Mateus 5

No Sigar Kunubus tika ma Ira Ninge na Lotu (GFK) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ma bia Jisas ga nas ira tamat na matanaiabar ga hanut uram tiga gagena uladih, gaam a kis napu. Ma ira uno bulu na harausur diet ga hanuat ukaia ho ie.
1 Jesus, vendo a multidão, subiu a um monte, e, assentando-se, aproximaram-se dele os seus discípulos;
2 Ma ga haburen leh wara hausur diet hoken.
2 e, abrindo a boca, os ensinava, dizendo:
3 “Diet daan ing diet nunure bia diet manga supi ira linge meram ho God,
3 Bem-aventurados os pobres de espírito, porque deles é o Reino dos céus;
4 Diet daan ing diet tapunuk,
4 bem-aventurados os que choram, porque eles serão consolados;
5 Diet daan ing diet matien na tunotuno,
5 bem-aventurados os mansos, porque eles herdarão a terra;
6 Diet daan ing diet sip haitne ra magingin takodas,
6 bem-aventurados os que têm fome e sede de justiça, porque eles serão fartos;
7 Diet daan ing diet marse ira mes,
7 bem-aventurados os misericordiosos, porque eles alcançarão misericórdia;
8 Diet daan ing diet tutun tano matmataan ta God,
8 bem-aventurados os limpos de coração, porque eles verão a Deus;
9 Diet daan ing diet la tartar malum,
9 bem-aventurados os pacificadores, porque eles serão chamados filhos de Deus;
10 Diet daan ing di helar ta diet pane ira magingin takodas,
10 bem-aventurados os que sofrem perseguição por causa da justiça, porque deles é o Reino dos céus;
11 Muat daan ing di tange hagahe muat, ma di helar ta muat, ma di tange ira sakana harabota uta muat wara gaiegu.
11 bem-aventurados sois vós quando vos injuriarem, e perseguirem, e, mentindo, disserem todo o mal contra vós, por minha causa.
12 Ma muat na manga guama sakit kanong ira tamat na hunena ira numuat mangason kenam i kis taar ra mawe. Hokaiken di ga helar huo ta ira tangesot nalua.
12 Exultai e alegrai- porque é grande o vosso galardão nos céus; porque assim perseguiram os profetas que
13 “Muat hoing ira sol uta ira tunotuno. Sen bia ing i pataam ira dadas wara harahut tano sol, no uno dadas na hanuat balin hohe? Pai tale. I te linge bia um. I tale bia da sei ma da papasuane um ie.
13 Vós sois o sal da terra; e, se o sal for insípido, com que se há de salgar? Para nada mais presta, senão para se lançar fora e ser pisado pelos homens.
14 “Muat hoira lulungo uta ira tunotuno. Io, tiga pise na hala aram ra uladih pai tale bia na mun.
14 Vós sois a luz do mundo; não se pode esconder uma cidade edificada sobre um monte;
15 Ma tikai mah pa nale halulungo no laam ma na tubus ie. Sen bia na bul haut ie bia na murarang ta diet bakut narako tano hala.
15 nem se acende a candeia e se coloca debaixo do alqueire, mas, no velador, e dá luz a todos que estão na casa.
16 Hokaike at mon, i tahut bia ira numuat lulungo na murarang ta ira matmataan ta ira tunotuno, waing diet naga nes ira numuat tahut na tintalen ma diet naga pirhakasing no amuat Sus aram ra mawe.
16 Assim resplandeça a vossa luz diante dos homens, para que vejam as vossas boas obras e glorifiquem o vosso Pai, que
17 “Pai tahut bia muat na lik bia iau te hanuat wara kapkap se ira harkurai tane Moses ma ira harausur ta ira tangesot. Iau pai hanuat bia ni kap se, sen bia iau te hanuat bia ni hatutun diet.
17 Não cuideis que vim destruir a lei
18 Io, muat nes baak! Ing bia no mawe ma no ula hanuo dir kis taar, pa na benben tiga nat na katon i manga hansik sakit ta ira harkurai tane Moses, tuk taar bia da pakile haruatne bakut diet.
18 Porque em verdade vos digo que, até que o céu e a terra passem, nem um jota ou um til se omitirá da lei sem que tudo seja cumprido.
19 Io, sige ta tikai na lake tiga natine tutun ta kaiken ra harkurai, ma na hausur mah ari a mes huo, aie na manga hansiksik ing bia na sola tano kinkinis na harkurai ma ra harbalaurai ta God. Iesen, sige ta tikai na mur kaiken ra harkurai, ma na hausur mah ari a mes huo, aie na manga tamat ing bia na sola ta iakano kinkinis na harkurai ma ra harbalaurai ta God.
19 Qualquer, pois, que violar um destes menores mandamentos e assim ensinar aos homens será chamado o menor no Reino dos céus; aquele, porém, que
20 Ma muat lik bia ira tena harausur ta ira harkurai tane Moses ma ira Parisi diet manga takodas. Iesen iau tange ta muat bia muat pa na petlaar bia muat na sola tano kinkinis na harkurai ma ra harbalaurai ta God ing bia ira numuat magingin takodas pa na lua ta ira udiet.
20 Porque vos digo que, se a vossa justiça não exceder de modo nenhum entrareis no Reino dos céus.
21 “Muat gate hadade nong no harkurai tane Moses ga tange ta ira hintubu muat. Ga tange bia, ‘Muat pa na bu bing bia tiga tunotuno.’ Ma di ga tange mah, ‘Tiga nong i bu bing bia tiga tunotuno i tale mah bia da bul ie ra harkurai.’
21 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não matarás; mas qualquer que matar será réu de juízo.
22 Sen iau at, iau tange ta muat bia sige tikai i ngalngaluan taar ta tiga hinsakana, i tale bia da lamus tar ie ra harkurai tano komiti. Ma bia sige tikai ing na tange taar tano hinsakana bia, ‘Ba ugu!’, io, i tale bia da lam tar ie tano harkurai tano kaunsil. Ma sige tikai ing na kilam no hinsakana bia, ‘A ba sokopi ugu!’ na tale mah bia na haan taar tano ula iaah.
22 Eu, porém, vos digo que qualquer que, sem motivo, se encolerizar contra seu irmão será réu de juízo, e qualquer que chamar a seu irmão de raca será réu do Sinédrio; e qualquer que réu do fogo do inferno.
23 — ausente —
23 Portanto, se trouxeres a tua oferta ao altar e aí te lembrares de que teu irmão tem alguma coisa contra ti,
24 — ausente —
24 deixa ali diante do altar a tua oferta, e vai reconciliar-te primeiro com teu irmão, e depois vem, e apresenta a tua oferta.
25 “Bia no hinsakaam i wara kapkap tar ugu ra harkurai, mur na haratakodas gasien mei ing bia mur hanahaan baak na ngaas. No hinsakaam kabi tar ugu tano ut na harkurai, ma no ut na harkurai na tar ugu ta nong i la balaure tar diet ing di ga wis kawase diet narako tano hala na harpidanau, ma aie na bul halaka ugu ra hala na harpidanau.
25 Concilia-te depressa com o teu adversário, enquanto estás no caminho com ele, para que não aconteça que o adversário te entregue ao juiz, e o juiz te entregue ao oficial, e te encerrem na prisão.
26 Io, hadade baak! Pa da hasur ugu ra hala na harpidanau tuk taar bia nu tar bakut ira num kunkulaan.
26 Em verdade te digo que, de maneira nenhuma, sairás dali, enquanto não pagares o último ceitil.
27 “Muat gate hadade mah nong no harkurai tane Moses i tange bia, ‘Waak u noh tika ma tikai pai a num ie.’
27 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não cometerás adultério.
28 Sen iau at, iau tange ta muat, bia sige tikai i nes kalak tiga mes na hahin, io, i te gil ronga kanong i te noh tika ma iakano mes na hahin narako tano uno kidilona nilon.
28 Eu porém, vos digo que qualquer que atentar numa mulher para a cobiçar já em seu coração cometeu adultério com ela.
29 “Kap se ira lilik ing na harango no num nilon. Tiga malalar hoken. Bia tiga mataam i harongane ugu, nu luar sei. I tahut dahin bia tiga subaan tano tamaim na panim laah. Sen bia pai manga tahut bia da ise no tamaim bakut tano ula iaah.
29 Portanto, se o teu olho direito te escandalizar, arranca-o e atira-o para longe de ti, pois te é melhor que se perca um dos teus membros do que todo o teu corpo seja lançado no inferno.
30 “Tiga malalar mah hoken. Bia no kata na limaam i harango ugu, nu kato kutus isei. I tahut dahin bia tiga subaan tano tamaim na panim laah. Sen bia pai manga tahut bia no tamaim bakut na haan taar tano ula iaah.
30 E, se a tua mão direita te escandalizar, corta-a e atira-a para longe de ti, porque te é melhor que um dos teus membros se perca do que todo o teu corpo seja lançado no inferno.
31 “Muat gate hadade mah no harkurai tane Moses i tange bia, ‘Bia sige tikai i se no uno hahin, na pakat ta nianga palai utano udir palas tinolen ma na tar ie tano uno hahin.’
31 Também foi dito: Qualquer que deixar sua mulher, que lhe dê carta de desquite.
32 Sen iau at, iau tange ta muat bia sige tikai i se no uno hahin nong pai noh tika ma tiga mes, io, aie no burena bia no uno hahin na noh tika ma tiga mes, kaik naga gil ronga. Ma sige nong na tole iakano hahin, aie i gil ronga mah kanong i te noh tika ma tiga mes, pai unoi.
32 Eu, porém, vos digo que qualquer que repudiar sua mulher, a não ser por causa de prostituição, faz que ela cometa adultério; e qualquer que casar com a repudiada comete adultério.
33 “Muat gate hadade mah nong no harkurai tane Moses ga tange ta ira tubu muat. Ga tange bia, ‘Waak u sasalim harabota. Nu hatutun ira num sinsalim uram hone God.’
33 Outrossim, ouvistes que foi dito aos antigos: Não perjurarás, mas cumprirás teus juramentos ao Senhor.
34 Sen iau at, iau tange ta muat bia waak u hasasalim wara hadadas ira num nianga. Waak u hasasalim uram naliu kanong God i la kiskis kaia.
34 Eu, porém, vos digo que, de maneira nenhuma, jureis nem pelo céu, porque é o trono de Deus,
35 Ma waak u hasasalim ukai ra ula hanuo kanong bia God i la bubu tur taar tana. Ma waak u hasasalim ta tiga katon i halhaal, hoing Ierusalem, no pise na hala auno no Tamat na Lualua na Gil Harkurai.
35 nem pela terra, porque é o escabelo de seus pés, nem por Jerusalém, porque é a cidade do grande Rei,
36 Waak u hasasalim mah tano ulum kanong pai tale ugu bia nu pukusane tiga pakana hiim bia na ponpon bia na bungbung.
36 nem jurarás pela tua cabeça, porque não podes tornar um cabelo branco ou preto.
37 Sen bia, i tale bia nu haut mon bia nu harus. Bia nu tange tiga mes na mangana linge wara hadadas ira num nianga, io, u nunure bia i te hanuat mekaia tano Ut na Gil Sakena.
37 Seja, porém, o vosso falar: Sim, sim; não, não, porque o que passa disso é de procedência maligna.
38 “Muat gate hadade nong no harkurai tane Moses i tange bia, ‘Ing bia u tut luar se no kalora matana tikai, da tut luar se mah tiga kalora mataam. Ma ing bia u tut dik se tiga pat na ngisena tikai, da tut dik se mah tiga pat na ngisem.’
38 Ouvistes que foi dito: Olho por olho e dente por dente.
39 Sen, iau at, iau tange ta muat bia waak u tur bat ugu tano sakana tunotuno i wara hagahe ugu. Ing bia tikai i pasar no bobola haam tano palpal na kata, io, nu tar mah no palpal na kesa.
39 Eu, porém, vos digo que não resistais ao mal; mas, se qualquer te bater na face direita, oferece-lhe também a outra;
40 Ma ing bia tiga nong i sal tar ugu ra harkurai wara kapkap leh um no num maal, io, nu tar mah tiga mes na kiniasim tana.
40 e ao que quiser pleitear contigo e tirar-te a vestimenta, larga-lhe também a capa;
41 Ing bia tikai i hapar ugu bia nu kap ira uno kinakap ukaia ta dahin, ma a talona hinahaan baak, io, nu kap hakari ira uno kinakap ta dahin baal.
41 e, se qualquer te obrigar a caminhar uma milha, vai com ele duas.
42 Ma bia tikai i saring ugu ta tiga linge, nu bale se tar ie tana. Ma bia tikai i sip bia na saring leh baak tiga linge, nu bale tabaak ie tana.
42 Dá a quem te pedir e não te desvies daquele que quiser que lhe emprestes.
43 “Muat gate hadade mah no harkurai tane Moses i tange bia, ‘Nu marse tikai.’ Ma di ga tange mah bia, ‘Malentakuane ira am suk.’
43 Ouvistes que foi dito: Amarás o teu próximo e aborrecerás o teu inimigo.
44 Sen iau at, iau tange ta muat bia muat na marse ira amuat suk ma muat na sasaring uta diet ing diet la hahelar ta muat.
44 Eu, porém, vos digo: Amai a vossos inimigos, bendizei os que vos maldizem, fazei bem aos que vos odeiam e orai pelos que vos maltratam e vos perseguem,
45 Muat gil huo waing muat naga natine namuat Sus kenam ra mawe. I hatut no uno kasakes, waing na rang sare ira ut na sakena ma ira tahut mah. Ma i tule no bata ta diet ira ut na takodas ma ta diet ing diet pai takodas.
45 para que sejais filhos do Pai que porque faz que o seu sol se levante sobre maus e bons e a chuva desça sobre justos e injustos.
46 Ma ing bia muat sip sen mon ing diet la sipsip muat, God pa na balu pukus muat ma ta bilai na harharahut. Io, ira ut na kap takis, ing muat la nesnes diet bia a ut na sakena diet, diet la gilgil huo mah!
46 Pois, se amardes os que vos amam, que galardão tereis? Não fazem os publicanos também o mesmo?
47 Bia muat pai haianga leh ing muat bala ngungut taar ta diet, io, muat pai gil ra tahut ta ke ra mes. Io, ing diet pai la nurnur ta God, diet mah, diet la gilgil huo!
47 E, se saudardes unicamente os vossos irmãos, que fazeis de mais? Não fazem os publicanos também assim?
48 Io, i tahut bia muat na takodas harsakit hoing namuat Sus kenam ra mawe i takodas harsakit.
48 Sede vós, pois, perfeitos, como é perfeito o vosso Pai, que

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.