Atos 27

Jisas Kandjiyebe Wopake (GAM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pol sip al er Rom punda we djimaka ami iwa kerman ta kandjiye Julius wo Pol ne, kaye pai una pende kantau yei. Iwa Julius ge iwa Sisa amiye pakna molo ami una 100 kantau yei.|alt="Paul's journey to Rome" src="Paulrome.pdf" size="col" ref="Aposel 27.1"
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Una kerman kambono dje wormaka, no sip ta pai al er pakna po er pupin. Sip pai ge dumo Adramitium una sipne. Sip ge er propins Esia dumo kerker yei al ge puno dje yei. Iwa ta kandjiye Aristarkus propins Masedonia paknato Tesalonaika moi iwa ge une no aike pupin.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Po sip al papin. Tagika sip er dumo Sidon po pai. Ami iwa Julius wopake ye Pol awika, Pol er kal pika, yene ye noi una wo pak to awi.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Awo kermaka Pol alla er sip al pakna pi. Pika, kamkopo kerman wo toi. Sip alla kopo to djinda dje, no er dumo Saiprus nu solwara paknato yei al ge, mopiyeto pupin.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Po nu solwara kerman pakna po propins soka Silisia ne, Pampilia ge kere, propins Lisia paknato Maira we dji ge no po pillau djipin.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Dje mopinka ami iwa Julius kani dumo Aleksandria una sipne ta pai. Sip ge er Rom puno dje yeika une wo no dje i pakna worika er pupin.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Er pupinka ege merke wor pika no er koi bon dje yepin ba kamkopo kerman wo no to yem worno dje yei. Yeika no kiye kiye dje po, dumo Nidus ge manda pupin ba, kamkopo wo toika, no alla kere er dumo Krit komato dumo Salmone ge kiwa kanmolo er pupin.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Pupinka kopo kerman to pamoika, nambis pera pera no yembe ye po dumo ta kandjiye sip wopake pane dumo we dji ge no po pillau djipin. Dumo ge ne, dumo Lasea ge soka manda manda yepill.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Ege merke wor pika, no kond bon dje yepin, man pai. Juda una egene kerman ta yei ge kandjiye kwa mapill ye nanambon we dji ge yei pora dji. Nu solwara kerman tonda ege manda yeika, Pol kane sip iwa kerman kambono moi al po embe dji,
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 agana kambono, na kando ipon nu solwara kerman moro al pupin dal, ege ke nono boll wonda. Wal merke ke yendaka, konbona ne, sip ge djerpall yendaka, nono gopon mal paro we dji.
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Pol kandja embe dji ba ami iwa kerman ge napi. Una sip ambi iwa ge ne, sip ne ge kandja djipill mal une pille i.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Dumo mormon al ge wopake nayero. Kopo wondaka sip ge ke yenda paro. Una boskru sip al merke moi ge kane embe dji, nono er dumo Piniks po moponka, kopo kerman tonda ege nono wopake mopon we dji. Dumo Piniks ge dumo Krit yei al yemto kopo kerman nawonda al ge yei.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Kopo kerman koito woi ge, yepall ta kal pika, kopo komato wo paika kambono kani dumo Piniks bon we dji ge, kune yenda pai. Ga anka nu al wori ge alla ngundjo i pla woro, dumo Krit nambis djeke sip i pera pera pi.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Yepall ta pupinka, kamkopo alla kerman wo sip ge toi. Kopo kandjiye ge kamkopo koi to wondo kopo we dji.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Wo toika, boskru kambono ge kane, er yem bon dje yei ba kopo dallmal woika, no bon dje yepin ge alla kerpin, kopo wo sip to wori kond ge pupin.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Kond aulaul pupinka, dumo kembis ke ta kandjiye Kauda we dji ge no manda pupinka kopo woi ge alla yepall ta nawoi. Nawoika, bot kembis ka to wori are ngundjo iupin bot ge alla yembe ye i manda worpinka, boskru i pla woro pagle, kaye to dongall ye pagi.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 Ye kere sip djerpall ye djinda dje, ka baklain pende i sip menameto woro pagle, sip dambe yemyem ka baklain i pla woro, kolo dongall ye pagi. Dumo Aprika manda po, sip ku okup megle djinda dje kane, sel kolo pagi ge i kal wormaka, kamkopo wo toika kiwa er pupin.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Po papin. Kamkumaikekana, kopo kerman wo pamoika, nu to pamoika, sip to djerpall yemboll dje yepill, sip imb ye er kal nu al po djinda dje boskru konbona i pup to nu al wori.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Wormaka kopo wo pamoika, tagika, boskru kambono sip kogo wal yei ge yenekne aglene al i pup to nu al wori.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Wormaka ege merke wor pika, armina pika kupa kerman to pa pika, olpa nakanpin, kam kandjip ta nakanpin. Kopo kerman wo pa pika, no kaima gopon mal embe pupin.Kopo kerman wo pa pika, no kaima gopon mal embe pupin|alt="Paul's ship in storm" src="IB04217b.tif" size="col" ref="27.20"
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Ege merke wor pika una moi ge kwa ta nanoi, koll toika, Pol aglo molo embe dji, iwa kambono! Na dumo Krit kere er nambon we djill ge ye napi. Pillmaka, wal ye ke yei ge nayeika, wal merke er take dje pi ge napika.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Napika ba ye ke napiye. Sip ge djerpall yenda ba, nono boll mormon ge nagopon.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 God na dje i iwa ge, yene kogoye na yendo iwa ge, une imina pika tau agelo ta dje wori, wo na pall al aglo molo
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 embe dji, Pol, ni kand nagole! Ni Sisa moro al puno dje yenden ge kaima po pillau djimbenka une kot piya. Ni kamang yen al ge pille, God yewordaka una porapora ni boll aike mor ge nagoye we dji.
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Tau agelo kandja embe dji ge, ye kand nagolme! Une kandja dji mal ge kaima panda dje na pro.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Nagopon ba sip ge po dumo tambiye ta to ke yenda we dji.
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Djika ege 14 pela erwo pika, no nu Mediterenian we dji ta moi al pupinka kopo wo toika kond kiwa pupin. Imina pakna 12-oklok mal embe yeika, boskru kambono pi dumo makimb ta yei al manda wopin dje pi.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Pille, nu solwara mur moro mo man ne dje pille, ka baklain i kal woro kani, ka momo yei ge 40 mita dje kani. Ege tuge ta er pika, ka alla i kal woro kani, momo yei ge 30 mita.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Kambono kane kand golo, sip ola dje po ku al to djerpall yenda paika, ga sip po djinda dje, sip mopiyeto po anka 4 pela ka to pagle, nu al wori. Woro kere, kam ola dje tagdaba dje kamang yei.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Boskru sip kere seke bon dje pille, bot kembis yei ge alla i kal woro, kende kulo embe dji, no sip gume al po anka pende ka to pagle nu al worbon we dji.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Dji ba Pol po ami iwa kerman ne, ami una moi al embe dji, ga sip kere seke er po dji dal, ye makimb al po moye ge kune nayenda we dji.
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Djika boskru seke er bot kembis al po djine dje, ami ga po kaye kelip tomaka, bot yage kal nu al toi.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Kam tage au djino dje yeika, Pol una moi al embe dji, ege 14 pela wor pika ye kamalne ngundjo kwa nanoi ge, ye ipon kwa nome!
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Pir mo? Ye kwa i nane ge ye yembene alla pandaka, ye porapora nagoye. Ye ngambalne ene taimanta er take dje napunda we dji.
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Bret ta yei ge Pol amblo i God wopake we dje awo, buko dje noi.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Noika una porapora kanmaka, yenekne kumbene ge arngan yeika, alla kwa i noi.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 No una sip al mopin ge 276 mopin.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Kambono kwa no kere, sip wu djinda dje pille, plawa bek yei ge i pup to nu al wori.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Kam tagika nambis manda wopinka, boskru dumo ge kanpol natoi. Ba dumo ta kani ge nu er pakna pi al nambis dumo wopake ta yei. Boskru dumo wopake yei al ge manda po pambon dje pi.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Pille anka sip amblo gi dje pagi ge, kaye kelip to nu al woro keri. Sip stiaye ka to dongall ye pagi ge, alla piska to wori. Sel i pla woro takmaka, kopo wo toika, nambis djeke bon dje kani al ge er pi.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Er pi ba sip gume po okup al bolo gi dje pai. Paika, kopo woika, nu pembul dje woika sip mopiye al to djerpall yei.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Yeika kaye pai una nu kapill to seke er po djine dje pille, ami una togopon we dji.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Dji ba, ami iwa kerman ge Pol togolo djine dje man dji, ye nu kapill to kaninj una plo dje nu kapill to er nambis yenda al pume! dji.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Ye nu kapill to nakaninj una ge iko plang mo, sip iko tuge ta yenda ge ye amblo i nu kapill to er nambis djeke pume! dji. Dji mal ge nono porapora er orko wo nambis djeke wopin.Nono porapora nu kapill to er nambis djeke wopin|alt="Everyone swims to shore" src="IB04218.TIF" size="col" ref="27.44"
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.