns de vocês que não crêem". Pois Jesus sabia desde o princípio quais deles não criam e quem o iria trair.
65 Beto za paranga aza, <<Ko za vei za qa tori pojadigamu tugu, kepore za maka tinoni mina boka lame taqu, koi vei tu mina vamalumia na tamaqu,>> za gua.
65 E prosseguiu: "É por isso que eu lhes disse que ninguém pode vir a mim, a não ser que isto lhe seja dado pelo Pai".
66 Tonai zara za paranga vei aza, nari za na motadi ria na sepele tana za qari gabala muledia ko qarike tuti sogai aza.
66 Daquela hora em diante, muitos dos seus discípulos voltaram atrás e deixaram de segui-lo.
67 Nari ari za gudi vei i Jisu ari ka manogori sepele, <<Ae vei gamu? Gamu ba muna taloi kenimiu mutugu?>> za gudi.
67 Jesus perguntou aos Doze: "Vocês também não querem ir? "
68 Nari za oe lao i Saimone Pita, <<Bangara, ti zei za mami lao gami? Ura ao gu qu izongia za na paranga za kolea na toa jola.
68 Simão Pedro lhe respondeu: "Senhor, para quem iremos? Tu tens as palavras de vida eterna.
69 Beto gami za gami tori vazozoto tu beto gami tori gilagilaia tu za ao gu za na Liosona tana Tamaza,>> za gua.
69 Nós cremos e sabemos que és o Santo de Deus".
70 Nari za oeria i Jisu, <<Qa tori mijatagamu tu ara za gamu ka manogori, uve? E, ba maka gamu za na bangaradi na tomete,>> za gua.
70 Então Jesus respondeu: "Não fui eu que os escolhi, os Doze? Todavia, um de vocês é um diabo! "
71 (I Jiudasi gu, na tuna i Saimone Isikarioti, za guni aza, ura aza tugu za maka ari ka manogori sepele mina gabala kanai i Jisu.)
71 ( Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, que, embora fosse um dos Doze, mais tarde haveria de traí-lo. )

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.