Lucas 4
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Izesú nene Ómasímini Sikalahulímo agikagú leme vaí oake alémo zaú okago, Zota nagamí ahuloake mikasi gomopalaló vimó.
1 Jesu biyan tutufin etei God Anun Kakafiyin karatan Jordan harewane matabir yen naatu Anun Kakafiyin i’unawiy in Judea arar yan tit.
2 Neneloka gamena ve lositosini kigisa kigizani asú igo akoko noike, nosánetá namike alika gaúna heleko minamó. Lá noigo, Satá nene oko gimivagú molake
2 Nati’imaim veya etei 40 bay en ma’am ufunamaim bayumih morob. Naatu nati ana maramaim Demon Mowan na routobon itin,
3 láa loko lo amimó: Geza Ómasímini gipala noitanimó nene, geza lokako gehani imanémo nosánetá loló okiko noko minamane.
3 eo, “O i God Natun na’at, kabay iti ku’uwih tebotabir rafiy tematar ku’aa.”
4 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Óe, monó gotolaú luhuva láa liki gizinamóma neve:
4 Baise Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘Orot men bayumaim akisin niyawasimih.’”
5 Loko lokago, Satá agoka hána makokú alémoko itike numutó namató kugulizaki ve mukilitini apáini litá oko alapize asú oake,
5 Naatu Demon Mowan Jesu i’unawiy maiye hiyen hin koun yan bat, imatanubamo tafaram tutufin etei itin.
6 láa loko lo amimó: Amuza miliki niago kugulizá novi netaki mikasigú netá lamanaláa nenegi imane geikó geme asú itove. Ámina netá nene není nigizakú molo asú onoinazo, makope makope amitove loko hanuva amitomóma neve.
6 Naatu Demon Mowan eo, “Ayu boro fair etei o anit naatu tafaram ana aiwob auman boro anit. Anayabin etei’imak ayu hitu, ayu orot yait arurubin boro i anitin nab.
7 Nenemú geza není nigisauka gupá zeko negepoka lokako geikó loló o asú itive.
7 Imih O ayu inakwakwafiru na’at, iti sawar etei boro o nowamih anit.”
8 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Óe, gakó makó monó gotolaú láa liki gizinamóma neve:
8 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘A Regah a God akisinamo inakwafir isan inabow.’”
9 Loko lokago Satá nene Izesuni alémoko Zelusalega vike monó zavusave napámini agoka hánaló alémoko itike láa loko lo amimó: Geza Ómasímini gipala noitanimó nene, imanelotí olío ká omanegú molozo.
9 Naatu iban maiye Demon Mowan Jesu bai nawiy hin Jerusalem hitit, hiyen hin Tafaror Bar tafantoro’ot bat naatu iu, “O God Natun na’at, kukununuw kura’iy.
10 Gakó makó monó gotolaú láa liki luhuva gizinamóma neve:
10 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘God boro ana tounamatar na’uwih hinatafafari,
11 Itó makó láa loko neve:
11 umah yanamaim inare hinabuwi, boro men kabay a narab natakakirimih.’”
12 Óe, monokú gakó makó láa loko neve:
12 Baise Jesu iya’afut iu, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘A Regah a God men routobon initinimih.’”
13 Loko lokago Satá nene lá oká lá oká ike agoka vize asú oake, ahuloko gamena makó zupave loake ahulomiake vimó.
13 Demon Mowan routobon ta ta Jesu bitin ufunamaim itumar tabaratait tit mar kafai ufunamaim bat.
14 Izesú nene Sikalahulímo hize lé otake zámuza amekago, Galilaia mikasiuka atiginá oko vimó. Atiginá oko okago, aí gakoláa helega helega vo asú igo gelemó.
14 Imaibo Jesu God Anun Kakafiyin ana fair bai auman matabir na Galilee tit. Ana tur ra’at tasasar tit tafaram nati sisibinamaim hima’am etei’imak hinowar.
15 Neneloka monó numuni minakú minakú nene iteko lemeko oko monó lo kemekago, vegená mukilite laga kivisekago geké litamó.
15 Kou’ay Bar wanawanan run bi’obaibiyih sabuw etei’imak tur hinonowar, hifai hibora’ara’ah.
16 Lá ikago, Izesú ezáa napa i apá Nasalete numutoka nene áminámini oko vo anitike, holisi alitokago, monó numukú itimó. Eza holisi mina zupa zupa ámináminoko iteaká imó. Iteko monó gatoko lo kiminogo noitigo,
16 Jesu remor na Nazareth tit, bar merar i ma rara’atamaim, Baiyarir ana veya matanfufur isisinaf na’atube, in Kou’ay Bar run, Buk ta baiyab isan misir.
17 Ómasímini agepagutí gakó loaká ve Isaiá giza pepama amikago, ataloko ánigoake gakó makó láa loko minamó nene ale utó ike gato kimimó:
17 Naatu dinab orot Isaiah ana buk hibai Jesu hitin, bai rusasar tur iti na’atube hikirum inu’in ana efanamaim tit.
18 Guivahanímini Sikalahulímo nenitoka holonetake, hoza gakó láa loko lonetamóma neve. Minimi limiki nia vegená nene gakó lamanáma lo kemezo. Kalapusi numukú nia vegená gologí oleketatove loko, itó kogómula lika vegená nene ale goloutoleketatove loko, itó muhelé ahelé iki minata vegená nene gologí oleketoko lekelémo molatove loko lo kemezo.
18 “Regah Anun Kakafiyin i ayu wanawana’umaim ema’am,
19 Guivahanímo lekelémo lamaná iti gamena alitokave loko lo kemezo.
19 Naatu anakurereb sabuw hinanowar
20 Loko Izesú nene gatoko lo kemeake, pepama gakeko gelekelé vema goha ameake mitó minamó. Noigo, monó numukú mina vegená keza mukitoka aí gonú apiliki niago,
20 Jesu buk itakum orot kaifenayan itin i mara’iy. Sabuw Kou’ay Bar wanawanan hima’am etei’imak matah hito’ab Jesu hi’itin kikin.
21 gakó láa loko lo kimimó: Monó gotola gakó gatokugo gelemómámini gihila itínasa nenitoka utó okave.
21 Baise Jesu misir busuruf sabuw hai tur eowen eo, “Tur iti aiyab kwananowar i boun na iturobe.”
22 Loko lokago, keza giní i amiake, aí agepagutí gakó gilikago laga kivisimó. Lá okago, keza sigaga lake lamó: Eza nene hanuva ánigonouhá ve Zoseheni gipala nenazo, nenémini gakó nana oake nolive.
22 Sabuw etei’imak nati’imaim hima Jesu eo hinonowar hio, “Turobe iti orot ana tur i gewasin.” Naatu tur mumunin bitan eo hinonowar isan hifofofor, naatu taiyuwih hibatiyih hio, “Iti orot i Joseph natun?”
23 Liki likago, eza láa loko lo kimimó: Anoza gakó makó láa liki liaká niave: Lusa ve gezaka haitó vegená kelémo vatí ani netá aleko gezaka vegenaka zuha kelémo lamaná amane. Neza nagata gulumó lekeza ámina anoza gakó vasá zeke li nimiiki, Kapanao numutoka hoza aleko gakoláa gulunimómáminoko imane gotó numukaloka alekako ánigatune liki li nimitaze.
23 Naatu Jesu iuwih eo, “Binan tur gewasin matan fufur sabuw teo’omaim boro kwana’uwu kwanao, ‘Adanafur ana orot, taiyuw kwiyawasi.’ Naatu iban boro kwana’uwu maiye, ‘Capernaum ma bow bigan tanonowar na’atube, iti ana bar ana meraramaim nabow tana’itin.’”
24 Loko loake, miní ameko láa loko limó: Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Ómasímini agepagutí gakó loaká vémo ezáa gotó apalaloka voko monó lo kemekago eza lelí gipate noive liki gakola gilisá amave.
24 Jesu iban maiye iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, dinab orot ana bar ana meraramaim boro men ana merar hinay hinabaimih.
25 Nene sunimú gakó lamaná lo likimitove. Ilaizá eza monó hoza ali gamena nene okulumá gapo lí okago minake melekeni losive makolegi ikani 6-ía oko novigo golini zemimó. Golini zemigo gaúna gamena napa nene mukí apatoka utó imó. Ámina gamenaló nene Isilae mikasiuka gevoná vená mukí minamóza,
25 Naatu tur anababatun a tur ana’owen, Elijah ma’am ana veya’amaim kwafukwafur maumurih na’in Israel wanawanan hima’am afow matar. Nati ana veya’amaim kwamur etei tounu naatu sumar six na’atube toun men yar, baimar kakafin na, nati tafaram wanawananamaim bar merar etei’imak bay i’en.
26 Ómasímo Ilaizani nene ámina vená keitoka kelémo vatí itive loko amiselemive. Sitona mikasiuka Salepata apatoka Zuta vená negopa hetoka gevoná vená makó noitoka alémo vatí itive loko amisilimó.
26 Nati ana veya’amaim God men Elijah iyafar Israel wanawanan kwafur babin ta ibaisimih, baise Sidon wanawanan Zarepat bar meraramaim kwafur babin ta’imon ma’am isan God iyafar in tit baibais itin.
27 Itó Ómasímini agepagutí gakó loaká ve Elisá hoza ali gamena nene Isilae mikasiuka halamé gizale ve mukí minamóza, Elisá keikutí kelémo zokamike Silia mikasiuka hetoka ve makó Nemanigó alémo zokamó.
27 Naatu dinab orot Elisha ma’am ana veya Israel sabuw moumurih maiyow kokom ani’anih hima’ama men yait ta na Elisha iyawasimih, baise tafaram Syria orot wabin Naaman akisinamo na Elisha iyawas.”
28 Loko lo kemekago, ámina gakó giliake, Ómasímo lezagi ahuloletati gakó lokave liki giliake monó numukú mina vegená keza mulúikú golesa giliake, kizapaló goha molokago,
28 Sabuw Kou’ay Bar wanawanan hima iti tur hinonowar ana veya, yah wanawanan so’aso’ar yen higagamat,
29 zaú iki otiake númaseloka Izesuni alímiki vake ámina apá mina agoka lusenaló agataloka ahelú i ahulanigi alímiki iteha,
29 himisir Jesu hibai hitain ufun hitit, bar merar hitumar, hiyen fan tafan hibat hitarouw fan tare’emih hiwa’an, anayabin bar merar i fan tafan hiwowab hima’am.
30 áisi nene ahulokimiake holúikutí hanuva vimó.
30 Baise Jesu sabuw rau’ay gagamin hibatabat umah aren sorabon hai foun remor tit in.
31 Lá oake Izesú nene Galilaia mikasiuka lemeake, Kapanao numutoka anitike holisigú holisigú nene monó lo kemeko minamó.
31 Jesu na Galilee wanawananamaim bar merar ta wabin Capernaum imaim tit, Baiyarir ana veya run sabuw i’obaibiyih hima hinonowar.
32 Lá noigo, monó gakola gale geheko lo kemeaká imó nenazo, nenemú keza ininá iki sigaga litamó.
32 Sabuw etei’imak hifofofor men kafaita. Anayabin ana tur eo i tur anababatun naatu fairin.
33 Lá niago, keí monó numukú nene ve makó minamó nene holosi makolímo agikagú minake alémo gopa okago minamó nenémo gamoga geko láa loko limó:
33 Nati Kou’ay Baremaim orot ta wagabur iwan demon kakafin anababatun auman na run ma’am, fanan aumetawat na’in iwow eo,
34 Eé, Nasalete ve Izesuvo, nana netá golesa aleletanogo noane. Lelémo golesa inogo noape. Geí nene ánigo hehe noluve. Geza Ómasilokatí etó keké vizeko noani vema noane.
34 “Hei! Aki isai abisa inasinafumih kunan? Aki gurusi’imih? Jesu Nazareth mowan. Ayu aso’ob. O i yait, O i God ana tur abarayan Orot Kakafiyin.”
35 Loko lokago, Izesú gahá amike gegepa apizeoko legesó oko agikagutí lemeko vamane. Loko lokago, holosi nenémo vegená holúikú ámina vema nene ahelú okago puu loko akamóza, alémo golesa amike ahulomiake vimó.
35 Jesu wagabur mowan kwarartatab eo, “Yate inbainub orot biyanamaim kutit!” Wagabur mowan sabuw nahimaim orot itaiy re tabaratait tit, men isan abisa ta sinafumih.
36 Lá okago keza vegená mukitoka ininá ake ligili hagili ake láa liki lamó: Nana ive. Monola nene haitolímini neve. Áisi gakola gale geheko aí amuzatunú lokimiaká noigo holosi golesate ahulikimiaká niave.
36 Baise Sabuw etei’imak hai baifofofor ra’at, taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot ana tur i fair kwanekwan. Ana onowaten naatu ana fair auman iti tur eo demon kakafih biyunih i hitit!”
37 Liki likago, Izesunimú gakó nene ámina apá helega helega puu loko vo asú imó.
37 Naatu Jesu abisa sisinaf isan ana tur tasasar tit tafaram nati hima’am wanawanan etei hinowar.
38 Lá okago, Izesú nene monó numukutíma lemeake Saimoni numukú itimó. Neneló Saimoni venalámini izolahini agupegú ló napa lo minokago, alémo zokative liki li amemó.
38 Jesu misir Kou’ay Bar itumar tit na Simon ana bar tit, Simon rawan babin sawow biyan fora’ab anababatun inu’in, sabuw Jesu hifefeyan baiyawasinamih hio.
39 Li amikago, áisi voko alitó oteneike agupegú ló la netáma nene gahá amekago agupegú ló la netáma asú otamó. Asú omikago, ámina venalímo litá oko oteake Izesugini nasahilí oketamó.
39 Basit Jesu na babin inu’in sisibin tit bat sawow i’ari’ar naatu sawow babin biyanane tit, babin yawas misir bay bow eafusar itab hi’aa.
40 Únaká ho nolimigo, haitopaitó netá kivisi vegená kilímiki Izesú noitoka ikago, agizanitunú kugupeló ale geleko kelémo zokamó.
40 Veya re’er ufunamaim, sabuw sawow yumatah ta ta hibow hi’inu’in, turahinah hibuwih hina Jesu biyan hitit, sabuw ta’ita’imon butubutubunih etei’imak hiyawas.
41 Itó vegenalitini kigikagú holosi golesa minamó nene kepeleko nokimisiligo, gopaga lake geza Ómasímini gipala noane. Liake ahulikimiake vamó. Nivago, keza Izesukumú Ómasímo gologí oletative loko lo mololeta vema noive liki gelemó nenazo, Izesú nene gahá nokimike aí mogona lili ali amitave loko lo hukoketamó.
41 Sabuw moumurih na’in auman biyahine demon kakafih hitit hiwow hio, “O i God Natun!” Baise Jesu demon awah bofafaren men karam boro hitao’rereb. Anayabin demon hiso’ob Jesu i Roubininenayan.
42 Neteká ho noitigo, Izesú eza numuni apakutí lemeake voko mikasi amegesa vizitoka minoko numuna linogo voko minamó. Noigo, vegená keza aikumú vitagá iki iki alími utó iake, ahuloketamitive liki lamóza,
42 Martot auman Jesu nati bar merar itumar tit in efan ta nautanubinamaim akisinamo ma. Baise sabuw hinuwih hinan hititita’ur ana veya, bairi nati’imaim ma isan hi’otan.
43 eza láa loko lo kimike limó: Neza nene apá lugaloka mohona oko Ómasímini gasovaló minoakalímini gakó lamaná lo keme keme inogo uve. Ámina hoza alitane loko Ómasímo nimiseleneimóma neve.
43 Baise Jesu iuwih eo, “Ayu boro anan God ana aiwob isan tur gewasin bar merar afa’amaim auman anabinan hinanowar. Anayabin ayu nati bowabow isan God iyunu ana.”
44 Loko loake, vike Zutaia mikasiuka monó numuni minakú minakú iteko monó lo keme keme oko mohona imó.
44 Naatu Jesu tafaram Judea wanawananamaim Kou’ay Bar etei run tit binan remor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.