Atos 20
Jisas Kandjiyebe Wopake (GAM) vs AAI
1 Una merke kandja kerman dji ge pora djika, Pol djika pillgi dji una woi. Kambono nomane gi dje pamoya dje pille une kandja wopake dje awi. Dje awo kere une djekun ye awo embe dji, ye wopake molme! dji. Dje une er propins Masedonia puno dje er pi.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Po dumo yei al une pakna po wanmolo, pillgi dji una nomane gi dje pamoya dje pille kandja merke dje awi. Embe dje awo kere alla er dumo Grik pi.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Dumo Grik pakna ge une takene 3 pela molo pai. Sip ta wo paika une er pakna po distrik Siria puno dje pi ba, Juda una kui yemolo une wonda togopon we djimaka, Pol kere er yem dumo Masedonia pi.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Pol aike pi una kambono moi ge ta kandjiye Sopater (une newoga Pirus ge dumo Beria una moi). Ta dumo Tesalonaika iwa soka mopill ge iwa Aristarkus ne, Sekundus. Ta dumo Derbe iwa ta Gaius moi, alla iwa Timoti moi eri. Propins Esia iwa soka mopill, ta Tikikus, ta Tropimus.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Iwa kambono ge asamoll er dumo Troas po molo, no alla wombon dje pille tau moi.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 No dumo Pilipai mopinka, Juda una ege kerman kandjiye Bret Yis Napai ege yei pora djika, no sip al er pakna po er dumo Troas bon dje yepin. Po sip al mopinka, ege 5 pela wor pika, alla dumo Troas po pillau djipin. Djipin al ge no ege 7 pela mopin.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Sande yeika no pillgi dji una boll kwa aike no mopinka, Pol yene kumaikekana er puno dje pille, no mopin al kandja dje awi. Kandja momo kaima dje awika, imina pakna pika une kandja dje pamoi.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Rum plato mopin al ge namba 3 rum pla kaima yeika, wamo lambo merke gale wori moi.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Paika womba Yutikus we dji ta windo al ami dje moika, Pol kandja momo djika, une ou woika pai. Ou dall pa, bera dje yage kal toi. Makimb al paika, una kal po kagle i pla woro kani une kaima goi.Womba Yutikus windo al molo, ou dall pa, bera dje yage kal toi|alt="Eutycus sleeping in window" src="SIL-ACT006.TIF" size="col" ref="20.9"
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Goika, Pol er kal po womba pai al be pa kagle molo embe dji, ye kand nagolme! Womba gun moro! we dji.
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Dje kere alla er pla po bret tuklo awo, una boll aike kwa noi. Kwa no kere are une kandja momo dje moika kam tagi. Tage au djika Pol kere er pi.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Er pika womba gun moi ge una i numb al woro, yenekne ellne tukene arngan kaima yei.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Pol er pika no alla sip ta pai al ge er pakna po er dumo Asos pupin. Asamoll Pol no mopin al wo embe dji, ye er wekle pineke, na are makimb al wono we dji. Dji mal ge no pille dumo Asos po molo une wonda dje pille tau mopin.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Mopinka Pol are wo pillau djika, sip mopin al une er pakna woika, no aike er dumo Mitilini pupin.Sip mopin al ge Pol er pakna woika no aike er dumo Mitilini pupin|alt="1st Century ship" src="C099.tif" size="col" ref="20.14"
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Tagika Mitilini kere er po dumo kembis Kios we dji ge manda po kere, sip al papin. Tagika er dumo Samos bon dje molo papin. Kumaikekana no po dumo Miletus pillau djipin.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Pol nomane embe pai, kune yei dal, nono asamoll ola dje er Jerusalem po moponka, ege kerman Pentakos yendaka kanno dje pi. Embe yembon ge dumo Epesus nambon. Ege kanan propins Esia paknato wanmopon ge kune nayendo dje une embe pi.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Dumo Miletus mopinka Pol kandja sigiye dje worika dumo Epesus pillgi dji una kerman kambono er woi.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Wo molmaka Pol embe dji, na dumo Esia kindja er pakna wo molo pa woll ipon yero ge, na ye boll molo yell mal ge ye kane kune ye keri we dji.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Ye kaninj, Juda una kune merke na tambon dje yemaka, na imb kake, kune merke kimb yell. Ba na nanam kandjina ge amblo kal woro kere, God kogoye na aglo gi dje ye pamoll we dji.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Na kandja wopake dje ye awill ge na kandja boll boll dje awill, kembis dje nawill man. Na pene molo kandja dje awo, ye numbine al na para aike po kandja dje awill.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Juda una ne, Grik una aike moi al na po kandja embe dje awill, ye God pille nomane ake to, Jisas nono Iwa Kerman moro ge ye pillgi dje yeme! djill.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Ye pillme! God Murble na moll al wo dji, na er Jerusalem puno paro. Jerusalem una na ye wopake ye aune mo, ye ke ye aune na nakando.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Na embe dje kando, dumo yemyem wanmoro al ge God Murble na moro al wo embe djindo, are ni kaye pa, imb kakben we dji.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Ba na gun moyo mo goyo, na pille we nayendo. Na wal pille we yendo ge embe, Iwa Kerman Jisas na ombine dje awi kondwe ge, na po pagle, une kogo na yeno dje awi ge na ye kune ye kerno. Une na kogo awi ge embe, Jisas kandjiyebe wopake pai al ge God nono ye wopake ye awi. Awi mal ge na po una dje auno we dji.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 Ye pillme! Asa na ye boll molo God yene dumoye wopake kantau yendo mal na dje orko worill, ye pi ba alla, ipon na er puno alla yem nawono. Ye na gumena djillakena alla nakanne we dji.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Na embe yeno pille na ye pille embe djindo, ye mor al ge iwa ta er take dje pi dal, me ge na boll nayero, man.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 God nomane pai mal ge na ye dje awo kerill, na kand nagoll.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Pillgi dji una mor ge kogsipsip mal embe mor. God Murble wo dji, ye kambono kantau yemolme! dji. God yene wariye awika, une goi meyamiye al ge kambono pillgi dji. Embe yei pille kambono wopake moye dje pille ye kantau yemolme! dji. Ye yenekne para, ye wopake mopon dje pille kantau yemolme! dji.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Na kando, na er puno kune ge, are kena simbill wo ye pakna mor al sipsip ye ke ye aune.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Ye yenekne una pende ye mor al kandja kende djimbonka, una pende no boll wone dje pille kandja kende yembe ye djine.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Ga kaima yene. Na ye boll ege ege molo pillka, kognumb 3 pela wo pika, ye taimantaiman dje moi ge, ye nomane wopake panda dje na kimb ye, kandja dje ye awill, ye kaninj.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Ipon na ye i God agle al wordo. Une nono wopake pille aundo mal ye piye dje pille na une agle al wordo. Une nono wopake pille aundo ge, ye pillgi djine ge kune yenda. Yene unakiye dje i moi al ge une wopake pille awo, wal auno ine we dji mal ge, ye para aike ine kune yendo we dji.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Ye una taimantaiman dje mor ge ye wal silpa mo, gol mo, konkunom ta yei ge na kanino dje pille noip nagoll.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Ye kaninj, na wal kannoll ge nanam aglena al kogo ye i noll. Alla nanam aike moi una boll mopin ge na amblo pille djillka, wal kannopin.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Na embe yell ge ye kanne, una wal kannanonj una mor ge nono pak to aumbon ge kune yendo. Iwa Kerman Jisas kandja dji mal yembon. Jisas embe dji, una wal inda iwa ge wo piya ba, una wal aunda iwa ge une wo kermanke piya we dji.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Pol kandja embe dje kere, pillgi dji una kantau yei una kerman kambono ge une boll aike gopne boglo kamang yei.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Kamang ye kermaka, una kerman kambono po Pol kagle, gume djillake to no, kimb yei.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Pol na er puno, ye na gumena djillakena alla nakanne we dji mal una kerman kambono ge pille wandill kerman golo awo, Pol sip al puno dje pi ge kambono boll aike er pi.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.