João 8
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Ikago, Izesú nene Olivi agokaú itimó.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Akiake gó lokago, ho sikí noligo, monó zagusavegú goha iteko noigo, vegená mukí áisi noitoka alegesá ikago, mitó minake monó apí o kimimó.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Lainim-noketago, monó mogona apí ikimiaká a vegi Palisaio monó vegi keza vená makó moko mogonaló noigo ánigiake Izesutoka alímiki viki alími holukú miliake láa liki lamó:
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Tisalemaka, imane vená mokoló noigo ánigokunike alémoko nounimó lae.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Itó Mosé eza lo hukoko li gakokú vená nenémináa gehanitunú kipili ahulalo loko loletonoimóma nenazo, géisi nanave loko nogelene.
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Liki lamó nene gakó lo gopa itihe liki gimivagú miliki lamó. Gakó nana oko litihe gelekinake neneló alémo moloko lokinake goní otatune liki agoka viziki lamó. Likago, Izesú gupá zeake mikasiló nene agizanitunú luhuva gizamó.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Nogizago, keza loká imiake goha loká itago, oteake láa loko lo kimimó: Lekelitokatí ve makó lihimavala nomiti vémo apí oko gehanitunú apelekiko apililo.
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Loko loake, goha gupá zeake mikasiló agizanitunú luhuva makó gizamó.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Nogizago gakola giliake, améipo ale goí oko vokago, hamopamó viká viká iki vi asú amó. Vikago, ámina venáma Izesuni amatoka noigo,
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Izesú okena oko gonú napilike loká otake vená geza gilímiki a vegená hitoka vave. Makolímo lihimakamú goní ogetamihe.
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Loko lokago, vená nenémo Guivahanínemaka, lá amave. Loko lokago, Izesú limó: Nezagi ámina oko lihimakamú goní ogetamuve. Nenemú voko lihima netá goha alemo, loko lo amimó.]
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Alika Izesú eza vegená nene gakó miní ameko láa loko lo kimimó: Neza mikasiuka vegená lekelí liví nouve. Makó není némegetata vegená keza límugusi gapogú viki minaminigave. Alévolé lapaná aliiki minanigave.
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Loko lokago, Palisaio monó ve keza láa liki li amemó: Gezaka mogonaka lo utó moloko lanimó nene leza gelekuko gihila nomive.
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Nezánéne mogonáne lo utó mulumó nene, neza hitokatí umó itó hitoka vitohe nenémini mogonáa gelenouke, gakó nolumó nene gihiláa neve. Lekelisi nene nemú manamú makó gilisá amave.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Lekeza ha vegenalite lotuva ligiaká niató liaká niave. Neza mogonataganamú lotuva legeko hozaváa itína alemumóza,
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 neza mogonatagana lotuva legeko alulina nene nezánegó alitomoláa oko minamiline. Nimisili ve améneho nelémo vatí oaká noinazo, alitomoláa oko nene lotuva legeko hozaváa alitomó nene gihiláa zinogo ive.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Mosé lo hukoko li gakokutí láa loko nemóma neve: Ve lositalitosa ve makolímini mogona li utó iki litái gakó nene hamó gapoló vokikoma lasi gakó nene gihiláa neve loko litune.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Nezáne mogonáne nolugo, nimisili ve améneho nene ámina oko lo utó molonimiaká noive.
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Loko lokago, keza loká itiki amekaho hí noive liki likago, eza láa loko lo kimimó: Lekeza není mogona gili guni amake aménehinigi mogona gili guni amave. Lekeza není mogona gelelina, aménehini mogonagi ámina iki gili guni aline.
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Loko Izesú limó nene eza monó zagusavegú moni miliaká a pokisi mina agilikaloka minake, monó lainim-oketoko ámina gakó limóza, gamenaváa alitamigo ve makolímo oko nagá numukú alémo molamimó neve.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Izesú miní ameko láa loko lo kimimó: Neza ahulolikimikinake vokugo, lekeza vitagá iiki lihimatinigi ha miniko hilinigave. Lá iki hiliiki nénisi voko minatotoka ma aminigave.
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Loko lokago, Zuta vetini monó gizapa vete neza voko minatotoka ma aminigave loko limó nene nanamú live. Ezáa agupe ale golesa oko hilinogo lihe.
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Liki likago, eza láa loko lo kimimó: Lekelisi nene amunalokatí niave. Nénisi veletokatí nouve. Lekeza mikasiukatí niamóza, neza mikasiukatí minamuve.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Lá onoimó nenazo, neza nenemú lihimatinigi ha miniko hilinigave loko lo lekemekuve. Neza imane minoko mogonáne lo nolukumumóza, lekeza Ómasilokatí lemeni ve noane liki gili alévolé amitamó nene, lihimatinigi ha miniko hilinigave.
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Loko lokago, loká itiki Olo, éahoma noane. Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Apí oko mikasiuka lumutotí lo lekeme-loko voaká noumó lae.
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Neza lekelí lihima gakó mukí alenoumóza, nimisili vémini gakó imane lo utó moloko lo lekemeaká nouve.
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Loko amelahikumú láa loko lo kemekago, keza gili hee lamamó.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Nenemú Izesú miní ameko láa loko lo kimimó: Lekeza okulumakutí lumu ve gihila není nene zaló nilími otiiki, lo lekemeaká noumómámini oko noive liki gili guni inigave. Itó nezáne nagata geleko alemuke, améneho lo nimitokó loaká noive liki gili guni inigave.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Nimisili ve eza nezagi makó noive. Neza gamena gamena netá matá oko moloko ukumú amu helekago, ma ahulonetosá amive.
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Loko lokago, vegená mukilite Ómasilokatí limi ve noive liki aikumú gili alévolé amó.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Zuta ve gili alévolé iminamoláa nene Izesú láa loko lo kimimó: Lekeza není gakotokó minatamó nene, není izegipáne gihila minanigave.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Lá iiki gakó gihiláa gili guni ikiko, ámina gakolímo nagakutí gologí olikimikiko, vatí iki minatave.
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Loko lokago, makolite láa liki li amemó: Leza Avalahani agapilamola nouko makolímo ezáa gopoguna lelémo molosá aminazo, geza gologí olimikako, vatí oko minatune loko nolape.
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Makó keza lihima netá aliki minatamó nene lihima netalímini gopogu izegipa minanigave.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Gopogunate gizapa véinímini numukú miniki aliki aminigave. Gipalámogó nene amelahini numukú mino lúaló moloko minanogo ive.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Nenemú Ómasímini gipala áisi gologí olikimikiko, lekeza lamaná nagakutí gologí olikimikiko minanigave.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Lekeza Avalahani agapilamola niave loko mota gelenoumóza, gakónémo likigikagú minamigo, nepele hilitune liki liaká niave.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Neza aménehini amatoka minuke ánigonou netakumukó loaká nouve. Lekeza nene lekezatini ametipitokatí ánigiki gele netakó lilí iaká niave.
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Loko lokago, ameteho nene Avalahá noinae. Liki likago Izesú láa loko lo kimimó: Lekeza Avalahani agapilamola minalina, aí avevezahaló iki miliki minaline.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Ómasilokatí gakó gihiláa gulumó nene lo lekemenoumóza, nepele hilitune liki liaká niave. Avalahá nenémini osá amimole.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Lekelisi nene ametipo imó imó nene iaká niave. Loko lokago, leza gapoló izegipa minamune. Ómasi nene ameteho hamokóma noive.
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Neza Ómasi minutotí vegená nemetamenigi loló okuke lemenouve. Neza nagata geleko lumumó negopa, Ómasímo nimiselekago noumó nenazo, ametipo nene Ómasi minalina, likigika nenitoka milaline.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Není gakó nana okago gili vevesamave. Neza gakó nolugo gena likivisekago gilisá amamó, nenemú.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Lekelisi ametipo Satá amu hiliti netá alitune liki giliaká niave. Áisi gozapá nene kepelenó kepelenó oko mino-loko noave. Agikagú gakó gihila nomigo, amegesa ameaká noive. Soza gakolímini amelaho eza soza saza gakó nene nosánetala loló okago, áminaló gelekelela minoaká noive.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Nénisi nene gakó gihiláa lo lekemeaká noumóza, lekelisi nene gili ahuliaká niave.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Lekelitokatí makolímo není lihima ma lo utó okiko alévolé itihe. Neza gakó gihiláa lo lekemeaká noumó nenazo, nanamú gili alisá amave.
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Makó keza Ómasímini gipa minatatite Ómasímini gakó gilinigave. Lekeza Ómasímini izegipala minamake, aí gakó gili ahuliaká niave.
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Loko lokago, monó gizapa ve keza láa liki li amemó: Geza Samalia numuká ve matuka gopa okago nolape loko gelekunike gakó lamaná loaká noune.
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Neza matúne gopa okago lamuve. Aménehini ale napa oko loaká nouve. Lekelisi nene není aliki mumusopa ziaká niave.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Neza nugulizá vitive loko losá amuve. Nene aménehini hoza neve. Áisi nene gakó lo hukoaká ve nenémo vegenalitini mogonataganáinimú lo hukanogo ive.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Neza gakó lamaná lo likimitoze, gililo. Makó keza není gakó gili alitamó nene kigikáa ma heleminogo ive.
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Loko lokago, Zuta vete láa liki li amemó: Matuka lamaná gopa okave. Avalahá gozapá helekamóma neve. Itó Ómasímini agepagutí gakó liaká a ve keza ámina iki hilikamóza, makó keza není gakó gili alitamó nene kigikáa ma heleminogo ive loko nolape.
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Avoteho Avalahá iteko mina ve helekamóma neve. Géisi Avalahani aviliginogo nolape. Itó Ómasímini agepagutí gakó liaká a ve keza ámina iki hilikave. Geza hí ve suka loko gugupe aleko noitene.
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Nezáne nugupe aleko ititomó nene etaminogo ive. Améneho Ómasileve liki liaká nia ve áisi nene nelémo napa oaká noive.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Lekeza aikumú gili vevesisá amave. Nezáne nene aikumú gelenouve. Aikumú gelemuve loko lulina nene, lekelikitana oko sozaló ve minulinamóza, lá oko nomive. Amenehikumú gelenouke gakoláa gele aleaká nouve.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Avotipo Avalahá neza mikasiuka lumu gamena nene vamotoka ánigoake, agoliza vizeko minamóma neve.
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Loko lokago, ámina gizapa ve keza li amiki geí kilisimasi 50-a vaminazo Avalahani ma ánigonape.
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Avalahá nene utó onamigo, minumó nominuve.
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Loko lokago, gehani aliake apili hilinigi ago, Izesú nene unamaha oake monó zagusavegutí lemeko vimó.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.