João 13
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Avotegini asenini zeketakumú gele minoaká holisi alitokago, gamena hamokó veletoka ha nego, Izesú nene imane mikasi ahulokinake aménehitoka atiginá oko itito gamena mota alitokave loko geleake, imane mikasiuka aí mututoni lilí a vegená agika lemeneike agika limitímini mogona lelepizinogo netá makó alimó.
1 Tar Nowaten ana Hiyuw nanamaim. Jesu so’ob i isan veya na kabom iti tafaram nihamiy naatu nan Tamah isan. Sabuw i nowan iti tafaramamaim tema’am isah i yabow men kafaita, naatu bounabo ana yabow yomanin ni’obaiyih nan na’asa’ub.
2 Nosánetá nanogo alegesá okuko, netá makó lá oko utó imó. Kaliotó numutotí ve Saimoni gipala Zutani agikagú nene Satá iteake alémo vávani okago, Izesuni amimí inogo gilimó.
2 Rabirab ana bay hibusuruf hi’aa’u, naatu demon ana not kakafin Judas Iscariot, Simon natun marasika ana notamaim yaru’uy Jesu baban eo rabin isan.
3 Lá okago, Izesú nene améneho eza netá matá mukí nene nigizakú molonoimóma neve loko, itó Ómasilokatí lumutímina goha nene Ómasiloka atiginá oko itinogo uve loko geleneike,
3 Jesu so’ob Tamah sawar etei i ana fair babanamaim ya, naatu i Godane na naatu God boun isan emamatabir maiye.
4 nosánetá noko minuhakutí oteake, luhoaká gola hána nene gololohá oake, tauli aleko gohalaló likeake,
4 Imih bay hi’aa wanawanan misir, ana faifuw tafan iyoun ma’am bosair, naatu biya rarouw bai naiwan fifin.
5 nagamí nene lapegú leke moloake, izegipala zuhatini ligisa nagamí zelimiká taulitunú gilatolimiká oloko vike,
5 I ufunamaim harew bai tew yan isuwei naatu busuruf ana bai’ufununayah ah souwen, naatu biya rarouw naiwanamaim fifin ma’am bai ah safamen.
6 Saimon Pitá noitoka vokago, eza láa loko lo amimó: Guivahanínemaka, není nigisa nene géisi nagamí zenetatove loko nolape.
6 Jesu na Simon Peter biyan titit ana veya, Simon Jesu isan eo, “Regah ayu au inasouwimih?”
7 Loko lokago, Izesú láa loko lo amimó: Imane loló nou suni nenémini mogonáa itínasa gelemane. Alika minomo iteko gilinogo ane.
7 Jesu iyafut eo, “Ayu abisa boun asisinaf o boro men inaso’ob, baise boro ufibo inaso’ob.”
8 Loko lokago, Pitá nene není nigisa nagamí zenetaminogo ane. Loko lokago, Izesú nene nénisi nagamí zegetamitomó nene, gezagi nezagi apizeminogo usive.
8 Peter eo, “Aiyabin, ayu men abibasit au inasouwen.”
9 Loko lo amekago, Saimon Pitá láa loko lo amimó: Guivahanínemaka, láa lokoma nigisagó negopa, nigizanigi gotónegi mukí nagamí zenetatane.
9 Naatu Simon Peter iyafut eo, “Regah, Men au akisih, baise umou naatu ukwaru auman kwikifuwu.”
10 Loko lokago, Izesú anoza gakó makó láa loko lo amimó: Makó keza nagamikú akiiki alika nene kigisagó nagamí zikiko nene, kugupe nene guluvito asú inogo ive. Lekeza nene áminagó iki likigika guluviti asú inamóma nemóza, lekeza mukitoka guluviti asú ikigó minamave.
10 Jesu iyafut eo, “Orot yait biyan tutufin ekifukif? I an akisinamo tanasouw, i biyan tutufin etei i gewasin. Naatu kwa etei i gewas, baise men etei gewasamih.”
11 Loko limó nene ve makó hí vémo amimika litikumú geleneike, lekeza mukitoka guluviti asú ikigó minamave loko lo limimó.
11 Jesu so’ob yait boro nayanuw, naatu anayabin iti isan i eo kwa etei i men gewas.
12 Ligisa nagamí zeleto asú oake, gola nene goha ale luhoake, mitó minake láa loko lo limimó: Imane loló oleketu netalímini mogonáa mota gili hee linahe. Olile.
12 Ah souwen sasawar ufunamaim, ana faifuw bosair yai inu’in bai iyoun naatu matabir maiye ana efan mara’iy. Jesu ibatiyih, “Kwa isa ayu abistan asisinafuban kwaso’ob?”
13 Lekeza nenikumú nene Guivahaniteve itó tisaleve liki liaká niamóma vatí iki liaká niave.
13 Kwa ayu isou “Bai’obaiyenayan naatu Regah kwarouw kwa’o’o, nati i gewasin maiyow. Anayabin i nati, Ayu i nati na’atube ama’am.
14 Itó neza Guivahanitini itó tisalinímina gelekelé oleketuke likigisa nagamí zelikimikumó nenazo, lekezagi ámináminiki lukugupe alimi limiki likigisa nagamí eza zetiko eza zetiko iliki viki minalo.
14 Boun ayu kwa a Regah, a bai’obaiyenayan a souwen, kwa auman turanah ah kwanasouwen.
15 Imane gelekelé olikimiaká suni naleleketumó nene lekezatini ámináminiki aliliki vitave loko apí o nolukumuve.
15 Ayu bai’obaiyen kwa isa asinaf, kwa isa iti boun asisinaf i na’atube kwanasinaf.
16 Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Gelekelé izegipa makó nenémo golohá veva avilegeakala nene nominazo, lukugupe aliki itikatave loko noluve.
16 Ayu turobe a tur ao’owen, akir orot i men ebi’ukwarin ana orot ukwarin isan, o tur abarayan i men orot baiyuninenayan na’atube.
17 Itó gakó nolumó nene gilinamó nenazo, áminama amegesaló milatamó nene Ómasímo nónohá zeleketa vegená minanigave.
17 Bounabo kwa sawar etei kwaso’ob, kwa iti kwanasisinaf na’at, kwa boro baigegewasin kwanab.
18 Gakó nolumó imanémo lekelí mukitoka ale asú amive. Neza nene lekelémo etó onou vetini mogonatini gelenoumóza, monó gotolagutí gakó makó láa loko neve:
18 “Ayu men kwa etei isa ao’omih; ayu iyab arurubiniyih i aso’ob. Baise iti i mi’itube Buk Atamaninamaim hikikirum i tan titurobe. ‘Yait ayu airi rafiy afafaram, i koun ayu itu.’
19 Itó ámina netá utó okiko, lekeza lo lekemeaká nou ve noive liki gili seketigí itave loko ámina netá velesá utó onamigo lo nolukumuve.
19 “Ayu bounaika a tur a’o’owenabo namatar, saise anamaramaim abistan namamatar kwa boro kwanitumatum Ayu i Yait?
20 Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Makó keza amisilito ve makó nasahilí itatamó nene, hoza amelahina neniki nasahilí initamó gilinogo ive, itó makó keza nasahilí initatamó nene nimisili vegi nasahilí itamó gilinogo ive.
20 Turobe a tur ao’owen, yait ayu aiyun en ebaib, nati i Ayu ebubuwu; naatu yait Ayu ebubuwu, nati i yait Ayu iyunu anan i ebaib.”
21 Itó Izesú ámina gakó láa loko lo asú oake, muluna gitihiná okago, láa loko lo utó oko lo limimó: Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Lekelikutí ve makolímo nimimika linogo ive.
21 Jesu iti tur eo’o ufunamaim, dogoron yababan awan karatan naatu eorereb, Turobe kwa a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta ayu boro babu nao.
22 Loko lokago, izegipala zuha leza gonú gimisi okunike nene, éahikumú live lokunike nene, gele gopa unimó.
22 Ana bai’ufununayah taiyuwih hima hinubunibun, hai kasiy ra’at yait isan eo’o.
23 Lá okuko, eza Izesú agika nemeaká i veve liki lina vémina amatoka nougo,
23 Jesu ana bai’ufnunenayan orot ta i biyabuw, sisibinamaim ma’am.
24 Saimon Pitá agizanitunú avevezaha ike éahikumú nolihe loká okako lo gimino loko lokago,
24 Simon Peter isan itarasib eo, “Kwaibatiy, ait isan eo’o.”
25 neza Izesuni amatoka nouke loká otuke Guivahanínemaka, éahikumú nolane.
25 Naatu Bai’ufununayan na fufufur Jesu sisibinika tit naatu ibatiy, “Regah yaita?”
26 Loko lokugo, Izesú láa loko limó: Nosánetá nagamikú lupizeoko amekugo nati vemú noluve. Loko loake, nosánetá lupizeake, Kaliotó ve Saimoni gipala Zutani nene amimó.
26 Jesu iyafutih eo, “Ayu rafiy anab tew yan anabutu’ub anabitin i orotoban nati.” Anamaramaim rafiy butu’ub, Judas Iscariot, Simon natun itin.
27 Amekago, nokago, Satá nene agikagú itekago, Izesú láa loko lo amimó: Geza netá matá loló itove loko lanimó nene litá oko loló ozo.
27 Judas rafiy baib ana mar Satan marta’imon dogoron wanawanan run.
28 Láa loko lo ami gakó nene agivelage leza makó minuni vete gele hee lamunimó.
28 Baise bay hi’aa wanawanan Jesu tur abistan i isan eo’o men yait ta naniyan bai.
29 Lá unike, lugáa nenete Zutá nene moni gotó gizapa oaká imó nenazo, nenemú holisigú nosánetá meina hizitive loko namisilihe loko nene gelehá. Itó lugáa nenete gohogó vegená nene moni gona moloko kimitive loko namisilihe loko gulunimó.
29 Nati ana veya Judas i kabay kakaif, imih Jesu iti tur eo’o i hinot na bay tobon bow na hiyuw isan, o sabuw aurih sawar meyemeye bow na baitih hirouw.
30 Lá okuko, Zutá nene nosánetá noake, agupegú límugusi zekago hetoka lemeko vimó.
30 Nati gugumin wanawanan. Judas faraw bai eani’aan ana veya, i misir ufun tit.
31 Hetoka lemekago, Izesú láa loko limó: Itína okulumakutí lumu ve gihila není nugulizalímini luhuva mota gonanalivagi utó inogo ive.
31 Judas ufun titit anamaramaim, Jesu eo, “Sabuw bounabo Orot Natun ana aiwob nab nibirerereb hina’itin. Naatu Jesu wanawananamaim God ana fair natit sabuw hina’itin.
32 Ómasímini agulizalímini luhuva gonanalivagi utó noiko, Ómasímo lokiko, nugulizalímini luhuva nene litá oko gonanalivagi utó inogo ive.
32 Naatu God ana fair i wanawananamaim nabirerereb na’at, naatu God taiyuwin Orot Natun biyanamaim boro ana fair saise’ewat niwa’an nirerereb. God Natun akisinamo wanawananamaim boro nifai nabora’ara’ah naatu boro mar ta’imonamo.
33 Izegipánemata, gililo. Lekezagi gamena koma mininake vitove. Vokugo, lekeza nenikumú vitagá itamóza, amunaloka Zuta vegená lo kumumómámini oko itínasa láa loko lo nolukumuve. Neza voko minatotoka nene lekeza aminigave.
33 “Natunatu, Ayu boro men manin bairit tanama. Mi’itube Jew sabuw hai tur ao’owen na’atube kwa boun a tur ao’owen. Kwa boro ayu kwananuwuhu. Ayu efan menamaim anan, kwa men karam kwanan.”
34 Itó itínasa gosohá láa loko lo nohukoleketuve. Likigika eza amiko eza amiko ilo. Neza nigika lekemenoumó nenémini iki likigika eza amiko eza amiko iliki vilo.
34 “Obaiyunen tur boubun kwa abit. Turanah kwaniyabuwih. Ayu kwa abiyabuw na’atube, turanah bairi kwaniyabowbonen.
35 Likigika eza amiko eza amiko itatímo nene, vegená mukilite lekelikumú nene není izegipáne zuha niave liki gilinigave.
35 Kwa turanah bairi kwanabiyabowbonen na’at, sabuw etei boro hinaso’ob kwa i ayu au bai’ufununayah.”
36 Láa loko lokago, Saimon Pitá nene Guivahanitemaka, hitoka vitane. Loko lokago, Izesú láa loko limó: Apá makotoka vitomó nene itínasa némegetamitanimóza, alika némegetanogo ane.
36 Simon Peter Jesu ibatiy, “Regah, o menika kwenan?”
37 Loko lokago, Pitá láa loko lo amimó: Guivahanitemaka, itína neza nanamú gémegetaminogo uve. Geikumule loko minoko alekóne ahulatove loko ale vatí okumóma nenae.
37 Peter ibat “Regah, aisimamih boun men ani’ufnuni? Ayu au yawas boro o isa anaya’ra’iy.”
38 Loko lokago, Izesú lo amike limó: Nenikumule loko minoko alekóne ahulatove loko nolape. Íi, lamaná lo gimitoze, gelezo. Azo neteká nene okoloho nenémo anó velesá molonamiko, nenikumú nene ánigonamuve loko egamega onetatanimó nene gamena losive makole inogo ive, loko lo amimó.
38 Naatu Jesu iya’afut eo, “O anababatun ibogaigiwas ayu isou a yawas inayara’iy? Turobe a tur ao’owen, kokorere o’e nanamaim, o boro mar tounu inao inayoubu, ayu orot nati men aso’ob.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.