João 5
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Minoko Zuta vetini holisi napa makó alitokago, Izesú nene Zelusalega itimó.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Neneló sipsip izatini gatetó nene nonohuló makó minamó, agulizaláa Petezata. Agilikaloka gaizopa numuni ligizani lugaloka asú igo minamó.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Ámina numukú nene kivisi vegená, kogómulaló ali vegená, kigisaló ali vegená, kigisa kigizani nakeseta vegená mukí aki miniaká amó.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Lá amó nene Guivahanímini ageló makolímo gamena makó zupa lemeaká noike ámina nagamí ale heipeí oaká itotí ámina nonohulokú ganá limi ve nene avisi netakutí zokoaká imó nenazo, keza nagamíma heipeí itikumú gizapa iki minamó.
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Lá iki minakú nene ve makó agisa genisi i ve izolaho getakutí kilisimasi 38 oko novigo alímiki áminaló ahulikago minamó.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Noigo, Izesú eza ámina ve ánigoake, gamena hána hána minokave loko geleake, loká otake geza zokatove loko ma gelenape.
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Loko lokago, agisa genisi i vemámo limó: Ve lamanámaka, hí ve noitímo nagamí nonohulóma heipeí noiko nagamikú nelémo molokiko zokatove. Liminogo nougo, makolímo litá oko nivilegeake lemeaká noive.
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Geza oteoko avilisaka geheko gapo moloko vozo.
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Loko li agepagi agisa golesa i vemámo agisa pehe lo ahuloake, oteko avilisala geheko gapo moloko vimó.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Nenemú Zuta vegenalitini monó gizapa vete ve zokamó nene itína holisimagú nenazo, avilisaka ale nogehenimó nene amosá suni alekane.
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Liki li amikago, eza láa loko lo kimimó: Nelémo zoka vemámo avilisaka geheko gapo moloko vozo loko loake nimiselekago aleko nouve.
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Loko lokago, keza láa loko lo gimi ve agulizá éahoma neve.
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Liki lamóza, Izesú nene mulusi ikú holúikú legesá oko vimó nenazo, alémo zokago mina vemámo agulizaláa gelemimó nenazo,
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 gelemuve loake, monó zavusavegú iteko noigo, Izesú minoko aí ánigoake láa loko lo amimó: Gugupega mota lamaná okaze. Nenemú alika genavagi netá gizalekatanize, lihima netá goha alemo.
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Loko lokago, ámina ve eza Izesuni ánigo hee loake, vike Zuta gizapa vema ánigoake nelémo zoka vémini agulizá Izesúma neve, loko lo kimimó.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Holisigú holisigú hoza nenémináa aleaká ikumú nene Zuta vegenalitini monó gizapa vete nenelotí apí iki gopoguni militake lovaga li amemó.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Lá ikago, Izesú láa loko lo kimimó: Améneho hoza aleaká noimó nene holisi gamenagi miní ameko aleaká noive. Itó nezagi áminagó oko aleaká nouve.
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Loko lokago, Izesú nene Zuta vetini holisi ale gopa ikumú, itó Ómasimú nene aménehove like Ómasigi nezagi lelegí oko nousive loko likumú nene Zuta vetini monó gizapa vemate ámina netá lositakumú nene gili golesa goha ake, apele hilitune liki amuza golesa miliaká amó neve.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Lá okago, Izesú nene gakó láa loko lo kimimó: Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Neza Ómasímini gipala noumóza, nezáne nagata geleko hoza alitomoláa nomive. Améneho alimó nene ánigouke áminagó oko aleaká nouve. Améneho oko moloko noimó nene gipala neza ánigouke, áminagó oko oko moloko oaká nouve.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Améneho nene gipala není ánigo amu heleaká noike, hoza nalimó nene nelepize asú oaká noive. Itó lekeza hoza nalugo ánigiaká niamó nenegó nomive. Lekeza ánigiiki sigaga linitatave loko améneho eza hoza napa lekelepizitove loko neve.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Améneho eza hele vegená kelémo otike kelémo lamaná oaká noimó ámináminoko gipala neza aipe aipe kemetameni gosohá kimitove loko hanuva kiminogo uve.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Améneho eza vegenalitini lihimamú lo hukoketosá amive. Ámina hoza mukí nene gipala není nigizakú molokamó nene
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 vegená mukilite aménehini agulizá ali otiaká niamó nenémini iki gipala není nugulizá ali otitave loko neve. Makó keza gipala není nugulizá ali otema vegenalite gipala nimisilimó aménehini agulizá ali otemamó geleaká noive.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Makolímohe makolímohe není gakó gelekoko nimisili vemú gele alévolé onoimó nenémo alévolé ametameni mota alekave. Alika lihimalamú goha goní aminogo ive. Heleaká ametameni nene ahuloake alévolé ametameni mota aleake noive.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Gamena makó alitanogo ive. Itó imane litá oko mota alitokave. Neneloka helemó nenete Ómasímini gipala není nonó lupa giliiki otiiki minanigave.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Améneho eza alévolé oakalímini mogonáa neve. Gipala neza áminagó oko alévolé oakalímini mogonáa minatane loko nimisilimó.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Lá okago, neza okulumakutí lumu ve gihila nounazo, améneho nene mukí vegenalitini lihimáinimú lo hukoketatane loko lonetamóma neve.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Imane nolu gakó giliiki nene ininá amilo. Gamena makó molamó nene hanuva neze. Nene alitokiko, gonosi apakú akinamó keza nonó lupa giliiki,
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 galegutí otinigave. Lá iiki netá lamaná aliki minamoláa keza alévolé kemetamenigi otinigave. Itó netá golesa aliki minamoláa keza otikiko, lihima kiminogo uve.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Lá itomóza, nezáne nagata geleko hoza alitomoláa nomive. Améneho lokiko nene, lihimamú lo hukoketanogo uve. Lá inake, lihimamú hoza alekugo, etanogo ive. Ámina hoza alitomóza, nezáne nagata geleko alemoko nimisilimó áisi lititoka molatitoka oko alinogo uve.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Nezáne mogonáne lo utó itomó nene, gihila zemitinazo,
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 makolímo mogonáne lo utó okiko gihila zinogo ive loko nene gelenouve.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Lekeza Zonitoka ve makó kimisilikago, keza loká imikago, eza gakó gihila lo utó onoimóma neve.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Vegená neneta mogonáne ánigiiki hizi lé initatave loko lamuve. Hanuva giliiki alévolé lekemetameni aliiki alévolé gapogú vitave loko lekelikumú nene noluve.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Zoní eza lamaná liví napa loló oake, hize hanatoleketonoigo, lokogoliza viziki minamó neve.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Ómasímo není hize lé onimiaká noimó nene Zonini avilegeko haitolíminoko neve. Améneho haitopaitó hoza alitane loko hoza gakó lonetamó nene ámina hozámini gihila ale utó okugo, améneho nimiselekago lumumómámini mogonáa utó oaká noive.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Améneho nimisilimó áisi mogonáne lo utó oaká noimóza, lekelisi nene aí anó lupa gilisá amamóma neve, itó aí ánigisá amamóma neve.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Lekeza améneho nimisili vemú gili alévolé amanazo, aí gakó nene likigikagú minamive.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Lekeza nene monó gotola mota alenoune liake, alévolé oko minoakalímini gakoláa nenegú neve liki giliake, agizaka hiziki miniaká niave. Itó není mogona nene ámina luhuvagú utó noimóza,
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 lekelisi nene nenitoka iki gímiziiki alévolé lekemetamenigi itanazo, gopa ahulinimiaká niave.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 Itó vegenalita nugupe aliki ititave loko losá amumóza,
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 lekelí mogonáa nene lamaná gelenouve. Likigika nene Ómasiloka milisá amave.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Nénisi nene aménehini gakotó moloko lekelitoka lumumopa, lekelisi nene geha zi nimisá amave. Minoko ve makó ezáa agata geleko anitekikoma nene, geha zi aminigave.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Lekeza nene vegenalite lilími napa itave liki giliake, Ómasi hamokolímo lelémo napa itive liki makó lisá amave. Lá ikanazo, nana iiki Ómasimú gili alévolé itave.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Lekeza nenikumú nene Ómasi amelahini avogisaló goní oletatimó nehe liki lamilo. Lá oko nomive. Lekelisi nene Moseni gakotoka leheta iaká niave. Ámina ve Moseni gakó nenémo goní oleketanogo ive.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Áisi nene luhuva gizamó nene nenikumú gizonoimóma neve. Nenemú lekeza aí gakó gili alemó nelina nezamuki gili alévolé aline.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Lá onoimóza, Moseni luhuva gakó gili ahulikamó nenazo, není gakó nene nana iki gili guni itamó neve, loko lo kimimó.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.