Lucas 10
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Lá okago, Guivahanímo ve 72-a kelémo etó oake, gona moloko losi losi iki ale goí iki vitave loko alika ezáa vinogo noi apatoka numutó namató kimisilimó.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Lá noike aí vegenala zuha lilí inigi nia vegenakumú anoza gakó makó láa loko lo kimimó: Mikú nosánetá mukí omolokamóza, hoza aleaká vegená lagasó minokunize. Nenemú lekeza mini hoza amelahitoka likiko nene hozaló vegená makó kimiselekiko hozavagú viki minumuni alitaze.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Lekeza vilo. Gilinahe, hela galagitana mina vegenalitini holúikú nene likigikagú geha ziki sipsip izagitana minatave loko lekelí nolikimisuluve.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Lekeza vinigi niki, moni gúeaká gó itó akiseaká gó itó likigisaló suú alemiki lekeza gapoló niviki miniki aliki amiki amuza miliki vilo.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 Numuni makokú itinigi niikima numuni amelagini mulutikú hulu oleketino liiki itilo.
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Ámina numukú hulu ve makó noitimó nene, hulumú lina gakó nene aitoka gihila zitimóza, nenémini ve noamitimó nene hulu gakolímini gihiláa nene lekelitoka goha atiginá oko anogo ive.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Ve makolititoka hoza alita vegená nenete ámina vegutí nosánetá aliki niki minatamó nene lamaná itimó nenazo, numuni makokú itiikima ámina numukú mini-liki niviki meinavatini nosánetá zahí nagamí likimitamokó nene niki minalo. Lekeza haitó numukú itemiki numuni hamokukó minalo.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 Apá makokú niviko, ámina apá amelage likilími milikoma lekeza nosánetá likimitamokó nene niki niminiki
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 kivisi vegená nene kilími zokiki láa liki li kimilo: Ómasímini gizapaló minoakalímini zámuza nene lokovogisaloka okave.
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 Itó apá makokú niviko, likilími lamaná amikoma, lekeza viki gapoló otiniki láa liki li kimilo:
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 Lekelí apakutí mumusopa ligisaló gímizeneimó nene lekelikumú vahé moloko atilí noune. Lá nounimóza, gakó imane gili minalo: Ómasímo gizapa oleketatimó nenémini zámuza nene lokovogisaloka omo alitokago ánigi ahulikave, liki li kimilo.
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Neza gakó lo likimitoze, gililo. Gamena napaló nene Soto apakú mina vegenalite golesa mogonáinimú goní koma itamóza, likilími lamaná amita vegenalite goní sipisi inigave.
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 Agae, Kolazina amelagita, itó Petesaita amelagita, lekelitoka golivagi netá utó inogo ive. Alévolé suni lekelitoka loló umó nene golesa netá aliaká a vegená miniaká a apá Tulo apatoka itó Sitona apakú utó ilina, keza gozapá miluma giliki kigika ali viligamó nenémini mogonáa li utó iki ginegane litaha ali akiliki ló lana nene kugupeló hiliki minaline.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 Gamena napaló nene Tulo apakuki Sitona apakuki mina vegenalite goní itamóza, lekeza goní napa genavagi inigave.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Itó lekeza Kapanao amelagita, lugulizá okulumakú ititive liki ali otiaká niahe. Nenéminoko nomive. Zunigú lekehelú inogo ive.
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 Loko loake, goha miní ameko izegipala zuha láa loko nokimisilike limó: Ve makó keza lekegepagutí gulupe liki gilitamó nene není negepagutí gakó gilinogo ive. Itó ve makó keza kemegesa likimitamó nene, kemegesa nememó gilitimó neve, itó kemegesa nimitamó nenete nimisili ve kemegesa amemó gilitimó neve.
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Láa loko kimiselekago, viki miniake, goha ake mulúikú agila guluma igo kogoliza viziki láa liki lamó: Guivahanitemaka, geí gakotó nene holosi golesa nenete kezagi gili limiki golisi iaká niave.
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Liki likago, Izesú láa loko lo kimike limó: Satá eza gó vegitana oko okulumakutí lemekago ánigokuve.
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Lekeza gililo. Neza zámuza lekemekugo lekeza gosiható itó akohú oaká gosihakitana netató lisatamó itó lelí lova gala ve Satani zámuzalaló nilisikoma nenémo lekepeleminogo ive.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Lá onoimóza, holosite lekelí gakó gili aliaká niakumukó giliko itemiko, lekeza Ómasímini mututoni minakumule loko lukugulizá nene okulumakú gizonoimó nenemú lokogoliza viziki minalo.
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Loko loake áminasitó Ómasímini Sikalahulímo agika alémo vávani noigo, mulunagú ló guluma noigo láa loko limó: Aménega geza okulumalímini mikasímini Guivahani géisigó nene noane. Sukulu lunike gele vevesokune liki liaká nia vegená keza giliki gili guni ikatave loko monó imane ale halá geko molokanike sukulu lamake izegipa namunigitana iki mina vegenalitini kigikagú molokimiaká noanikumú gegepoka noluve. Aménegamaka, geza nene nenéminoko utó oloko vitive loko gelekako nene etoaká noive.
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 Loko loake, miní ameko láa loko limó: Améneho netá mukí nene nigizakú molo asú okave. Itó ve makolite Ómasímini gipala noutímini mogona gelemave. Améneho ezagó geleneive. Itó ve makolite aménehini mogona gili vevesamave. Neza gipaka noumó itó nezáne lo utó oko lo kemekugo ánigi hehe litave loko gilito vegená niamó lezategó aménehini mogona gelenoune.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Loko loake, izegipala zuhaloka mino viligoake keikó Izesú láa loko lo kimimó: Ómasímo nónohá zelikimikago lekeza lokogómulatunú netá imane ánigi vevesikave.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Neza gakó lo likimitoze, gililo. Gozapá Ómasímini agepagutí gakó liaká a vegi kugulizaki ve napagi nenete oko moloko nou netá lekeza ánigiaká niamó nene ánigatune liki gelemóza, ánigamamóma neve. Itó lekeza negepagutí giliaká nia gakó gilitune liki amóza, gelemamóma neve.
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Loko lokago, monó mogona apí-okimiaká ve makolímo oteake Izesuni amekú moloko láa loko loká otake limó: Monó gizapa velemaka, neza nana okinake alévolé nemetameni alitohe.
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Loko li gakotó nene Izesú lo amike limó: Mosé nanave loko lo hukoleketave. Geza nene gakó nanave loko gatoko gelene.
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Loko lokago, eza láa loko limó: Geza gigika gemeni zámuzaka itó geleakaka mukí nene Guivahani geí Ómasiloka lehizetozo. Itó gezakamú geleaká noanimómáminoko gigivekaginimú geleko gigika kemezo loko luhuva gizonoimóma neve.
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Lo nogumu gakotó lo vevesoko lokane. Lani gakotó amegesa molokogó loló itanimó nene alévolé oko minanogo ane.
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Loko lokago, ámina ve nenémo ezáa mogonala hize lé inogo Izesuni loká otake láa loko limó: Nigivénege keza éage niave.
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Loko lokago, Izesú láa loko lo amike limó: Ve makó eza Zelusalega ahuloake Zeliko numutoka nolimigo laskoli vete gapoló apiliake lavolavo gola netá matala mukí gumina iki aliki vikago, hilinogo gapoló ako minamó.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Lá oko akonoigo, Ómasi guguni gizoaká ve makó nene ámina gapoló novike ánigamó nene hilinogo akonoigo zová zeko avilegeko vimó.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Vokago, ámináminoko monó zagusaveú hozaló ve Livaini agapilamokutí makó nenémo áminaloka oake ánigamó nene lá oko akonoigo, ánigoake zová zeko avilegeko vimó.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Vokago, Samalia vegi Zuta vegi apiziki minamamóma nemóza, Samalia ve makolímo ámina gapoló novike apili ahula vema akonoitó oko ánigoake, muluna gitihiná okago,
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 noitó vike apelego golani imómaló nene hilinagi vain nagamiki holomiake asapú omiake, alémo oteake toki izavámini amegesaló ahulomiake vike veno vegenalitini numukú itesike nasahilí otamó.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Akikasike gó lokago ámina ve vinogo noike veno vegenalitini numuni gizapa ve nene kina lositá namike limó: Geza imane ve gizapa lamaná otozo. Lá noako moni gumumó nene asú okikoma neza goha inake gimitove, loko limó.
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Nenemú geza nanave loko nogelene. Ve losive makole akutí nene laskoli vete apilikago gapoló ako mina vemámini agivelaho hí ve minamó neve.
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Loko lokago, monó mogona apí-okimiaká vemámo láa loko limó: Miluma gelemiake alémo lamaná i veve. Loko lokago, Izesú nene géisi voko áminámini ozo, loko lotamó.
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Lomiake, gapoló nivake apá makokú anitemó. Nene apakú vená makó minamó agulizá Malatá eza Izesuni alémo numunagú molokago,
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 mohó agunala agulizá Maliá eza nene ake Guivahanímini agisauka minake aí gakó geleko minamó.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Lá noigo, Malatá eza nosánetá ale vavá i hozamú muluna itimó. Lá oake, Malatá vike Izesuni láa loko lo amimó: Guivahanínemaka, mohó nugunáne Maliá nene ahulonimikago nezánegó nosánetá ale vavá noumó ánigamape. Lo amekako, oko hozaló nelémo vatí itive.
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Loko lokago, Guivahanímo lo amike láa loko limó: Malata, Malata, geza gagata gululusi nogelenike muluka itekave.
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Geza netá hámakokumú gelezo. Maliá nene netá lamanaláa ale gizaká ike nenitokatí zámuza alekave. Nenémo aitoka gihila zekiko makolímo agizakutí ipá aminogo ive, loko limó.
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.