João 18

ghn (GHN) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Pa liguna za beto varavara vei ari i Jisu, za taloi tavitiria tugu ria na nana sepele ko qari karovia na lolomo nyonyola pie pa Kidoroni. Kolenana pa ia aza za maka inuma, ko i Jisu beto ria na nana sepele za qari lao ketakoi.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu juntamente com os seus discípulos para o outro lado do ribeiro de Cedrom, onde havia um jardim; e aí entrou com eles.
2 (Ego i Jiudasi, aza na tinoni za gabala kanai aza, za tori gilagilainana tu za na ia aza, ura tori kubo totozo tu za i Jisu beto ko ria na nana sepele qari varikamu ketakoi.)
2 Judas, o traidor, também conhecia aquele lugar, porque Jesus muitas vezes havia se reunido ali com os seus discípulos.
3 Ko za tokaria i Jiudasi ria maka minete solodia beto ria kaki nabulu kopu tadiria na kuta iama beto na Parese, ko qari lao bola za pa inuma aza. Qari pogozia na juke, na juke ito beto na zakazava variperadi.
3 Tendo, pois, Judas recebido a escolta e alguns guardas da parte dos principais sacerdotes e fariseus, chegou a esse lugar com lanternas, tochas e armas.
4 Ba za tori gilagila betoria tu i Jisu ria doru zakazava mari taroiti lame tana, ko za rerege lao ko za nanazaria, <<I zei za gamu korapa nyaqoa gamu?>> za gua.
4 Então Jesus, sabendo de tudo o que ia acontecer com ele, adiantou-se e perguntou-lhes:
5 Nari qari oe lao ria, <<I Jisu pa Nazareti,>> qari gua.
5 Eles responderam: — A Jesus, o Nazareno. Então Jesus lhes disse: Ora, Judas, o traidor, também estava com eles.
6 Ko totonai <<Ara za aza>> za gudi i Jisu, nari za qari togolo mule ko qari lotudi tu pa pezo.
6 Quando Jesus lhes disse: “Sou eu”, recuaram e caíram por terra.
7 Beto za nanazaria mule i Jisu ria, <<I zei za gamu korapa nyaqoa gamu?>> za gua.
7 Jesus, de novo, lhes perguntou: Responderam: — A Jesus, o Nazareno.
8 Nari za paranga i Jisu, <<Qa tori pojadigamu tugu za ara za aza. Ko vei ara gu za gamu korapa nyaqoziu gamu, nari za mu loi vakeniria ropi ria ari,>> za gua.
8 Então Jesus disse:
9 (Zara za paranga vei aza ko mi gore votu aza za tori pojai tu aza, tonai ari za gua vei <<Qa oqoro valumua ara za maka ria qu vaniziu ao,>> za gua.)
9 Ele disse isso para se cumprir a palavra que tinha dito anteriormente: “Não perdi nenhum dos que me deste.”
10 Ego za kole tugu pogopogozianana i Saimone Pita za maka benete, ko za unuzu votuni gu ko za maja teusu paleni za na talinga kale matuana na nabulu tana kuta iama lavata. (Na izongona na nabulu aza i Malakasi.)
10 Então Simão Pedro puxou da espada que trazia e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita. E o nome do servo era Malco.
11 Nari za ari za guni vei i Jisu i Pita, <<Mu soba kura muleni pa nana kolekolena za na benete zana! Pala mana bukua tugu ara za na kapa vitigi za tori vaniziu tu ara na Tamaqu. Ae vei, quke gilagilai ao za vei aza?>> za guni.
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Ego ko qari aru tamania ria na minete solodia beto na dia tinoni matamata beto ko ria na nabulu kopu tadiria na Jiu i Jisu, ko qari piua na limana,
12 Assim, a escolta, o comandante e os guardas dos judeus prenderam Jesus e o amarraram.
13 beto qari toka laoni ti Hanasi mae. I Hanasi ani za na roana i Kaiapasi, aza na kuta iama lavata pa aoro aza.
13 Então o levaram primeiramente a Anás, sogro de Caifás, sumo sacerdote naquele ano.
14 (Beto ko i Kaiapasi tugu aza za vavanauria ria na tinoni matamata tadiria na Jiu, ari za gudi vei, <<Za leana jola za maka tinoni gu bi uke vadi ria doru tinoni,>> za gua.)
14 Ora, Caifás era quem havia declarado aos judeus ser conveniente morrer um homem pelo povo.
15 Ego i Saimone Pita beto maka goto sepele za qari tutia i Jisu. Maka sepele aza za na tagilagilana tana kuta iama lavata ko za luge tuti laoia i Jisu pa kakabarena na ruma tana kuta iama lavata,
15 Simão Pedro e outro discípulo seguiam Jesus. Esse discípulo era conhecido do sumo sacerdote e, por isso, conseguiu entrar no pátio da casa deste com Jesus.
16 goto i Pita za kole turunana pa peguruna na atakamanana na bara. Ego beto za rerege votu lame aza na sepele na tagilagilana tana kuta iama lavata ko za lao parangia za na nabulu reko za kopu atakamana, ko za toka lugeni i Pita.
16 Pedro, porém, ficou de fora, junto à porta. O outro discípulo, que era conhecido do sumo sacerdote, saiu, falou com a encarregada da porta e levou Pedro para dentro.
17 Nari za paranga lao ti Pita za na reko nabulu za kopu atakamana, <<Nake ao tugu vei za maka sepele tana tinoni nari?>> za guni.
17 Então a empregada, encarregada da porta, perguntou a Pedro: — Você também não é um dos discípulos desse homem? Ele respondeu: — Não, não sou.
18 Ego ko za lomozo za na kota, ko qari vatoai ria na nabulu beto ria na nabulu kopu za na iku naji, beto qari turu varilivutaini ko qari kole davangadia. Ko i Pita ba za lao tugu turu tavitiria ria ko za somana davanganana.
18 Os servos e os guardas estavam ali, tendo acendido uma fogueira por causa do frio, e se aqueciam. Pedro estava no meio deles, aquecendo-se também.
19 Ego za nanazani na kuta iama lavata ti Jisu za na veveidi ria na nana sepele beto ko ria na nana varivagigalai.
19 Então o sumo sacerdote interrogou Jesus a respeito dos seus discípulos e da sua doutrina.
20 Nari za oea i Jisu aza, <<Ara za qa tori paranga lodalodaka tu tana kasia guguzu. Ko ara doru totozo qa kole varivagigalai pa ruma varivarikamuna beto pa kakabarena zelepade gu, ketakoi qari varikamu ria na tinoni Jiu. Kepore tugu maka za ba peki poja golomia pa paena ara.
20 Jesus lhe respondeu:
21 Ko ae za vei za qu nanazaziu tu ara? Mu nanaza laoria tu ria na tinoni qari nongororia na zakazava qa pojadi ara. Dogoro! Ria qari gilagilaidia ria na paranga qa pojaria ara,>> za gua i Jisu.
21 Por que o senhor está perguntando para mim? Pergunte aos que ouviram o que lhes falei. Eles sabem muito bem o que eu disse.
22 Totonai za paranga vei zara i Jisu za maka ria na nabulu kopu pa keketaina za tapalia aza beto ari za guni vei, <<Zara muna oe veini ao za na kuta iama lavata?>> za guni.
22 Quando Jesus disse isto, um dos guardas que estavam ali deu-lhe uma bofetada, dizendo: — É assim que você fala com o sumo sacerdote?
23 Nari za oea i Jisu aza, Vei ba paranga vasela ara, nari za mu ule vadi tu ropi ria doru za na sela aza. Ba vei ba zotoqua gu ara, nari ae za vei ko qu poaraziu tu ara? za gua i Jisu.
23 Jesus lhe respondeu:
24 Ego ko za korapa tu tapiu kolena za garunu laoni mule i Hanasi ti Kaiapasi na kuta iama lavata i Jisu.
24 Então Anás o enviou, amarrado, à presença de Caifás, o sumo sacerdote.
25 Ego i Saimone Pita za kole tugu turu davanganana makana ketakoi. Nari qari paranga laoa ria kaki aza, <<Nake ao tugu za maka sepele tana tinoni zana?>> qari gua.
25 Simão Pedro estava em pé, aquecendo-se. Então lhe perguntaram: — Você também não é um dos discípulos dele? Ele negou e disse: — Não, não sou.
26 Ba maka ria na nabulu tana kuta iama lavata aza na turana na tinoni za taqaza teusu pale na talingana i Pita za paranga votu, <<Goto ao zozoto tu za qa bati tavitinigo aza pa inuma akae?>> za gua.
26 Um dos servos do sumo sacerdote, parente daquele a quem Pedro tinha decepado a orelha, perguntou: — Não é verdade que eu vi você no jardim com ele?
27 Nari za maka kilu pale mutugu i Pita aza, <<Dai tugu,>> za gua, beto za pa totozo tugu aza za kiu gu za na kokorako.
27 De novo, Pedro negou. E no mesmo instante o galo cantou.
28 Ego pa volavolaza lea za qari toka votuni pa ruma ti Kaiapasi i Jisu, ko qari toka laoni pa kakabarena na ruma tana qavuna. Ba ria na tinoni matamata tadiria na Jiu za qarike luge lao pa kakabarena na ruma tana qavuna, ura qarike nyorogua pajidia, keta marike boka tekua na vavolo Alokata qari gua.
28 Depois, levaram Jesus da casa de Caifás para o Pretório. Era cedo de manhã. Eles não entraram no Pretório para não se contaminar, pois somente assim poderiam comer a Páscoa.
29 Ko i Paelati tu za votu kamuria pa peguru ria ko za nanazaria, <<Na sela za gamu jutuni gamu na tinoni ani?>> za gua.
29 Então Pilatos saiu para falar com eles e perguntou: — Que acusação vocês trazem contra este homem?
30 Qari oe lao ria, <<Vei bike maka tinoni roroiti ikerena za na tinoni ani za babike toka lameni gami tamu zana,>> qari gua.
30 Eles responderam: — Se este não fosse malfeitor, não o teríamos entregue ao senhor.
31 Nari za ari za gudi vei i Paelati ria, <<Ego vei za mu toka kenini tu makamiu ko mu pitua pa miu Vavanau makamiu,>> za gudi.
31 Então Pilatos disse: — Levem-no daqui e julguem-no segundo a lei de vocês. Ao que os judeus responderam: — Não nos é lícito matar ninguém.
32 (Tonai qari paranga vei zara za gore votu gu za aza za pojai perangaina i Jisu aza na veveina na uke mina uke vei aza.)
32 Isso aconteceu para que se cumprisse a palavra de Jesus, significando com que tipo de morte estava para morrer.
33 Nari za mule luge pa nana ruma i Paelati beto za kukua i Jisu ko za parangia, <<Ao za na bangara tadiria na tinoni Jiu?>> za guni.
33 Pilatos entrou novamente no Pretório, chamou Jesus e lhe perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Nari za oe i Jisu, <<Ae vei, na mua gu makamu za na nanaza aza, ba ria kaki qari pojanigo za na veveiqu ara?>> za gua.
34 Jesus respondeu:
35 Za oe i Paelati, <<Ae vei, na tinoni Jiu ara ko qu nanaza veiniziu zara? Ria tugu na mua puku tinoni makamu ao beto ko ria na kuta iama za qari toka lamenigo taqu pani. Ko na za tu qu roitini ao?>> za gua.
35 Pilatos respondeu: — Por acaso sou judeu? A sua própria gente e os principais sacerdotes é que o entregaram a mim. Que foi que você fez?
36 Nari za paranga i Jisu, <<Na binangara taqu za nake koko veina tana kasia guguzu ani. Vei bi tana kasia guguzu za na binangara taqu, za ria na qua nabulu kopu bari varipera viviva, ko barike aru tamanaziu ria na matamata tadiria na tinoni Jiu ara. Ba ura na qua binangara nake tana kasia guguzu ani,>> za gua i Jisu.
36 Jesus respondeu:
37 Nari ari za guni vei i Paelati aza, <<Ko maka bangara tugu ao, akae?>> za gua.
37 Pilatos perguntou: — Então você é rei? Jesus respondeu:
38 Za paranga lao i Paelati, <<Na za za na zozoto?>> za gua.
38 Pilatos perguntou: — O que é a verdade? Depois de dizer isso, Pilatos voltou aos judeus e lhes disse: — Eu não acho nele crime algum.
39 Ba aza vei za kole pa miu tututi za ara mana boka ruvata vadigamu maka tinoni tapiuna pa totozo vavolo (Alokata). Ko ae vei, gamu nyoroguani ko ma ruvata valao vadigamu za na bangara tadiria na Jiu?>> za gua i Paelati.
39 Mas é costume entre vocês que eu solte alguém por ocasião da Páscoa. Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus?
40 Nari qari maka kuku velavela tu ria, <<Dai, nake aza! I Barabasi tu za gami nyoroguani gami!>> qari gua. (I Barabasi za na tinoni raja ikikona.)
40 Então todos gritaram, novamente: — Não este, mas Barrabás! Ora, Barrabás era salteador.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.