Romanos 1
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Neza Paulona Izesu Kilistó eza gelekelé veva nelémo moloake aí aposolo minatane loko sele lo nemeake, Ómasímini gakó lamaná lo utó oko ale hutilí itane loko nelémo etó imó.
1 Ayu Paul, Jesu Keriso ana akir wairafin, tur abarin isan rubinu, naatu Tur Gewasin binan isan God eafu atit.
2 Ámina monó nene Ómasímo alika nene utó itive loko gozapá lo moloake aí agepagutí gakó liaká a ve gala vizekago, monó gotola apazá pukugú luhuva gizamóma neve.
2 Iti Tur Gewasin i marasika God ana dinab hai veya’amaim eomatanih, dinab oro’orot Buk Kakafiyinamaim hikirum.
3 Ámina luhuva gizamó nene Ómasímini gipala Guivahanite Izesu Kilistokumú luhuva gizinamóma neve. Helegaloka áisi nene hanuva agupegi utó imó nene agulizaki ve Tevitini agapilamó keí holúikú utó imóma neve.
3 Iti tur ana an gagamin i Natun it ata Regah Jesu Keriso isan. Biyanane ana tufuw i David ana rara’ane tufuw.
4 Itó helegaloka eza sikalahula gizopa lo minatímo Ómasímini zámuzagi gipala gihila minamó nenémini mogona nene heleake otikú nene utó o lamaná imó.
4 Baise i Ayubin ana kakafiyinamaim morobone mimisir ana veya, bebeyan ebi’obaiyit turobe i, i God Natun fairin.
5 Izesu Kilistotoka gímizumómave loko Guivahanímo nasahilí onetake aposolo hoza lehizenetamó nene, monó lo kemekugo numutó namató vegená keza Ómasimú gili alévolé iki gili alitave loko nelémo etó imóma neve.
5 I wanawananamaim naatu i wabin isan ayu manaw kabeber itu ana tur abarayan amatar, saise tafaram wanawanan Ufun Sabuw anabuwih hinan tur hinitumatum naatu hinabosiyasiyar.
6 Lekelisi nene keí kigevéikita niave. Izesu Kilistoni vegenala zuha lilí itave loko sele lo lekemeneimóma neve.
6 Naatu kwa auman i nati sabuw wanawanahimaim Jesu Keriso nowan matar isan God eafi.
7 Loma numutoka Ómasímini vegenala zuha lekeza mukitoka Ómasímo agika lekemeake apazá vegenala zuha lekelémo etó i vegená nene luhuva imane gizo nolukumuve.
7 Naatu Rome wanawanan kwa iyab God iyabuwi naatu rubini i ana sabuwamih kwamatar kwama’am etei, isa ayoyoyoban manaw kabeber, tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one mar etei kwa isa nama.
8 Gakó láa liki apí iki gililo. Lekeza mukitó Izesukumú gili alévolé inamó nenémini gakola nene numutó namató vegená keza gilikago lamaná imó nenemú lekelikumú Ómasi agepoka linogo Izesu Kilistotoka loaká nouve.
8 Wantoro’ot Jesu Keriso wabinamaim ayu au God ana merar ayiy kwa etei isa, anayabin kwa a baitumatum i tuw ra’at tafaram wanawanan sabuw etei tenonowar.
9 Neza nene gipalámini gakó lamaná noluke, nigikatunú Ómasi gelekelé omiaká noumó nene Ómasímo geleneive. Aí avogisaló gakó imane lokugo gililo:
9 God isan dogorou tutufin etei abow i Natun ana tur gewasin abibinan, i so’ob, ayu mar etei kwa anunuhi.
10 Neza nene numuna loaká nou gamena nene lekelikumú geleaká nouve. Lá nouke, Ómasímo geleneitó netimóma nene gapo nelepizekiko, lekelitoka vitohe lokomú Ómasiloka loaká nouve.
10 Matanfufur isa ayoyoyoban, naatu au yoyobanamaim God abifefeyan nakokok na’at boun ana veya ef nabotawiy isou naham anan kwa aninanawani.
11 Láa loko nolumó nene eza nene lekelí voko ánigoleketanogo geleaká nouve. Vokinake, monolímini zámuza lehizenetamó nene gona moloko lekemekugo monokú alévolé iki minatave loko noluve.
11 Au kok gagamin i mi’itube kwa ayumat ata itin, saise ayubit ana usar kwa atit imaim a fair kwatab.
12 Gakó lo nolukumumó nenémini mogona lá onoive: Neza lekelitoka vokugo, Izesunimú gele alévolé unimó nenémini gihiláa eza ánigiko eza ánigiko okinake, luhusate ale kii loko minatune loko noluve.
12 Iti tur i men ayu akisu kwa fair bait isan ao’omih, baise kwa auman ayu koufair kwanitu bairi tanibaibaisbonen ata baitumatum nakwat isan ao’o.
13 Nigivénegita, není mogonamú gili guni itave loko láa loko lo nolukumuve: Hetoka vegená lugáaloka oko moloko oaká noumó áminagó oko lekelitoka vinake, monó hozámini gihila makó ale utó itohe loko geleaká noumóza, vitove loko nougo nene, netá makolímo gapo hize lí onimikago minoaká nouve.
13 Taitu tuwa’inah ayu akokok tain anayai kwanaso’ob, mar moumurih na’in abogaigiwas atan kwa ata’iti, saise kwa wanawanamaim Ufun Sabuw afa atabow hitan baitumatum wanawanan hitarun, nati’imaim abow hina baitumatum wanawanan hirur na’atube. Baise sawar moumurih maiyow ayu au ef hirufutifut tama tanan iti boun tatit.
14 Neza numuká vegenaki matúini koló o mina vegenaki, itó sukulu la vegenaki sukulu lama vegenaki monó lainim-oketatane loko lonetamó nenazo, ámina genaváa nenitoka ha minokave.
14 Ayu i sabuw etei’imak isah bai’akiramih atit, Greek sabuw naatu sabuw iyab men Greek, na’atube sabuw so’ob wairafih naatu men so’ob wairafih etei’imak isah anabow anibaisih.
15 Nenemú Loma vegená lekelitoka áminagó oko Izesuni gakó lamaná lo likimitove loko nigikámo vávani okave.
15 Ana’an nati isan ayu akokok kwanekwan tur gewasin kwa iyab nati Rome kwama’ama auman isa anabinan.
16 Ámina gakó lamaná nene Ómasímini zámuza nego Izesukumú gili alévolé ita vegená kugutó viginogo ive. Zuta vegená apí oko lá okimioko hetoka vegenaki lá oketanogo ive. Nenemú neza ámina gakó lamaná lo utó itokumú novoza helesá amuve.
16 Ayu Tur Gewasin ao’orereb isan men biyou eo’ohow, anayabin God ana fair i ef iti’imaim tit sabuw iyab tibitumatum ebiyawasih. Iti yawas i wantoro’ot Jew sabuw isah, baise Ufun Sabuw auman.
17 Ámina gakó lamanakú nene Ómasímini avogisaló lihimate asú olimikago minatuni mogonáa utó oaká noive. Aí avogisaló lihimate asú olimikago minoaká nenémo gele alévolé oakakukó neve. Nenemú monó gotolaú gakó makó láa liki gizinamóma neve:
17 Anayabin yawas mutufurin Godane i tur gewasinamaim orot babin eyayamutufurih, baitumatumamaim ebubusuruf naatu boro baitumatumamaim nasawar. Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
18 Nenémini mogonáa lá oko nene. Vegená kigikagú nene monó nomigo, haitopaitó netá golesa aliki minake, Ómasímini monó gihila ali gopa napa iki miniaká niave. Lá niakumú Ómasímo izapaló molamó nenémini mogona okulumakutí ale utó okave.
18 Sabuw bowabow kakafih sinafuyah naatu sabuw tafa’asarih, i hai kakafinamaim turobe ana gewasin esumisum, imih maramaim God ana ya so’ar tit ibirerereb nati sabuw isah.
19 Ómasímini mogona lugáa nene ezáa ale utó oketamó nenazo, kigikagú hanuva utó oaká noive.
19 Sawar tutufin etei i rereb yah hi’itah tesoso’ob, anayabin God etei bebeyanamaim sinaf tibirerereb.
20 Ómasi áisi nene vegenalita ánigamoakalímini mogona nene apí ike mikasi ale utó i gamenalotí ale utó imó nene aí alévolé zámuza itó ametameni haitó apazá nemó nene utó o lamaná okago, vegenalite ezáa ale utó i netalímini luhuva ánigiake, aí mogonamú gili vevesiaká niave. Nenemú vegená lugáa keza gili gopa iki Ómasímini mogonamú gele vevesamune liki litamoláa nomive.
20 Anamaim God tafaram sinaf mamatar ana veya, God ana yawas wa’iwa’irin, ana fair wanatowanin naatu i ana itinin etei i sawar sinaf himamataramaim bebeyah hi’itan hiso’ob, imih boro men yait ta God su’ubina’e nao nifufuwenamih.
21 Keza Ómasímini mogona gilinamóza, gilitigí gelemotigí iake, noamimó gelekago, agepoka lisá amave. Lá iake, kagata gelemó nene gopá napa okago, kigikagú límugusi zekago, negi hiziki mihina iaká niave.
21 Nati sabuw i God hisu’ub, baise men kafa’imo God hirouw tebora’ara’ah, o merarayow tibitinimih. Nati efanin i hai not bonawiyih kwarikwarisen wanawanan hirun dogoroh eowarar naatu gugumafut.
22 Lá niake, lagatagi noune liki liaká niamóza, negi hiziaká niave.
22 Basit i not wairafih hirouw teo, baise hai not botabir hina koko’aw na’atube himatar,
23 Lá iake, Ómasi alévolé ve nenémini lapaná ali otiki gupá zi aminakutí kemegesa amiake, gaha namatini, itó gosihakahalitini, itó tolova iaká vegenalitini vogunahanáini lilí iake, gupá zi kimiki miniaká niave.
23 God morob atin bonamanamarin kwafirina’e i hitatabir orot hai yumatabe o mamu, o harufor, uma’ar, kok, i hai yumatabe hitar hima tekwakwafirih.
24 Nenemú Ómasímo ahulo taiza okimiake kiviholo ahulokago, kezáini kugupetunú sihana netá ali utó iake, kigika kagatámo kumu hili netá ali minake, gumesisi mokoló mogona haitopaitó ali utó ake iki miliki iki minake,
24 Isan imih God nati sabuw ihamiyih hitit bowabow kakafih ta ta wanawanan hirun. Dogoroh ana kok na’atube tisisinaf, orot baibin hai faifuw hikwahir naatu baibin ibo orot hai ar hikwahir taiyuwih hi’in hisesebar biyah tebobokarikarit.
25 Ómasímini gakó gihila kemegesa amiake, soza gakó ali gúiaká niave. Lá iake kelémo utó i ve améipini nene ahulimiake, netá matá ezáa ale utó i netá nene gupá zi amiki agepoka liki gelekelé imiaká niave. Kee, Ómasi agepoka loko mino lúaló moloko minatunimó nene etanogo ive. Lamaná.
25 Turobe God nowan i hibotabir efanin baifuwen hiyari’iy, naatu God Sawar Sinafuyan kwafirina’e, hitatabir sawar i sinaf himamatar hai fair babahimaim hirun hikwafirih isah tebowabow. Baise ana gewasin sabuw i God akisinamo hitakwafir hitabora’ara’ah wanatowan, wanatowan, Amen.
26 Nenemú Ómasímo ahulo hotó okimikago, kumu hilitó hilitó sihana netá ali utó amó. Lá ake, vená keza gapo Ómasímo kelepizimó nene ahuliake, haitó gapoló vake kezáini kugupetunú alemoaká suni ali utó amó.
26 Ana an iti isan God ihamiyih insesebar naniyan kakafin anababatun hibai tisisinaf. Baibin oro’orot hai ar hikwahir, i taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan.
27 Ámináminiki ve keza nene ve vená oko minoaká nene ahuliake, kigikagú gumesisi mokoló mogonamú ló napa lokago, kezáikó mihina ake sihana netá haitolímini ali utó iki minamó. Lá iake, ali gopá napa amó nenémini meinaváa ámina avotigitó alemó.
27 Ef nati ta’imon oro’orot auman baibin hai faifuw hikwahir i taiyuwih baisesebar isan tibifi’afi. Naatu oro’orot taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan. Ana an nati isan i taiyuwih hai kakafinamaim baimakiy tebaib.
28 Itó lá iake, Ómasímini mogona gilitigí gelemotigí amómave loko Ómasímo ahulo hotó okimikago, kigika kagata nene gopa oakalímini nagakú minake netá alemoakalímini ali utó iki minamó.
28 Anayabin sabuw God ana so’ob anababatun bain isan hai not kowarar naatu hirutawiy, imih God ihamiyih hitit not kwarikwarisen hibai hima kakafih men hitasisinaf i hima tisisinaf.
29 Lá ake nene, netá golesa haitopaitolímini ali kumupiló miliake, henokanonimú molo hukahuka oaká, mukahá, kemekugú noaká, vegená kepele heleaká, lova ale utó oaká, kogoka vizeaká, aleko mumusopa zeko loaká, notuni mohona oko kemegeka loaká,
29 Dogoroh wanawanan bowabow kakafih ta ta etei awan karatan: not kakafih, kabat, tafa’asar, bobowen, sabuw rouw morob; baiyow, baifufuwen, nuw okwanekwan, yanuw,
30 alevo galatovo oaká, Ómasi mukahá apeleaká, kugupemú gelego iteaká, kezáini netá matáninimú kogoliza viziki kugupe ali otiaká, golesa netá nenémini gapováa gosohá ali utó iake, izóikini améikini gakó gili ahuliake,
30 koutabitabir, God baifa’ifa’in, kakaf en, nuw furuwen, ora’ara’at, naatu bowabow kakafih sinaf isan hai ef boubuh tibimamataren. Naatu hinah tamah fanah tibifanasair.
31 kigika kagata nomimó keza gakó lamó nene ha oaká noigo, kigikatunú nasahilí amake milumaváini giliki kigika hizi kemema vegená niave.
31 Nati sabuw i hai naniyan en, aurih bosunusunub en, yabow, baiwan babanen en.
32 Ómasímo vegená nenémináate nogosani natave loko lo hukoko li gakó gilinamóza, gili ahuliake, ámina netá golesa gopa ali minamóza, nene netakó alemave. Vegená lugáate ámina netá alikago, etokave liake, keikumú gilikago, iteaká noive.
32 Naatu God ana ofafaramaim sabuw iti na’atube hinasisinaf isan hinamomorob i hiso’ob, baise i hima kakafin tisisinaf. Naatu sabuw afa bowabow iti na’atube tisisinaf auman isah i baibasit hitih hima tisisinaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.