João 6
ghn (GHN) vs NAA
1 Ego pa liguna za vei zara, za i Jisu za karovo lao pa maka kalena na ovuku pa Qalili, maka izongona qari vakukuni za pa Tiberiasi.
1 Depois dessas coisas, Jesus atravessou o mar da Galileia, que é o de Tiberíades.
2 Ko maka minete tinoni lavata za qari kole tututia aza, ura qari tori batiria tu na roiti vinagilagila za roitidi aza tonai za salanaria ria qari mo.
2 Uma grande multidão o seguia, porque tinham visto os sinais que ele fazia na cura dos enfermos.
3 Nari za zagere zae pa kubokubo i Jisu, ko ketakoi za nyumu tavitiria ria na nana sepele.
3 Então Jesus subiu ao monte e sentou-se ali com os seus discípulos.
4 Ego ko za tori tata tu za na totozo vavolo Alokata tadiria na Jiu.
4 Ora, a Páscoa, festa dos judeus, estava próxima.
5 Ego ko totonai za vaengaria na matana i Jisu ko za batia za na minete tinoni lavata za korapa lame tana, nari za nanaza laoia i Pilipi, <<Pae za tana boka vai ganigani ko tana vatekutekuria ria na tinoni ari?>> za gua.
5 Então Jesus, erguendo os olhos e vendo que uma grande multidão se aproximava, disse a Filipe:
6 (Ba za paranga vei zara aza ko mi podekia gu i Pilipi za gua, goto aza za tori gilagilainana tu aza mina roitini.)
6 Mas Jesus dizia isto para testá-lo, porque sabia o que estava para fazer.
7 Nari za oe lao i Pilipi, <<Ura vei mari okoto iapeki gu ria doru ari ba pala mina jolani tu kori gogoto poata siliva za mina tavaini na ganigani,>> za gua.
7 Filipe respondeu: — Nem mesmo duzentos denários de pão seriam suficientes para que cada um recebesse um pedaço.
8 Azae maka ria na nana sepele, i Aduru, na taina i Saimone Pita, za paranga,
8 Um dos discípulos, chamado André, irmão de Simão Pedro, disse a Jesus:
9 <<Korapa makia nari za maka koburu marene ka lima gana bereti beto kori gana igana, ba pa varikamu tinoni vei ari na za mina vagavoria za ka viza moqamoqaza ganigani vevei zara?>> za gua.
9 — Aqui está um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixinhos. Mas o que é isto para tanta gente?
10 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Ego vanyumu betoria ria na tinoni,>> za gua. Na ia kubo buruburuna za ketakoi, ko qari nyumu beto ria doru tinoni, na nguti varikamudi ria na marene za padapada vei lima tina.
10 Jesus disse: Havia muita relva naquele lugar. Assim, os homens se assentaram, e eram quase cinco mil.
11 Beto za tekuria i Jisu za na bereti, ko za paranga leana laodi tana Tamaza beto za iadi na tinoni qari nyumu. Beto za roiti veidi tugu za na igana, ko qari pote beto ria doru.
11 Então Jesus pegou os pães e, tendo dado graças, distribuiu-os entre eles; e também igualmente os peixes, tanto quanto queriam.
12 Pa liguna qari pote beto ria doru, nari za parangaria ria na nana sepele, <<Mu buti varikamu betodi ria na ganigani kole joladi, keta mari taaru vikevikere goboro,>> za gua.
12 E, quando já estavam satisfeitos, Jesus disse aos seus discípulos:
13 Ko qari buti teku varikamudi ria na ganigani kole taridi pa lima batu bereti qari teku tariria, ko qari vapugeledi ka manogori topa.
13 Assim, pois, o fizeram e encheram doze cestos de pedaços dos cinco pães de cevada, que sobraram depois que todos tinham comido.
14 Ko tonai qari batia ria na tinoni za na roiti vinagilagila za roitini i Jisu ani, za qari paranga, <<Ani zozoto tugu za na tinoni korokorotai mina lame pa kasia guguzu qari guni ria,>> qari gua.
14 Quando as pessoas viram o sinal que Jesus havia feito, disseram: — Este é verdadeiramente o profeta que devia vir ao mundo.
15 Ego ko totonai za gilagilai i Jisu za qari qaqirini ko mari lame teku vabangaria aza qari gua, nari za taloi keni nana mule makana pa kubo aza.
15 Jesus ficou sabendo que estavam para vir com a intenção de fazê-lo rei à força. Então ele se retirou outra vez, sozinho, para o monte.
16 Ego totonai za gore na veluvelu, za qari oqa votu gore pa ovuku pa Qalili ria na sepele ti Jisu.
16 Ao final do dia, os discípulos de Jesus desceram para o mar.
17 Qari zae pa maka koaka ria, ko qari toka karovo tuvizi lao pa Kepaniami. Ko za rodomo gu za na kota ba i Jisu za oqoro lame kamuria.
17 E, entrando num barco, passaram para o outro lado, rumo a Cafarnaum. Já estava escuro, e Jesus ainda não tinha ido até onde eles estavam.
18 Za podalai gu raja lame za na gava lavata ko za nyakili ranebongi za na kolo.
18 E o mar começava a ficar agitado, porque soprava um vento forte.
19 Ko qari tori qelu lao tu pada lima babi vonomo kilomita zouna ria na nana sepele beto qari dogoro vaia i Jisu za korapa rerege lamelame nana pa kolo. Totonai za rerege tata lame aza pa koaka za qari matagutu vitivitigi ria.
19 Os discípulos já tinham navegado uns cinco ou seis quilômetros, quando viram Jesus andando sobre o mar, aproximando-se do barco; e ficaram com medo.
20 Nari za parangaria aza, <<Ara gu ani, muke matagutu!>> za gudi.
20 Mas Jesus lhes disse:
21 Beto za qari malumu surania pa koaka ria aza. Aza tugu za zae pa koaka i Jisu nari za qari paro gu za pa ia ketakoi qari gona toto laoia ria.
21 Então eles o receberam com alegria, e logo o barco chegou ao seu destino.
22 Ego ko za rane soga na kota nari za qari gilagilai ria na minete tinoni lavata qari suvere jola pa maka karovona na ovuku pa Qalili za maka moqamoqazana gu za na koaka za titi ketakoi. Beto ko qari batiadia tugu i Jisu ba zake zae tavitiria ria na nana sepele tonai qari toka, goto ria na sepele gu makadi za qari zae.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar notou que ali havia apenas um pequeno barco e que Jesus não tinha entrado nele com os seus discípulos, tendo estes partido sozinhos.
23 Ba kaki koaka na lame veidi pa guguzu Tiberiasi za qari kamu paro tata pa ia ketakoi za manani na bereti i Jisu beto za iadi na minete tinoni ko qari tekuteku.
23 Entretanto, outros barquinhos de Tiberíades se aproximaram do lugar onde a multidão havia comido o pão depois que o Senhor deu graças.
24 Ko totonai qari gilagilai ria na minete tinoni za zake suvere ketakoi i Jisu beto ria nana sepele, za qari lao zaeria na koaka ko qari toka karovo lao pa Kepaniami ko qari kole nyaqoa i Jisu.
24 Quando aquela multidão viu que Jesus não estava ali nem os seus discípulos, entraram nos barcos e partiram para Cafarnaum à procura de Jesus.
25 Totonai qari lao paro pa maka kale karovona na ovuku pa Qalili ria na tinoni, za qari batia i Jisu ketakoi, ko qari nanazia, <<Rabi, pa viza tu qu kamu pani ao?>> qari guni.
25 E, tendo-o encontrado no outro lado do mar, lhe perguntaram: — Mestre, quando o senhor chegou aqui?
26 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: aza vei beto gamu korapa nyaqo tutiniziu ara za nake vei ko gamu gilagilai gamu na ginuadi na qua roiti vinagilagila za, goto ura za teku leagamu gu na bereti ko gamu pote valeana.
26 Jesus respondeu:
27 Nake tekutekuna zake oriavo na ikerena za mu tapatianani gamu, goto na tekutekuna tu aza za kole jola kamua na toa jola. Aza za na tekutekuna mina vadigamu na Tuna na Tinoni, ura na Tamaza Tamana za tori vakolea tu nana vinaego za tana tuna,>> za gua i Jisu.
27 Trabalhem, não pela comida que se estraga, mas pela que permanece para a vida eterna, a qual o Filho do Homem dará a vocês; porque Deus, o Pai, o confirmou com o seu selo.
28 Nari qari nanazia ria i Jisu, <<Na za mami roitini gami, ko mami roitidi ria na roiti tana Tamaza?>> qari gua.
28 Então lhe perguntaram: — Que faremos para realizar as obras de Deus?
29 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Aza na roiti tana Tamaza za nyoroguadigamu ko mu roitini za mu vazozotoa aza za garunia aza za gua,>> za gua i Jisu.
29 Jesus respondeu:
30 Nari ari qari guni vei ria aza, <<Na roiti vinagilagila ae veveina za muna roitini ao tadigami ko gami mami batia, beto za mami vazozotogo ao? Na za za muna roitini ao?
30 Então eles disseram: — Que sinal o senhor fará para que vejamos e creiamos no senhor? O que o senhor pode fazer?
31 Ria na nada tite za qari tekua na mana tekutekuna pa qega vei za pojai na Kutikuti Tabuna, ari za gua vei, <Aza za iadi na bereti za lagere vei pa noka ria ko qari tekuteku,> za gua,>> qari gua.
31 Nossos pais comeram o maná no deserto, como está escrito: “Deu-lhes a comer pão do céu.”
32 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: nake i Mosese za iadigamu gamu na bereti lagere veina pa noka, goto na tamaqu tu ara za vadigamu za na bereti zozotona za lagere vei pa noka.
32 Jesus lhes disse:
33 Na bereti tana Tamaza za aza tugu na lagere veina pa noka, ko za vani na toa za na kasia guguzu,>> za gua i Jisu.
33 Porque o pão de Deus é o que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Nari ari qari guni vei i Jisu, <<Bangara, mu vadigami ropi doru totozo za na bereti aza,>> qari gua.
34 Então lhe disseram: — Senhor, dê-nos sempre desse pão.
35 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ara tugu za na bereti toana. Aza mina lame taqu za minake izongo burana beto aza mina vazozotoziu ara za minake izongo kidepe.
35 Jesus respondeu:
36 Ba aza tugu vei qa tori pojadigamu tugu za gamu za gamu tori batiziumiu tugu ara za gamu ba gamuke vazozotoziu tugu.
36 Porém eu já disse que vocês não creem, embora estejam me vendo.
37 Ria doru za vaniziu na Tamaqu za mari lame tugu taqu, ko ria mari lame taqu za ara manake izongo tupele paledi ara.
37 Todo aquele que o Pai me dá, esse virá a mim; e o que vem a mim, de modo nenhum o lançarei fora.
38 Ura ara za qa lagere vei pa noka ko manake tutia na qua nyorogua makaqu, goto na nyorogua tu tana aza za garunuziu ara za mana tutia.
38 Porque eu desci do céu, não para fazer a minha própria vontade, mas a vontade daquele que me enviou.
39 Ko na nyorogua tana aza za garunuziu za ara manake valumua za maka ria za tori vaniziu tu aza, goto mana vatoa mule betoria pa rane liguligu.
39 E a vontade de quem me enviou é esta: que eu não perca nenhum de todos os que ele me deu; pelo contrário, eu o ressuscitarei no último dia.
40 Ura aza na nyorogua tana Tamaqu za ria doru qari batia na Tuna beto qari vazozotoa aza za mari izongia na toa jola, beto ara mana vatoa muleria pa rane liguligu ria,>> za gua i Jisu.
40 De fato, a vontade de meu Pai é que todo aquele que vir o Filho e nele crer tenha a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
41 Nari qari podalai qumiqumini ria na tinoni Jiu aza, ura ari za gua vei, <<Ara za na bereti za lagere vei pa noka,>> za gua.
41 Então os judeus começaram a murmurar contra ele, porque tinha dito: “Eu sou o pão que desceu do céu.”
42 Ko ari qari kole paranga vei ria, <<Qokolo, nake i Jisu na tuna i Josepa ani? Zake gua ko taqe gilagilarianada ria na tinana na tamana! Ba ae za vei za paranga tu, <Ara na lagere veiqu pa noka,> za gua?>> qari gua ria.
42 E diziam: — Este não é Jesus, o filho de José? Por acaso não conhecemos o pai e a mãe dele? Como é que ele agora diz: “Desci do céu”?
43 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Mu nogoto qumiqumi golomo makamiu.
43 Jesus respondeu:
44 Kepore za maka tinoni mina boka lame taqu, vei minake toka lameni na tamaqu aza za garunuziu ara. Ko aza mina lame taqu za ara mana vatoa muleria pa rane liguligu aza.
44 Ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o trouxer; e eu o ressuscitarei no último dia.
45 Ari za gua vei za qari kutia ria na tinoni korokorotai, <Mari tavavanau tana Tamaza ria doru tinoni,> za gua. Aza na tinoni za nongoria beto za vakoinonoa na parangana na Tamaqu za lame taqu.
45 Está escrito nos Profetas: “E todos serão ensinados por Deus.” Portanto, todo aquele que ouviu e aprendeu do Pai, esse vem a mim.
46 Nake vei ko kaki tinoni qari tori batini matadi tu za na Tamaza qake gua za. Goto makana gu aza na lagere veina tana Tamaza za tori batia tu za na Tamana.
46 Não que alguém tenha visto o Pai, a não ser aquele que vem de Deus; este já viu o Pai.
47 Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: aza za vazozoto za izongia na toa jola.
47 — Em verdade, em verdade lhes digo: quem crê em mim tem a vida eterna.
48 Ara za na bereti toana.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Ria na miu tite za qari tekua tugu na bereti mana pa qega, ba beto qari tori uke tu ria.
49 Os pais de vocês comeram o maná no deserto e morreram.
50 Ba ani tu za na bereti za lagere vei pa noka, ko aza na tinoni mina tekua aza za minake uke.
50 Este é o pão que desce do céu, para que todo o que dele comer não pereça.
51 Ara za na bereti varivatoana na gore lagere veina pa noka. Na tinoni mina tekua za na bereti ani za mina toa kamua na kamua. Ura na bereti ani za na masaqu, ko aza za na toa tana kasia guguzu,>> za gua i Jisu.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu; se alguém comer deste pão, viverá eternamente. E o pão que eu darei pela vida do mundo é a minha carne.
52 Nari za qari varigua makadi ria na tinoni Jiu, ari qari gua vei, <<Ae mina vei beto mina vaganidigita na tinoni ani za na masana?>> qari gua.
52 Então os judeus começaram a discutir entre si, dizendo: — Como é que este pode nos dar a sua própria carne para comer?
53 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Zozoto pa zozoto ma pojadigamu ara za gamu: vei munake gania gamu za na masana na Tuna na Tinoni beto vei munake bukua na orunguna aza, za gamu munake izongia za na toa.
53 Jesus respondeu:
54 Aza za nyapulia na masaqu beto za bukua na orunguqu ara, za izongia aza za na toa jola beto ara mana vaturu muleria pa rane liguligu aza.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Ura na masaqu ara za na ganigani zozotona, na orunguqu ara za na buku zozotona.
55 Pois a minha carne é verdadeira comida, e o meu sangue é verdadeira bebida.
56 Aza za nyapulia na masaqu beto za bukua na orunguqu ara za togaza taqu aza, beto ara qa togaza tana.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim, e eu permaneço nele.
57 Maka moqaza podeke vei tugu na tamaqu za garunuziu ara za na toana ko ara ba qa tavatoa tugu vei tana, nari za na tinoni za nyapuluziu ara za mina toa tugu aza, ura na toaqu ara.
57 Assim como o Pai, que vive, me enviou, e igualmente eu vivo por causa do Pai, também quem de mim se alimenta viverá por mim.
58 Ani aza na bereti za gore lagere vei pa noka; na bereti ani za zake vevei na bereti qari tekua ria na miu tite beto pa liguna qari ukedia. Goto aza mina tekua na bereti ani za mina toa kamua na kamua,>> za gua i Jisu.
58 Este é o pão que desceu do céu, em nada semelhante àquele que os pais de vocês comeram e, mesmo assim, morreram; quem comer este pão viverá eternamente.
59 Zara za na paranga za pojaria i Jisu totonai za varivagigalai aza pa ruma varivarikamuna pa Kepaniami.
59 Jesus disse essas coisas quando ensinava na sinagoga de Cafarnaum.
60 Ego ko kubodi ria na nana sepele za qari nongoria na paranga za pojai aza za qari paranga, <<Qokolo, za tapata na ponyolona za na varivagigalai ani! I zei mina boka gilagilai na ginuana ani!>> qari gua.
60 Muitos dos seus discípulos, tendo ouvido tais palavras, disseram: — Duro é este discurso; quem pode suportá-lo?
61 Ba za tori gilagilainana tu i Jisu makana za aza vei qari kole qumiqumini ria na nana sepele, ko ari za gudi vei, <<Ae za vei, gamu vatapatia tu gamu ani, ko gamu nyorogua taloimiu tu?
61 Mas Jesus, sabendo por si mesmo que os seus discípulos murmuravam a respeito do que ele havia falado, disse-lhes:
62 Ae za vei, vei totonai bu batia gamu bi mule zae pa noka za na Tuna na Tinoni ketakoi za suvesuvere mae perangaina, nari ae bu vei?
62 Que acontecerá, então, se virem o Filho do Homem subir para o lugar onde primeiro estava?
63 Na Ongonguna gu na Tamaza za varivatoa. Na tinoni makana za zake boka vapodoa maka za. Ria na paranga qa tori paranga laodi tu ara tadigamu za na Ongongu beto na toa.
63 O Espírito é o que vivifica; a carne para nada aproveita. As palavras que eu lhes tenho falado são espírito e são vida.
64 Ba kaki gamu za gamuke vazozoto,>> za gudi. (Ura za tori gilagilarianana tu i Jisu pa podalaina zozoto tu ria qarike vazozoto, beto i zei ria za mina gabala kanai aza.)
64 Mas há descrentes entre vocês. Ora, Jesus sabia, desde o princípio, quais eram os que não criam e quem iria traí-lo.
65 Beto za paranga aza, <<Ko za vei za qa tori pojadigamu tugu, kepore za maka tinoni mina boka lame taqu, koi vei tu mina vamalumia na tamaqu,>> za gua.
65 E prosseguiu:
66 Tonai zara za paranga vei aza, nari za na motadi ria na sepele tana za qari gabala muledia ko qarike tuti sogai aza.
66 Diante disso, muitos dos seus discípulos o abandonaram e já não andavam com ele.
67 Nari ari za gudi vei i Jisu ari ka manogori sepele, <<Ae vei gamu? Gamu ba muna taloi kenimiu mutugu?>> za gudi.
67 Então Jesus perguntou aos doze:
68 Nari za oe lao i Saimone Pita, <<Bangara, ti zei za mami lao gami? Ura ao gu qu izongia za na paranga za kolea na toa jola.
68 Simão Pedro respondeu: — Senhor, para quem iremos? O senhor tem as palavras da vida eterna,
69 Beto gami za gami tori vazozoto tu beto gami tori gilagilaia tu za ao gu za na Liosona tana Tamaza,>> za gua.
69 e nós temos crido e conhecido que o senhor é o Santo de Deus.
70 Nari za oeria i Jisu, <<Qa tori mijatagamu tu ara za gamu ka manogori, uve? E, ba maka gamu za na bangaradi na tomete,>> za gua.
70 Então Jesus lhes disse:
71 (I Jiudasi gu, na tuna i Saimone Isikarioti, za guni aza, ura aza tugu za maka ari ka manogori sepele mina gabala kanai i Jisu.)
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, porque este, sendo um dos doze, era quem o haveria de trair.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.