Romanos 8

Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nenemú Izesu Kilistotoka miní ameko nouhá vegená lelitoka lihima netá aleakakumú lihima limitimoláa nomive.
1 Isanimih boun sabuw iyabowat Keriso Jesu wanawananamaim hikofan tema’am boro men hinakusairihimih.
2 Izesu Kilistotoka voko gímizunikeve loko alévolé lemetameni lehizelimiaká noimó nene Sikalahulímo lehizelimiaká noive. Sikalahulímo gapo veleletamó nenémo lihima aleakakutí itó ligika heleakakutí gologí olimikave.
2 Anayabin God Anunin ana fairamaim Keriso Jesu wanawananamaim yawas ebitit, i ayu bowabow kakafin ana fairane naatu morob ana fairane rufamu atit.
3 Litaha ligikámo nene Ómasímo lo huka gakó ámegetoakalímini zámuza nene aleko limigo, hoza alemigo, lelitoka Ómasímo alimó. Lá ike, Ómasímo hozaváa alike, litaha ligikámini golesa netalímini zámuza apelekago, limimó. Lá noike, gipala amiselekago, lihima netató minuhá vegená lelí lemetameni ale luhoake, lelí lihima asú itive loko limimó.
3 Ofafar men karam tasinaf, anayabin it biyat ana kakafinamaim iwa’an ofafar ririm. Baise God sinaf, taiyuwin Natun Ta’imon iyun ra’iy orot biyan kakafin bai iyaun, naatu bowabow kakafin ana siboromih matar. Naatu bowabow kakafih orot babin wanawanahimaim etei kusaisiren.
4 Nene litaha ligikámini gapoló negopa, Sikalahulímini gapoló novuni vegená Ómasímo lo huka gakokú hee hee loko oko moloko ituni gakó ámegetatune loko lá olimikave.
4 God iti bowabow sinaf, saise ofafar ana tur eo’o i hinan wanawanatamaim hinamatar, men biyat ana kokomaim tanama, baise Ayubin ana kokomaim tanama.
5 Litaha gapogú viaká nia vegená keza litaha kigikámo litokó iki miliki iaká niave. Itó Sikalahulímini gapoló viaká nia vegená keza Sikalahulímo litokó iki miliki iaká niave.
5 Sabuw iyab biyah ana naniyanamaim tema’am hai naniyan tutufin etei i nati’imaim ebobonawiyih. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kokomaim tema’am, hai not tutufin etei Anun ana kokomaim tesisinaf.
6 Litaha ligikámo lititó oko moloko itunimó nene, latila inogo une. Itó Sikalahulímo lititó oko moloko itunimó nene, alévolé lemetameni ale luhokinake hulu oko minanogo une.
6 Turobe orot babin ana notamaim nabobonawiyi boro morob wan inayen. Baise Anun Kakafiyin ana notamaim nabobonawiy boro yawas naatu tufuw inab.
7 Litaha ligikámo litó oko moloko itunimó nenémo Ómasímini gala veva minanogo une. Lá nounike Ómasímo lo huka gakó ámegetosá nene ma nenémini aminogo une.
7 Anayabin sabuw iyab biyah ana kokomaim kakafih ebobonawiyih i God ana kamabiy temamatar, naatu men karam boro God ana ofafar babanamaim hinama.
8 Litaha kigikámo litó iki miliki iaká nia vegená nene Ómasímo ánigo amu hili netá lilí isá amave.
8 Sabuw iyab biyah ana kokomaim ebobonawiyih men karam hiwa’an God niyasisir.
9 Lá onoimóza, Ómasímini Sikalahulímo mulutikú minoko aleko noigo, litaha likigikámini gizapaló niamave. Sikalahulímo lonoitó iki miliki iaká niave. Makó keza Kilistoni Sikalahula mulúikú niamamoláa Izesuni vegenala zuha niamave.
9 Baise kwa i men biya ana kokomaim ebobonawiyi, baise Anun Kakafiyin. Anayabin God Anunin i kwa wanawanamaim ema’am. Orot yait Keriso Anunin men wanawananamaim ema’ama, i men Keriso nowan.
10 Kilistó nene mulutegú minoko aleko oaká noinazo, lugupe nenémo lihima netakumú hilititó onoimóza, ligika lemeni nenémo lihimate asú olimikago minunikumule loko helemike agómulagi noive.
10 Baise Keriso kwa wanawanamaim ema’am, imih God buwi yawas kwama’am. Basit biya i boro namorob anayabin bowabow kakafin awan karatan, baise ayub i yawasin anayabin ayub ana yawas i mutufurin.
11 Lá okago, Izesú heleneikutí mómoká oko alémo oti ve Ómasímini Sikalalahú nenémo mulutikú minoko aleko oaká noikoma nene, Kilistó heleneikutí alémo oti vémini Sikalahú nenémo mulutikú minoko aleko oaká noitímo heleaká lukugupe nene ámina oko alémo otinogo ive.
11 Naatu God Anunin Jesu morobone biyawas kwa wanawanamaim ema’ama. Keriso morobone biyawas na’atube kwa auman boro i Anunin kwa wanawan ema’am imaim biya yawas nitin.
12 Nenemú nigivénegita, litaha ligika nenémo litó oko moloko itunimó negopa, Sikalahulímo litó oko moloko itunimó nenémini genaváa lelitoka minokave.
12 Isanimih, taituwou, it i bowabow hitit, baise men biyat ana kokomaim tanasinafumih.
13 Litaha ligikámo litó oko moloko itunimó nene, latila inogo nounimóza, Sikalahulímini zámuzatunú lukugupémo amu heleaká noi netá golesa apili ahulatamó nene, alévolé lekemetamenigi minanigave.
13 Anayabin kwa biya ana kokomaim kwanama’am na’at boro kwanamorob. Baise Anun Kakafiyin ana kokomaim kwanama’am na’at, biya ana kokok kakafih etei boro nimuruben. Naatu kwa boro yawas kwanama,
14 Ómasímini Sikalahulímo gapo kelepizigo mihina iaká nia vegená keza Ómasímini izegipala zuha miniaká niave.
14 anayabin sabuw iyab God Ayubin ebobonawiyih i God natunatun.
15 Ómasímo Sikalahú likimimó nene goha lekelegesá legeaká netalímini gelekelela lilí iki minatave loko nomive. Ómasímini izegipala zuha lilí iki minatave loko lekelémo lá oaká Sikalahú nene lehizeleketonoimóma neve. Sikalahulímini zámuza nenémo hize lé olimigo, ahóno aménegave loko sele loaká noune.
15 Anayabin God Ayubin kwabaib i men kwa niwa’ani bir ana fairamaim nabonawiy isan kwani’akiramih. Baise Ayubin kwabaib i natunatun anababatun matar isan kwabai, saise imaim fair tanab isan tanarerey tanao, “Abba! Tamaiya!”
16 Lelí sikalahutémo Ómasímini izegipala niave loko lo lemekago Sikalahulímo ámina gakó hize lé oko ligikagú ale hutilí okago geleaká noune.
16 I Ayubin it ayubit bairi hita’imon teo’orereb it i God natunatun.
17 Itó izegipala zuha nouninazo, nenemú Ómasímini helisa henoni ale lá unike Kilistoni helisa henonigi ale lá oaká nouháza, Izesú imó nenéminoko gasovagi netalímini agikagú minoko miluma gilitunimó nene, aí lapaná alika ale lá inogo une.
17 It i natunatun imih sawar abisa i ana sabuw isah ebobotan boro bairi tanab yaun. Naatu abisa God Keriso isan ebobotan boro bairi tanab yaun. Keriso ana biyababan bairi tanafafaram na’at ana marakaw boro bairi tanafaram.
18 Ómasímo okulumakú lapaná ale utó oletatimó nenémo itekave. Nenemú mikasigú miluma geleaká nounimó neneló ale moloko lokugo etaminogo ive.
18 Anababatun au’uwi, biyababan iti boun tabai tabi’akir, mar boro ana marakaw nabirerereb hairi tanafufufun, nati marakaw i ra’at kwanekwan men biyababan hairi ta’imon.
19 Ómasímini izegipala zuha minunimómave loko lapaná lagámini ale utó oletatikumú nenemú kigika nomimó ha netá keza gituhú niki ageva iki miniaká niave.
19 Anayabin baimataren sawar tutufin etei God natunatun bow tit bairerereb isan, yah kusikus iwa’an hima hi’uroron tinuwanuw.
20 Ómasímo ale utó i netá nene kigika nomimó heleakalímini mututoni niave. Nene kezáini kagata geletó nomive. Ómasímo lokago utó okave.
20 Orot ta’imon ana kakafinamaim baimataren sawar tutufin etei higabiyoy, men i akisih hai kokomaim baise God ana kokomaim sinaf.
21 Alika gamenaló kigika nomimó ha hetá nene hulupa loko anuva oaká nagakutí vínasokimikiko, kezagi itó Ómasímini izegipala zuha lezagi nagakutí lakavasú vizeaká lapaná alitakumú kagata losi gelemiki ageva iki minatave loko lo hukoletamóma neve.
21 Iti baimataren sawar etei veya ta hai bai’akirane hibat timunumun boro hinabotaitih hinatit God natunatun bairi marakaw gewasin hinafaram.
22 Leza láa loko geleaká noune: Kigika nomimó ha hetá mukitó keza ká emane gamenalotí venalite izegipa getanigi miluma giliaká niamó nenémini iki miluma giliki miniaká niave.
22 It taso’ob baimataren sawar tutufin kek tufuwamih ebotukwar ana biyababan tebaib na’atube, aneika hima hitef hirererey tana boun tatit.
23 Itó nene kéisigó lá isá amave. Ligika lemenigi vegená lezagi lá oaká noune. Anosa mololetake lapaná alitunimó nenémini zazaváa minative loko Sikalahú lehizeleta vegená lélisi nene ligikatunú miluma geleaká nouhá nene Ómasímo lelémo lá okoko lugupémo keé lamitímini nagakú minakutí vínasoletatikumú gizapa onoune.
23 Men baimataren sawar akisin hima hitef tererereyamih, baise it auman wanawanatamaim hamenamo erererey auman tama takakaif, God nan ni’obaiyit it i natunatun.
24 Leza nene lugutó vizekago nenémini agikagú minunike lapaná alitune loko lagata losi gelemoko ageva oaká nounimóza, ámina netá ánigutilina nene miní ameko gizapa oko minamutiline. Ámina netakumú vitagá nounike nene gizapa oaká noune.
24 Anayabin it nuhifotamaim iyawasit. Abisa isan nuhit fot tama’am i tabaika, aisim boro ibanak sawar tabo isan nuhit nafot tanama tanakaif.
25 Ámina netá velesá utó amigo ánigamunike legesó oko gizapa oko minoaká noune.
25 Baise sawar abisa men tai’itin nuhit nafot tanama tanakakaif na’at, it boro yatet nanub tanama tanakaif.
26 Sikalahú nenémo ámináminoko keé lamuko lelémo vatí oaká noive. Leza nemú manamú Ómasiloka lokuko etative loko gelemuninazo, Sikalahulímo mulutegú minake vegenalite lamamó nenéminoko lelikumú geleko Ómasiloka loaká noive.
26 Ef nati ta’imon it ata ririm ana veya i Ayubin ena it baibais ebitit. Anayabin it mi’itube o yoyoban isan ana ef men taso’ob. Baise i Ayubin it isat tef rerey eyoyoyoban wainit, turamaim men karam boro tanao.
27 Lá okago, Sikalahulímo Ómasímo litoka oko Ómasímini vegenala zuha lelikumú geleko Ómasiloka lo ameaká noinazo, ligika ánigoaká ve Ómasímo eza Sikalahulímo agata gili netá geleake lelémo vatí oaká noive.
27 Naatu God dogorot nutitiy i’itin, Ayubin ananot i so’ob, anayabin Ayubin God ana sabuw isah eyoyoyoban i God ana kokomaim esisinaf.
28 Itó leza láa loko geleaká noune: Ómasímo ligika ameaká nouhá vegená leza netá matá mukitó nene hize lé oletoko lelémo vatí itive lokogó ale utó olimiaká noive. Ómasímo sele lo kimitove loko gili vegená nene lá okimiaká noive.
28 Naatu taso’ob, sawar etei God esisinaf i gewasih sabuw iyab tibiyabuw isah, sabuw iyab i ana kokomaim ea’afih isah.
29 Ómasímo sele lo kimi vegená nene goí oko ánigo amu heleake, gipalámini ametameni lilí itave loko, itó agunamotamola lilí itave loko sele lo kimimóma neve.
29 Sabuw iyab God erurubinih i so’obabo erurubinih. I akisin yasairih hina i Natun ana’itinabe himatar, saise i Natun i baitumatumayah etei tuwah hai ain na’atube.
30 Itó Ómasímo ganá sele lo kimimoláa kelémo etó imó neve. Itó kelémo etó imoláa nene lihimáini ale ahulokimikugo niave loko loketamó. Itó lihimáini ale ahulokimikugo niave loko loketa vegená nene gonanalivagi lapaná lehizeketamóma neve.
30 Naatu iyab yayasairih i eafih, naatu iyab ea’afih i yamutufurih, naatu iyab yayamutufurih i ana marakaw bairi faram isan buwih.
31 Ómasímini mogonáa lá oko nenazo, miní ameko nanave litune. Ómasímo lelitoka mino moloko noikú nene makó éaho lovaga lo lemeko liviligitive.
31 Sawar iti sisinaf isan boro mi’itube tanao? God it isat nabatabat na’at yait boro nagam na’uwit? En anababatun.
32 Gipala hamó nene aseva zeko géneka lamike lelí mukikumú lova vetini kigizakú molamó nenazo, nenemú aikumule loko netá matá mukí hagitana lehizeletamitihe.
32 God taiyuwin Natun men eoharihar, baise it etei siwarit, Natun ta’imonam ata siwar yai. Imih kwanotanot sawar afa’am boro asire baitita’e nama?
33 Ómasímo ezáa lihimate asú olimikave loko loletamó nenazo, eza lelémo etó i vegenala zuha lelikutí ve makolímo goní hoza ameminogo ive.
33 God taiyuwin ana roubinen sabuw gewasih rouw bowabow yait boro baifuwenamaim nagam na’uwih? En anababatun!
34 Izesu Kilistó ezáa hilimóza, hilimokó nomive. Mómoká oko oteake okulumakú iteko Ómasímini agizani lamagaloka noike, lelikumú negénegé oko Ómasiloka loaká noinazo, éaho lihimate limitive.
34 Yait boro God ana sabuw ubar nitih nagam na’uwih? En anababatun! Jesu Keriso akisinamo morob, naatu morobone misir maiye Tamah ana asukwafune mare isat ma eyoyoyoban.
35 Kilistó eza agika lemeaká noikutí éaho lelémo otopá zitive. Miluma netalímohe, itó gasovagi netalímohe, itó gopoguni moloakalímohe. Gaúna gamenámohe. Gígnegepánegekumú vitagá oakakumupe. Golivagi netá utó itikumupe. Luni leko sopolotunú lugupe hukatakumupe.
35 Imih yait boro Keriso ana yabowane nakusibit, yare men karam nakusibit, o yawas fokarih, roukoukuwen, baimar kakafin, sawar en, obiruwen, o morob?
36 Ámina netakumú monó gotolaú gakó makó láa liki luhuva gizinamóma neve:
36 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
37 Gakó lá oko nenazo, lá ilitatamóza, netá nenéminámove loko lelémo akaminogo ive. Agika limi ve Izesuni zámuza hize lé olimikago netá mukí avilegekunike alévolé okogó nominune.
37 En baise, Keriso aki biyabuwi i wanawananamaim sawar etei hai fair aki aisnowaten.
38 Nenemú láa loko gele seketigí onouve: Heleaká netalímohe, logómulagi minoaká netalímohe, agelolímohe, holosímohe, okulumakú alévolé oko minoaká netalímohe, itó itína utó iti netalímohe,
38 Imih ayu aso’ob anababatun men karam boro sawar ta imaim Keriso ana yabowane nakusibitamih, men morob, men yawas, men tounamatar, men Demon, men mar iti boun, men mar boro enan, men fair
39 itó veletokatí limiti netalímohe, amunalokatí ititi netalímohe, némini manámini netalímo Ómasímo agika limike nasahilí olimiaká noikutí lelémo otopá zeminogo ive. Ámina agika lemeaká netá nene Guivahanite Izesu Kilistokumule loko lehizelimiaká noive.
39 men yate mar, men me baban, men sawar ta himamatar wanawanahimaim boro God ana yabow ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim ema’am nakusibit tanatitamih, en anababatun.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.