João 18

ghn (GHN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pa liguna za beto varavara vei ari i Jisu, za taloi tavitiria tugu ria na nana sepele ko qari karovia na lolomo nyonyola pie pa Kidoroni. Kolenana pa ia aza za maka inuma, ko i Jisu beto ria na nana sepele za qari lao ketakoi.
1 Depois de fazer essa oração, Jesus saiu com os discípulos e foi para o outro lado do riacho de Cedrom. Havia ali um jardim, onde Jesus entrou com eles.
2 (Ego i Jiudasi, aza na tinoni za gabala kanai aza, za tori gilagilainana tu za na ia aza, ura tori kubo totozo tu za i Jisu beto ko ria na nana sepele qari varikamu ketakoi.)
2 Judas, o traidor, conhecia aquele lugar porque Jesus tinha se reunido muitas vezes ali com os discípulos.
3 Ko za tokaria i Jiudasi ria maka minete solodia beto ria kaki nabulu kopu tadiria na kuta iama beto na Parese, ko qari lao bola za pa inuma aza. Qari pogozia na juke, na juke ito beto na zakazava variperadi.
3 Então Judas foi ao jardim com um grupo de soldados e alguns guardas do Templo mandados pelos chefes dos sacerdotes e pelos fariseus . Eles estavam armados e levavam lanternas e tochas.
4 Ba za tori gilagila betoria tu i Jisu ria doru zakazava mari taroiti lame tana, ko za rerege lao ko za nanazaria, <<I zei za gamu korapa nyaqoa gamu?>> za gua.
4 Jesus sabia de tudo o que lhe ia acontecer. Por isso caminhou na direção deles e perguntou:
5 Nari qari oe lao ria, <<I Jisu pa Nazareti,>> qari gua.
5 — Jesus de Nazaré! — responderam. Judas, o traidor, estava com eles.
6 Ko totonai <<Ara za aza>> za gudi i Jisu, nari za qari togolo mule ko qari lotudi tu pa pezo.
6 Quando Jesus disse: “Sou eu”, eles recuaram e caíram no chão.
7 Beto za nanazaria mule i Jisu ria, <<I zei za gamu korapa nyaqoa gamu?>> za gua.
7 Jesus perguntou outra vez: — Jesus de Nazaré! — tornaram a responder.
8 Nari za paranga i Jisu, <<Qa tori pojadigamu tugu za ara za aza. Ko vei ara gu za gamu korapa nyaqoziu gamu, nari za mu loi vakeniria ropi ria ari,>> za gua.
8 Jesus disse:
9 (Zara za paranga vei aza ko mi gore votu aza za tori pojai tu aza, tonai ari za gua vei <<Qa oqoro valumua ara za maka ria qu vaniziu ao,>> za gua.)
9 Jesus disse isso para que se cumprisse o que ele tinha dito antes: “Pai, de todos aqueles que me deste, nenhum se perdeu.”
10 Ego za kole tugu pogopogozianana i Saimone Pita za maka benete, ko za unuzu votuni gu ko za maja teusu paleni za na talinga kale matuana na nabulu tana kuta iama lavata. (Na izongona na nabulu aza i Malakasi.)
10 Aí Simão Pedro tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou a orelha direita dele. O nome do empregado era Malco.
11 Nari za ari za guni vei i Jisu i Pita, <<Mu soba kura muleni pa nana kolekolena za na benete zana! Pala mana bukua tugu ara za na kapa vitigi za tori vaniziu tu ara na Tamaqu. Ae vei, quke gilagilai ao za vei aza?>> za guni.
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Ego ko qari aru tamania ria na minete solodia beto na dia tinoni matamata beto ko ria na nabulu kopu tadiria na Jiu i Jisu, ko qari piua na limana,
12 Em seguida os soldados, o comandante e os guardas do Templo prenderam Jesus e o amarraram.
13 beto qari toka laoni ti Hanasi mae. I Hanasi ani za na roana i Kaiapasi, aza na kuta iama lavata pa aoro aza.
13 Então o levaram primeiro até a casa de Anás. Anás era o sogro de Caifás, que naquele ano era o Grande Sacerdote .
14 (Beto ko i Kaiapasi tugu aza za vavanauria ria na tinoni matamata tadiria na Jiu, ari za gudi vei, <<Za leana jola za maka tinoni gu bi uke vadi ria doru tinoni,>> za gua.)
14 Caifás era quem tinha dito aos líderes judeus que era melhor para eles que morresse apenas um homem pelo povo.
15 Ego i Saimone Pita beto maka goto sepele za qari tutia i Jisu. Maka sepele aza za na tagilagilana tana kuta iama lavata ko za luge tuti laoia i Jisu pa kakabarena na ruma tana kuta iama lavata,
15 Simão Pedro foi seguindo Jesus, junto com outro discípulo. Esse discípulo era conhecido do Grande Sacerdote e por isso conseguiu entrar no pátio da casa dele junto com Jesus.
16 goto i Pita za kole turunana pa peguruna na atakamanana na bara. Ego beto za rerege votu lame aza na sepele na tagilagilana tana kuta iama lavata ko za lao parangia za na nabulu reko za kopu atakamana, ko za toka lugeni i Pita.
16 Mas Pedro ficou do lado de fora, perto da porta. O outro discípulo, que era conhecido do Grande Sacerdote, saiu e falou com a empregada que tomava conta da porta. Então ela deixou Pedro entrar
17 Nari za paranga lao ti Pita za na reko nabulu za kopu atakamana, <<Nake ao tugu vei za maka sepele tana tinoni nari?>> za guni.
17 e lhe perguntou: — Você não é um dos seguidores daquele homem? — Eu, não! — respondeu ele.
18 Ego ko za lomozo za na kota, ko qari vatoai ria na nabulu beto ria na nabulu kopu za na iku naji, beto qari turu varilivutaini ko qari kole davangadia. Ko i Pita ba za lao tugu turu tavitiria ria ko za somana davanganana.
18 Por causa do frio, os empregados e os guardas tinham feito uma fogueira e estavam se aquecendo de pé, em volta dela. Pedro estava de pé, no meio deles, aquecendo-se também.
19 Ego za nanazani na kuta iama lavata ti Jisu za na veveidi ria na nana sepele beto ko ria na nana varivagigalai.
19 O Grande Sacerdote fez algumas perguntas a Jesus a respeito dos seus seguidores e dos seus ensinamentos.
20 Nari za oea i Jisu aza, <<Ara za qa tori paranga lodalodaka tu tana kasia guguzu. Ko ara doru totozo qa kole varivagigalai pa ruma varivarikamuna beto pa kakabarena zelepade gu, ketakoi qari varikamu ria na tinoni Jiu. Kepore tugu maka za ba peki poja golomia pa paena ara.
20 E Jesus respondeu:
21 Ko ae za vei za qu nanazaziu tu ara? Mu nanaza laoria tu ria na tinoni qari nongororia na zakazava qa pojadi ara. Dogoro! Ria qari gilagilaidia ria na paranga qa pojaria ara,>> za gua i Jisu.
21 Então, por que o senhor está me fazendo essas perguntas? Pergunte aos que me ouviram, pois eles sabem muito bem o que eu disse a eles.
22 Totonai za paranga vei zara i Jisu za maka ria na nabulu kopu pa keketaina za tapalia aza beto ari za guni vei, <<Zara muna oe veini ao za na kuta iama lavata?>> za guni.
22 Quando Jesus disse isso, um dos guardas do Templo que estavam ali deu-lhe uma bofetada e disse: — Isso é maneira de falar com o Grande Sacerdote?
23 Nari za oea i Jisu aza, Vei ba paranga vasela ara, nari za mu ule vadi tu ropi ria doru za na sela aza. Ba vei ba zotoqua gu ara, nari ae za vei ko qu poaraziu tu ara? za gua i Jisu.
23 — Se eu disse alguma mentira, prove que menti! — respondeu Jesus. — Mas, se eu falei a verdade, por que é que você está me batendo?
24 Ego ko za korapa tu tapiu kolena za garunu laoni mule i Hanasi ti Kaiapasi na kuta iama lavata i Jisu.
24 Depois Anás mandou Jesus, ainda amarrado, para Caifás, o Grande Sacerdote.
25 Ego i Saimone Pita za kole tugu turu davanganana makana ketakoi. Nari qari paranga laoa ria kaki aza, <<Nake ao tugu za maka sepele tana tinoni zana?>> qari gua.
25 Pedro ainda estava lá, de pé, aquecendo-se perto do fogo. Então lhe perguntaram: — Você não é um dos seguidores daquele homem? — Não, eu não sou! — respondeu ele.
26 Ba maka ria na nabulu tana kuta iama lavata aza na turana na tinoni za taqaza teusu pale na talingana i Pita za paranga votu, <<Goto ao zozoto tu za qa bati tavitinigo aza pa inuma akae?>> za gua.
26 Um dos empregados do Grande Sacerdote , parente do homem de quem Pedro tinha cortado a orelha, perguntou: — Será que eu não vi você com ele no jardim?
27 Nari za maka kilu pale mutugu i Pita aza, <<Dai tugu,>> za gua, beto za pa totozo tugu aza za kiu gu za na kokorako.
27 E outra vez Pedro disse que não. E no mesmo instante o galo cantou.
28 Ego pa volavolaza lea za qari toka votuni pa ruma ti Kaiapasi i Jisu, ko qari toka laoni pa kakabarena na ruma tana qavuna. Ba ria na tinoni matamata tadiria na Jiu za qarike luge lao pa kakabarena na ruma tana qavuna, ura qarike nyorogua pajidia, keta marike boka tekua na vavolo Alokata qari gua.
28 Depois levaram Jesus da casa de Caifás para o palácio do Governador romano. Já era de manhã cedo. Os líderes judeus não entraram no palácio porque queriam continuar puros , conforme a religião deles; pois só assim poderiam comer o jantar da Páscoa .
29 Ko i Paelati tu za votu kamuria pa peguru ria ko za nanazaria, <<Na sela za gamu jutuni gamu na tinoni ani?>> za gua.
29 Então o governador Pilatos saiu, foi encontrar-se com eles e perguntou: — Que acusação vocês têm contra este homem?
30 Qari oe lao ria, <<Vei bike maka tinoni roroiti ikerena za na tinoni ani za babike toka lameni gami tamu zana,>> qari gua.
30 Eles responderam: — O senhor acha que nós lhe entregaríamos este homem se ele não tivesse cometido algum crime?
31 Nari za ari za gudi vei i Paelati ria, <<Ego vei za mu toka kenini tu makamiu ko mu pitua pa miu Vavanau makamiu,>> za gudi.
31 Pilatos disse: — Levem este homem e o julguem vocês mesmos, de acordo com a Então eles responderam: — Nós não temos o direito de matar ninguém.
32 (Tonai qari paranga vei zara za gore votu gu za aza za pojai perangaina i Jisu aza na veveina na uke mina uke vei aza.)
32 Isso aconteceu assim para que se cumprisse o que Jesus tinha dito quando falou a respeito de como ia morrer .
33 Nari za mule luge pa nana ruma i Paelati beto za kukua i Jisu ko za parangia, <<Ao za na bangara tadiria na tinoni Jiu?>> za guni.
33 Pilatos tornou a entrar no palácio, chamou Jesus e perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Nari za oe i Jisu, <<Ae vei, na mua gu makamu za na nanaza aza, ba ria kaki qari pojanigo za na veveiqu ara?>> za gua.
34 Jesus respondeu:
35 Za oe i Paelati, <<Ae vei, na tinoni Jiu ara ko qu nanaza veiniziu zara? Ria tugu na mua puku tinoni makamu ao beto ko ria na kuta iama za qari toka lamenigo taqu pani. Ko na za tu qu roitini ao?>> za gua.
35 — Por acaso eu sou judeu? — disse Pilatos. — A sua própria gente e os chefes dos sacerdotes é que o entregaram a mim. O que foi que você fez?
36 Nari za paranga i Jisu, <<Na binangara taqu za nake koko veina tana kasia guguzu ani. Vei bi tana kasia guguzu za na binangara taqu, za ria na qua nabulu kopu bari varipera viviva, ko barike aru tamanaziu ria na matamata tadiria na tinoni Jiu ara. Ba ura na qua binangara nake tana kasia guguzu ani,>> za gua i Jisu.
36 Jesus respondeu:
37 Nari ari za guni vei i Paelati aza, <<Ko maka bangara tugu ao, akae?>> za gua.
37 — Então você é rei? — perguntou Pilatos.
38 Za paranga lao i Paelati, <<Na za za na zozoto?>> za gua.
38 — O que é a verdade? — perguntou Pilatos. Depois de dizer isso, Pilatos saiu outra vez para falar com a multidão e disse: — Não vejo nenhum motivo para condenar este homem.
39 Ba aza vei za kole pa miu tututi za ara mana boka ruvata vadigamu maka tinoni tapiuna pa totozo vavolo (Alokata). Ko ae vei, gamu nyoroguani ko ma ruvata valao vadigamu za na bangara tadiria na Jiu?>> za gua i Paelati.
39 Mas, de acordo com o costume de vocês, eu sempre solto um prisioneiro na ocasião da Páscoa . Vocês querem que eu solte para vocês o rei dos judeus?
40 Nari qari maka kuku velavela tu ria, <<Dai, nake aza! I Barabasi tu za gami nyoroguani gami!>> qari gua. (I Barabasi za na tinoni raja ikikona.)
40 Todos começaram a gritar: — Não, ele não! Nós queremos que solte Barrabás! Acontece que esse Barrabás era um criminoso.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.