João 3
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Palisaio monó vetini kigivéipo makó minamó, agulizá Nikotemó. Áisi nene Zuta vetini monó gizapa venini makó minamó.
1 Jew hai ukwarin orot wabin Nicodemus i Pharisee ana kou’ayamaim orot ta.
2 Ámina ve áisi límugusigú Izesú noitoka vike láa loko lo amimó: Monó gizapa velemaka, leza mogonaka geleaká noune. Géisi monó apí o lemeaká ve gihila minokanike, Ómasilokatí lemenimóma neve. Ve makó nenémo Ómasi aitoka minamiko loló oaká noani suni aleko alévolé netá loló oakaláa nene nomive.
2 Guguminamaim na Jesu biyan tit, naatu eo, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob o i bai’obaiyenayan God biyanane ina. Men yait ta karam boro ina’inanen fairih o kusisinafube nasinaf, God men hairi hinama’am na’at.” Jesus Nicodemus hairi bar tafan hima tibidudur|alt="Jesus and Nicodemus" src="CN01670b.tif" size="col" loc="Jhn 3.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="3.1-4"
3 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Neza lamaná lo gimitoze, gelezo. Makó nenémo okulumakutí gosohá utó amitimó nenémo Ómasímo alévolé oko gizapa olikimiaká apá ánigaminogo ive.
3 Mar ta’imonamo Jesu iya’afut, “Ayu tur anababatun a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan na’itin, baise i boro natufuw maiye’ebo.”
4 Loko lokago, Nikotemó láa loko limó: Íi, mota napa okatímo nana oko gosohá utó itive. Nana oko izolahini agatupagú itekiko goha getatikumú lane.
4 “Orot ra’at gagamin na’in ema’am, boro mi’itube natufuw maiye?” Nicodemus ibat. “Men karam hinah yan wanawanan narun mar bairou’abin natufuw maiye!”
5 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Neza lamaná lo gimitoze. Makó eza monó nagamí holoko Sikalahulímini agikagú vo holokoko gosohá utó amitimó nenémo Ómasímo alévolé oko gizapa olikimiaká apakú iteminogo ive.
5 Jesu iya’afut eo, “Turobe a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan narun, baise i harew naatu Anuninamaim natufuw.
6 Vegenalititokatikó utó itamó nenete vegenalitini kemetamenigi utó inigave. Sikalahulímitokatí utó itamó nenete Sikalahulímini ametamenigi utó inigave.
6 Biyat etatoub, i biyat eya’iy, baise Anun Kakafiyin etatoub Anun Kakafiyin iya’iy.
7 Lá onoinazo, lekeza okulumakutí gosohá utó itave loko lumó nene geza gelekako gena amino.
7 O boro men ita’ororsa’ir ayu tur iti tufuw maiye ao isan.
8 Hepé nene gopa aleaká noive. Lá noigo hepelímini anó giliaká niamóza, mogonáa hitotí apí oake aleaká noive itó vike hitoka lutegeaká noihe nene gelemave. Itó Sikalahulímitokatí utó ita vegenalitini mogonáa ámináminoko nene neve.
8 Waruw ana kokomaim ebababin. O i nidun kunonowar, baise o men karam boro inao, i menane na enan, o au mena’at babin enan. Imih orot babin anunihine i nati na’atube tetutufuw.”
9 Loko lokago, Nikotemó nene gakó lanimó nene mogonaló gelemu gakó laninazo, nana oko utó itive.
9 Nicodemus i bat, “Iti i mi’itube?”
10 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Géisi nene Isilae vetini gakó apí o kemeaká ve noanimó nenazo, gakó nolumómámini mogona nanamú gele gopa okane.
10 Jesu eo, “O i Israel hai bai’obaiyenayan naatu o iti sawar men imanamamih?”
11 Neza lamaná lo gimitoze, gelezo. Leza nene ánigoko gele nouni netá áminagó lo lekemeaká nounimóza, lekeza nene gakote gili ahuliaká niave.
11 Jesu iya’afut eo, “Ayu turobe a tur ao’owen, aki abisa asoso’ob i a’o, naatu abisa aki a’i’itin i isan a’o, baise kwa i boro’ika aki ai tur naniyan men kwabaibimih.
12 Neza mikasigú utó oaká noi netakumú lo lekemekugo, gili seketigí amanazo, nenemú okulumakú utó oaká noi netakumú lo likimitomó nene, nanatitotí gili seketigí itave.
12 Ayu tafaram ana sawar isah ao kwanowar baise kwa men kwabitumatum. Kwa boro mi’itube kwanitumatum ayu mar ana sawar isah ana’o na’at?”
13 Lekelikutí ve makolímo okulumakú iteko okulumakú noi netá nene keké ánigonamimóma neve. Okulumakutí lumu ve gihila nénisi Ómasilokatí lumumó nenazo, neza okulumakú noi netá nene ánigonoumóma neve.
13 Men yait ta in mar run, baise orot Natun marane nan akisinamo.
14 Mosé nene gozapá mikasi gomopalaló gosihakitana avevezaha netá loló oake zaló ale otimó nene gosihámate kepele vegenalite áminaló ánigiiki goha lamaná itave loko lá imó nene nenéminiki okulumakutí lumu ve gihila není nene malipo zaló nilími otinigave.
14 Moses mi’itube arar yan kok bora’ah na’atube, orot natun hinabora’ah nayen,
15 Nilími otikiko nene, nenikumú gili alévolé itamoláa keza alévolé kemetamenigi minanigave, loko limó.
15 saise iyabowat i tebitumatum boro ma’ama wanatowan hinab.
16 Ómasímo numutó namató vegená lelikumú milumavate gilimó nene napa napa nego gipala hamokó lehizeletamó nene aikumú gili alévolé ita vegená keza latila amiki alévolé kemetamenigi minanigave loko lá imó neve.
16 God tafaram iyabuw kwanekwan imih i Natun ta’imonamo iyafar na, saise yait i ebitumitum boro men namorob, baise boro yawas wanatowan nab.
17 Gipala nenémo mikasiuka vegená lihima kimitove loko nomive. Kelémo kugutó vizitive loko Ómasímo amiselekago limimó neve.
17 God i men tafaram bai’afiyin isan Natun iyafar na tafaramaim titamih, baise tafaram baiyawasin isan na tit.
18 Makó keza Ómasímini gipalamú gili alévolé itamó nene, Ómasímo lihima kememinogo ive. Makó keza gili alévolé amitamó nenete Ómasímini gipala hamokó aí agulizá gili alemamó nenazo, nenemú Ómasímo mota lihima kiminogo ive.
18 O yait I kubitumitum boro men ina’afemih, baise o yait men ebitumitum i eaf sawar, anayabin i men God Natun Ta’imon, i akisinamo wabin itumitumamih.
19 Lihima kemeaká nenémini mogonáa lá oko neve: Okulumakutí lapaná nene mikasiuka vegenalitini kovogisaló ale utó okugo, keza nene netá golesa aliki miniaká amó nenazo, keza lapaná nene ahuliake, límugusímini mututoni mini etó amó neve.
19 Iti i baib’afiyen. Marakaw na tafaramamaim tit, baise orot marakaw efanin gugumin iyabuw anayabin hai sinaf kakafih.
20 Makó keza netá golesa aliki minatamó nenete Ómasímini lapaná kemegesa amiiki kezáini miniki aliki amó nenémini mogonáa utó okative liki Ómasímini lapanató isá amave.
20 Orot babin etei sinaf kakafih tesisinaf i marakaw hikwahir naatu boro men hinan marakaw wanawanan hinarun, tebirubir hai sinaf boro hinirerereb.
21 Makó keza netá gihila aliki minatamó nenete Ómasímo hize lé okimikago iki miliki amó nenémini mogonáa utó itive liki lapanalámini avogisaló anigave.
21 Baise yait ta turobe’emaim ema’am marakaw wanatowan erur, saise i ana bowabow God wanawananamaim bowabow boro nirerereb.
22 Lá iki miniki, Izesú nene izegipala zuha lelémoko Zelusalega ahulokunike, Zutaia mikasiloka voko minuhá. Neneloka makó minunike nagamí holoketoko minuhá.
22 Iti ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Judea tafaram ufunane hirun, nati’imaim mar kikimin hima naatu bapataito itih.
23 Ámina zupa nene Zonini nene velesá nagá numukú alími milamago, Zoní nene Salima apá agilikaloka minake, Aeno loko noi numutoka minamó.
23 Nati’imaim John auman tafaram Aenonamaim sabuw bapataito bitih, Salim i men ef yok i sisibinamaim, anayabin nati’imaim i harew moumurih, naatu sabuw i nan ufun hinan bapataito bain isan.
24 Neneló nagamí mukí minokagove loko vegená anitikago, monó nagamí holoketoko minuhá.
24 (Iti John dibur hiyaru’uy ma’am nanamaim.)
25 Lá okago, Zuta ve makolímo Zonini izegipala zuhagi nagamí holokimiaká sunimú pelevesava zemó.
25 John ana bai’ufununayah afa naatu Jew sabuw afa wanawanahimaim gamin matar, bapataito ana ofafaren isan.
26 Lá iake, Zonitoka viki láa liki li amemó: Tisalemaka geza Zota nagamí vola helegaloka noako, gezagi makó minasi ve mogonáa lo utó moloko lo lemeni ve nenémo itína gamena nene vegená nagamí noholoketago, mukí vegená ahuligitiki aitoka vi asú niamole.
26 I hina John biyan hitit naatu hi’o, “Bai’obaiyenayan, orot nati o airi no Jordan harew rounane menatan isan o i’o’orerereb, i boun bapataito sabuw ebitih, naatu sabuw etei i isan tenan.”
27 Liki likago, Zoní láa loko lo kimimó; Ve makó nenémo okulumá amelaho netá matá amemikoma ezáa hagitana alitihe.
27 Nati isan John iya’afut eo, “Orot abistanawat marane tebitin iwat nab.
28 Neza gologí oleketative loko lo mololeketa vema minamuve loko lo lukumumóma neve. Ámina ve ale goí otoko gapova veletatane loko Ómasímo nimiselekago umóma neve.
28 Kwa taiyuw i karam ayu ao i kwanao’rereb, Ayu i men Keriso, baise ayu i nanamaim hiyafaru ana.
29 Vená ánigi milita ve áisi vená ve loló okoko agoliza noviziko, agivelaho gelekoko alémo vatí oko mulunagú lamaná gilinogo ive. Nenéminoko mukí vegená nene Izesutokagó nivago gelekuke mulúnegú agila guluma itimó nenémo hutilí oko vaí oko minative.
29 Babin orot ana rum hi’o ema’am, orot ana of menatan i bai’awaninamih i orot isan ma tainin rub ma ekakaif, naatu i ana rum fanan enonowar ana veya i anababatun ekakawasa. Iti kawasa i ayu nowau, naatu kawasa i boun ana yomanin a’asa’ub.
30 Ámina vémini agulizá nene minomo iteko minatimóza, nénisi minomo lemeko minanogo uve.
30 I ana fair ra’at natabiru, ayu fair i men ra’at.”
31 Veletokatí limimó áisi livilegeko noive. Makó nene mikasigutí utó amó nenete mikasímini mututoni lilí inigave. Lá iki mikasigutí gakó linigave. Itó okulumakutí limi ve nenémo livilege asú onoive.
31 Yeit auyomane nan i ra’at etei natabirih, menatan iti tafaramane nan i tafaram nowan, naatu tafaram ana sawar isah i ebidudur. Menatan marane nan i sawar etei tafahimaim.
32 Áisi nene netá matá geleko ániga netakumú loaká noimóza, aí gakó giliake amegesaló mila vegená mukí niamave.
32 I abis nonowar, i’itanen i isah eo’orerereb, baise men yait ta ana tur ebaibimih.
33 Gakoláa gili alitamó keza Ómasímo lokago alévolé oaká noi veve liki nene gakó hize lé iaká niave.
33 Orot yait ta i ana tur nabitumitum na’at, i ebi’obaiyit i ebitumatum God abistan eo’o i turobe.
34 Ómasímo amiselekago limi ve áisi nene Ómasímini Sikalahula gúe vaí omiake Ómasímini gakokó loaká noive.
34 Menatan God biyafar i God ana tur eo’orerereb; anayabin God i Anun i nowanamih itin anababatun
35 Amelaho eza gipala ánigo amu heleake, mukí netá nene gipalámini agizakú molo asú okave.
35 Tamah Natun iyabuw kwanekwan naatu sawar etei i ana fair babanamaim ya.
36 Makó nenete Ómasímini gipalamú gili alévolé itamó keza alévolé kemetameni mota alikave. Itó makó keza gipalámini gakó gili ahuliiki mihina itamó keza alévolé kemetameni aleminigave. Nenémini amupiló Ómasímini mesaha ititokó minanigave, loko limó.
36 Yait ana baitumatum Natunamaim naya’iy boro yawas wanatowan nab, baise yait ta God Natun nabifutuw boro men yawas nitinimih, God ana yaso’ar tafahimaim nama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.