João 18

Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Izesú eza gakó láa loko lo asú oake, ezagi vegenala zuhagi leza Kitilona nagamí gímuza vola helegaloka vunike, zazuha makokú itunimó.
1 Jesu yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufnunenayah bairi efan nati hihamiy hin Kidron Kwaf hirabon. Nati’imaim i masaw ta, imaim Jesu ana bai’ufnunenayah bairi ten tema’am.
2 Ámina zazuhagú Izesugegi gamena gamena alegesá oaká unimó nenazo, itó amimika liti ve Zutá ezagi ámina apakumú ánigonoimó nenazo, Izesú neneló noinogo ive loko geleneike,
2 Judas yanuwayan menamaim hima’am i so’ob, anayabin Jesu anabai’ufununayah bairi mar etei imaim teruru’ay.
3 guguni giziaká a ve napagi Palisaio monó vegi niatoka vike Izesuni nene kigizakú molatikumú loká okago, mulusi makokú ami vegi itó monó zagusavegú pilisi ve lugáagi kimisilikago, keza ló ligiki aleke lova hiziaká netá aleke, Zutá kelémo goí igo ámina zazuhaloka Izesú noitoka vamó.
3 Imih Judas Romans hai baiyowayah hai kou’ay bonawiyih naatu afa i orot ukwa’ukwarih firis ukwarih biyahine hiyafarih hin naatu afa i Pharisee biyahine hin. I umah, ahay waf hibow naatu hinow hitoto’aben kawih hin masaw yan hitit.
4 Vi anitikago, Izesú nene aí amupiló utó iti netá mukikumú geleake, keitoka vike loká oketake lekeza éahikumú vitagá niave.
4 Jesu abistanawat boro isan hinamamatar i so’ob, imih au nah isutait tit naatu ibatiyih, “Kwa yait kwanunuwih?”
5 Loko lokago, keza Nasalete ve Izesunimamú vitagá noune liki likago, Izesú nene nezama imane nouve loko lo kimimó. Loko lokago, amimika li ve Zutá nene holúikú minake,
5 Hiya’afut hi’o, “Jesu Nazareth mowan.
6 ezagi kezagi Izesú li gakokumú kemegesalokatí nivake mikasiló pou liki akimi vamó.
6 Anamaramaim Jesu eo, “Ayu i iti. I ou’uf hibat naatu me yan hira’iy rabih.
7 Lá ikago, goha loká oketake lekeza éahikumú vitagá niave. Loko lokago, keza Nasalete ve Izesunimú vitagá noune liki likago,
7 Ibanak i batiyih maiye, “Kwa i yait kwanunuwih.”
8 Izesú láa loko lo kimimó: Nezama imane noumole loko mota lo lekemekuve. Nenemú nenikumú vitagá niikima, izegipáne zuha imane ahulikimikiko hanuva vitaze.
8 “Ayu kwa ouwi wei, ayu i iti.” Jesu iya’afut. “Ayu kwananunuwuhu na’at, basit au bai’ufununayah kwanihamiyih hinan.”
9 Loko lokago, nenitoka kelémo molani vegutí makó tolova amitive loko amunaloka li gakó nenémo alévolé imó.
9 Iti namamatar saise tur abistan hi’o’o i nan niturobe. “Tamaim abistan ibitu, men ta kasiy.”
10 Lá okago, Saimon Pitá eza sopolo aleneimó nene golagutí aleko segeake, guguni gizoaká vetini ve napámini gelekelé izegipala agulizá Malakusini apilike, zamagaloka agata zeko isimó.
10 Naatu Simon Peter, i ana kaiy auman batabat, rowenra’ah firis ukwarin ana akir orot tainin asukwafune eafuru’um. Akir orot wabin Malchus.
11 Lá okago, Izesú nene Pitani láa loko lo amimó: Sopolo nene goha golagú ale gúezo. Améneho miluma netá gihitane loko lonetonamóma nenazo, gehemitane loko lá noape, loko limó.
11 Jesu Peter isan eo, “A kaiy kwiwan maiye! O kunotanot, Ayu Tamai kerowas bitu boro men anatom”
12 Lá okago, ami vegi monó gizapa veninigi Zuta vetini pilisi vegi keza Izesuni agizató aliake nagá alemó.
12 Imaibo Rom rakit wairafih hai ukwarih bairi naatu Jew hai ma’utenayah bairi Jesu hibai hifatum,
13 Nagá aliake, apí iki alímiki viki Kaiapani venalámini amelaho Anasí noitoka alímiki vamó. Kaiapá nene ámina kilisimasi oko novigo Zuta vetini guguni giziaká vetini gizapa ve minake,
13 naatu wantoro’ot hibai hin Annas biyan hitit, nati kwamur wanawanan i Firis ana ukwarin ma’am ana veya, nati orot i Kaiafas rawan.
14 amunaló emane Zuta ve kagata alike leza mukitó helekatunize, ve hamokolímo lelémo nupa napa oko helekiko nenémo netá gihila ale utó oletative loko li ve minamó.
14 Iti orot Kaiafas i Jew uwih eo, gewasin orot ta’imon sabuw etei isah tamorob.
15 Lá okago, Saimon Pitako Izesuni izegipala zuhagutí ve makó Izesuni ámegetoko vusi ve nene guguni giziaká vetini ve napa nenémo není ánigonoimó nenazo, Izesuki makó vusike guguni giziaká vetini geisa mikú nanitusigo,
15 Simon Peter naatu bai’ufununayan turan ta hairi Jesu hi’ufunun bairi hin. Nati bai’ufununayan ta i firis ukwarin i su’ub, imih i ufunun bairi hin firis ukwarin ana bar merar wanawanan hirun,
16 Pitá nene geisa gatetoka oteneigo, neza vuke gatetó gizapa noi venáma lo amekuke, Pitani alémoko geisa mikú itusimó.
16 baise Peter etawan awan bat. Bai’ufnunenayan ta iban matabir maiye tit etawan awan akir babitai ifefeyan naatu babitai Peter iu basit, Peter na fur wanawanan run.
17 Itekusigo, ámina venalímo Pitani loká otake geza nene ámina goní nita vémini izegipa zuhagutí makó noape. Loko lokago, Pitá nezama noamuve loko limó.
17 Babitai etawan awanamaim Peter isan eo, o i ni’i orot ana bai’ufnunenayan orot ta? Peter iya’afut eo, “En ayu men asu’ubimih.”
18 Lá okago, hepé legekago, gelekelé vegi gimisigi vegi keza lóo lotá itune liki ló lokunusa ló gizikago, Pitá nene kezagi ote minake lóo lotá oko minamó.
18 Nati ana gugumin i siba’u kwanekwan imih akir wairafih naatu ma’utenayah bairi wairaf hi’asir hi’ar bebera’uh hibat rararih. Imih Peter rabon in bairi hibat rararih.
19 Lá noigo, guguni giziaká vetini ve napa nenémo izegipala zuhamuki apí o kemeaká i gakokumuki Izesuni loká otamó.
19 Firis ukwarin Jesu ana bai’ufnunenayan naatu ana bai’obaibiyen isan ibatiy.
20 Loká omikago, Izesú láa loko lo amimó: Neza numutó namató vegená lo utó okogó lo kemeaká umóma neve. Neza nene lekelí monó numutikú itó monó zagusave napagú lekeza Zuta ve alegesá iaká niató nene gakó apí o kemeaká onouve. Neza nene asugunatoka gakó makó lo kemesá amuve.
20 Jesu iya’afut eo, “Ayu i bebeyan sabuw etei matahimaim a’o a binan hinonowar, naatu au bai’obaiyen mar etei i sibor ya’aya efanamaim naatu Tafaror Bar wanawanan sabuw etei teruru’ay matahimaim. Ayu men abistan ta awa’ir aomih.
21 Geza není nene nanamú loká nonetane. Není gakó gilina vegená nene lo kumu gakokumú nanave loko limó neve loko loká oketozo. Lo kemeaká nou gakó nene keza gilinave.
21 Aisim ayu kubibabatiyu, sabuw ayu abistanawat a’o hinonowar i kwibatiyih ayu abisa ao i hiso’ob.”
22 Loko lokago, pilisi ve makó áminaló ote minamó nenémo agizanitunú Izesuni napilike guguni gizoaká ve napama nene geza gakó nenémináa nanamú lo namene.
22 Jesu iti na’at eo ana mar ma’utenayan orot ta nati’imaim batabat Jesu rebareban ifar eo, “Men iti na’atube firis ukwarin isan ina’omih.”
23 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Neza gakó golesa makó lonoitomóma lo utó ozo. Gakó lamaná lo nolukumugo nanamú nonepelene.
23 Jesu iya’afutih eo, “Ayu abisa ana’o kakaf na’at sabuw etei hai tur ku’owen, tur menatan i a’o kakaf. Baise ayu tur etei ana’o’o gewas na’at i aisim irabu”.
24 Loko lokago, Anasí nene nagatunú nene Izesuni agizató goha nagá zeake, guguni gizoaká vetini ve napa Kaiapá noitoka amiselekago alímiki vamó.
24 Imaibo Annas Jesu uman fatufatum auman iyafar in Kaiafas firis ukwarin isan.
25 Lá noigo, Saimon Pitá nene lóo lotá oko oteneigo loká itake gezagi ámina vémini izegipala zuhagutí noape. Liki likago, eza egamega ike neza aí zuhagutí noamuve.
25 Peter boro’ika ma fora’ab rarar, sabuw afa nati’imaim bairi hima’am hibatiy hio, “O nati orot ana bai’ufnunenayan ta” Baise Peter youb eo, “En, orot nati men ayu’umih.”
26 Loko lokago, guguni giziaká vetini ve napámini gelekelé izegipala Pitá agata zeko isi vémini zuhagutí ve makolímo loká otake gezagi zazuhagú niasigo ánigo noumóma neve, olo.
26 Firis ukwarin ana akir orot ta i Peter tainin ea’afuw ana rara orot ta nati’imaim batabat, eawafoten eo, “O airi ayu masawamaim ait”
27 Loko lokago, Pitá goha egamega okago, áminaló litá oko okoloho nenémo anó molamó.
27 Ibanak mar baitounin Peter eo, “En!” naatu mar ta’imon kokorerek eo.
28 Lá okago, Izesuni nene Kaiapani numukutí alími hetó iake, alímiki agulizaki vémini numutoka vamó. Viake, neteká holugú nego, avóikini asenini zeketakumú gili mina nosá nanigi niake Zuta veta amosá suni aleko hetoka ve makolímini numukú itekinake ligika ale golotuva lokatune liki kezáini nene agulizaki vemámini numukú itemamó.
28 Maraumanaika Jesu Kaiafas ana barene hibai hin gawan orot ana baremaim hirun. Jew hai ukwarih bar wanawanan i men hirun hinamih, anayabin i men hikok wanawanah kato tamatar naatu hai Tar Nowaten ana hiyuw men hita’aamih.
29 Lá ikago, Pilató nene hetoka lemeake, loká oketake lekeza iki imane ve nanamú goní nitave.
29 Imih Pilate ufun tit sabuw ibatiyih, “Iti orot abisa isan kwa ubar kwabitin?”
30 Loko lokago, keza láa liki lamó: Imane ve eza netá golesa aleaká ve minamilina, leza agizató aleko geitoka alémoko amutiline.
30 Hiya’afut hi’o, “I men kakafin tasisinaf na’at, i boro men atab atan o biya atanamih.”
31 Liki likago, Pilató láa loko li kimimó: Lekezatini agizató aliiki lekezatini li huka gakotinimaló ali miliki goní italo. Loko lokago, Zuta vetini monó gizapa vete zohota zaló hilitive liki giliake láa liki li amemó: Óe, lezatete ve makó apele helesakumú nene lekelí gamanímo óe loko lo hukonoimóma neve.
31 Pilate isah eo, “Kwabai kwan, kwa taiyuw a’ofafar eo na’atube kwasinaf.” Ibo hai tur hirutabir hio, “Aki auri men baibasit ta ema’am boro yait ta ana asabunimih.”
32 Liki likago, zohota zaló vegená kepele heleaká nene Loma vetini mogona minokago, Izesú nenéminoko hilitove loko amunaloka lo kimi gakó nene alévolé inogo imó.
32 Iti na’atube mamatar i Jesu ana tur mi’itube ana morob isan yai eo’o i tan titurobe isan.
33 Lá okago, Pilató goha kugulizaki vetini numukú iteake Izesuni sele lo ameake loká otake geza nene Zuta vetini kugulizaki ve napa noape.
33 Pilate matabir maiye ana bar wanawanan run naatu Jesu eaf na ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?”
34 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Gezaka gagata geleko nene gakó nolape, itó ve makolite nenikumú láa liki li gimikago nolane.
34 Jesu iya’afut eo, “Iti baibat i o taiyuw a not ayu kubibatiyu o sabuw afa ayu isou a tur hi’owen?”
35 Loko lokago, Pilató láa loko lo amimó: Neza Zuta ve nougo nolape. Gezaka vegenakagi itó guguni giziaká ve napagi gilímiki nenitoka iminamóma neve. Geza nana netá golesa loló okako neve.
35 Pilate iya’afut, “O kunotanot ayu i Jew orot? O taiyuw a sabuw naatu firis ukwa’ukwarih o hibuw hinawiy ina ayu isou. Abisa isinaf?”
36 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Neza nugulizaki ve napa noumóza, nenémini mogona nene imane mikasigú vetini suni nomive. Imane mikasiuka netá minalina, Zuta vetini kigizakú nilími milikatave liki izegipáne zuhate lova ali utó alinamóza, nugulizaki ve minato mogona nene imane mikasigú vetini suni nomive.
36 Jesu eo, “Ayu au aiwob i men iti tafaram nowanamih, baise ayu au aiwob iti tafaram nowan na’at, ayu au bai’ufununayah boro isou hitiyow, naatu Jew hai ukwarih umah wahine boro hitawasfafaru. En, ayu au aiwob i men iti faram nowanamih.”
37 Loko lokago, Pilató láa loko lo amimó: Láa lokoma geza nugulizaki ve napa nouve loko nolape. Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Nene nugulizaki ve nouve loko gezaka mota lokane. Neza gakó gihila lo utó itove loko imane mikasiuka lemekuke, izóneho getokago nouve. Gakó gihila giliaká nia vegená mukilite negepagutí gakó giliaká niave.
37 Imih Pilate ibatiy, “Bo o i aiwob orot?
38 Loko lokago, Pilató nene gakó gihila nene nana gakó neve.
38 Pilate Jesu ibatiy, “Turobe i abistan” Iti tur nonowar ibanak matabir maiye ufun tit Jew sabuw isah eo, “I biyanamaim men kakafin ta atita’ur boro imaim anibabatiy.
39 Lá onoimóza, lekezatini mogona lá oko neve. Avotikini asenini zeketakumú gili mina holisigú kilisimasiló kilisimasiló nene lekezatini ve makolímini agulizá ikago, nagá numukutí ve hamopamó kimisele ahulo ahulo oaká nougo lekelitoka viaká niave. Itó imane gilikiko etokikoma, Zuta ve lekelí agulizaki velini aseva zemikugo lekelitoka vitihe.
39 Baise kwa a binanakwar eo na’atube. Tar Nowaten hiyuw aa ana veya diburane orot ta kwa isa anabotait. Kwa kwakokok Jew hai aiwob anabotait na tit.”
40 Loko lokago, keza nene negénegeka lake gakó napagutí nene Óe, aí nomive. Palapasini aseva zetamane. Liki lamó nene Palapasí nene laskoli ve nenae.
40 Isan hitarakouw hiwow hi’o, “En, men nati orotomih! Aki akokok i Barabas.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.