Atos 22
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Uvónegita aménegita, nezáne mogonáne lo likimitoze, gililo.
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Loko kezáini konóikutí lo nokimigo, giliki laga laga hiliake niago, miní ameko láa loko lo kimimó:
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 Neza Zuta ve Silisia mikasigú Taliso numutoka getamó noumóza, imane apatoka Gamalielé lainim-olimiaká numukú iteko minoko napa umole. Lá okuke, monó lo neme-neme igo, avónegini aménegini gakó legesó oko minuke gele asú umó. Lá okuke, itína lekezagi ámina oko Ómasímini agulizá ale ititune loko amuza moloaká noune.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 Itó lá okago, Izesuni gapoló viaká nia vegená nene gopoguni moloketuke, ámina vegená asú itave loko lova ale kumuke ve niamó vená niamó mukitoka nagá kemekuke nagá numukú kelémo moloaká umóma neve.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Guguni giziaká a vetini ve napagi monó gizapa vegi není mogonáa mota gilinamole. Keza ligive lagaveloka Tamasiko numutoka aleko vitane liki luhuva netá nimikago, elaneloka vinake Izesuni vegená nene nagá zeko kelémo Zelusale numutoka okugo nogosani kipilitave loko lokuke, aleko vumóma neve.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 Gapoló novuke, Tamasiko apá ale alí nolugo, holisaká nene okulumakutí lapaná napa galinali gulugulu loko limike, osá o nugupe imó.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Osá o nugupe okago, viligoko pou loko mikasigú akonougo, anó lupa makó láa loko gulumó: Saulo, Saulo, nanamú gopoguni nomolonetane.
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 Loko lokago, neza Guivahani geza éagama ve. Loko lokugo, láa loko lo nimimó: Gopoguni molonimiaká noani ve Nasalete numutotí Izesunama noluve.
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Loko lokago, ve makó nezagi minamoláa keza liviláagó ánigamóza, gakó lo nimimoláa gelemamó.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 Lá okago, neza loká otoko Guivahanínemaka, nana ozo loko nolonetane. Loko lokugo, Guivahanímo láa loko lo nimimó: Geza otekoko Tamasiko numutoka vokako, Omasímo netá itane loko logetamó nene li giminigave.
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Loko lokago, ló lapanalámo nogómula hize likokago, goloutamigo nene límugusi zekago, vegenáne zuhate nigizató aliki Tamasiko numutoka vamó.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 Neneló ve makó minamó agulizá Ananiá. Áisi nene monolagi ve minake Mosé lo hukoko li gakó nene ale amegesaló moloko agizaka hizeko minokago, Zuta ve mukilite aikumú gelego lamaná oaká imó.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Ámina ve nenémo nenitoka oko noutó ote minake nigivénega Saulo, geza gogómula goloutozo. Loko noli agepagi nogómula goloutokago, aí ánigumó.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Nánigugo, gakó láa loko lo nimimó: Avotegini Ómasi áisi gilitimoláa nenéminoko loló itane loko, itó aí ve heeváa ánigatane loko, itó aí gakola gilitane loko gelémo etó okave.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Geza aitokatí netá matá ánigoko geleko animó nenémini gakó nene numutó namató vegená lo kimitanize.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Itó itína imane hanuva nanamú minatane. Litá oko otekoko Izesuni agulizá okoko, monó nagamí holokako, lihimaka asú inogo ive.
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 Láa loko lo nemekago, Zelusale numutoka atiginá oko vuke, monó zagusave napagú ituke Ómasiloka nolugo, nigika viligokago, Izesuni ánigumó.
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Ánigokugo, láa loko lo nimimó: Apá imaneloka keza geí gegepagutí gakóne giliiki gili ahulanigi aze, nenemú géisi Zelusalegatí litá oko ahuloko vozo.
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 Loko lokago, neza láa loko lumó: Guivahanínemaka, není mogonatagana mukí vegenalite gili asú ikave. Neza nene geikumú gili alévolé a vegená nene nagá kemekuke monó numukú numukú itegá lemegá uke, segi nogosanitunú kupulumóma neve.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Lá okuke, geí gakó lo utó oaká ve Setepanoni apilinigi niake gineganéini gololohá iki milikago, gizapa noketugo, Setepanoni apili nihelego golani limimó. Golani lemekago, gelekugo, lamaná imóma nenazo, Zuta vegená monó lo kimitomó nene nigika ale viligu gakó giliiki ininá iniganae.
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 Loko lokugo, Guivahanímo láa loko lo nimimó: Neza mikasi gohauka hetoka vetitoka nogimisuluze, vamane.
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Vegená keza gilinago, Pauló nene gakó lugáa lo kimimóza, hetoka vetitoka vitove likumú nene anotó aliake, ganimakilisi niake ve nenémináa asú itive. Helekiko lamaná oko minatune.
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Liki ganimakilisi iake, kizapaló molokago, gineganéini vizakiake, usilí nizeke mumusopa gitiki nahulago,
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 ami vetini gizapa ve napámo lokago, numukú alímiki itemó. Lá ikago, vegenalite nene ganimakilisi itamó nenémini mogonáa lo utó okiko gilitove loake, segi nogosanitunú apilitave loko loketamó.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Lokimikago, agisa agizató nene nagá alikago, Pauló nene gizapa venini makó láa loko loká otamó: Loma ve nounazo, goníne asú amitó segi nogosanitunú nipilitamó etatihe.
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Loko lokago, gizapa venini nenémo gizapa ve napa noitoka voko láa loko lo amimó: Ámina ve Loma ve gihila nenazo, nana otatune loko nogelene.
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Loko lokago, gizapa ve napa nenémo Paulotoka vike loká otake Olo, geza Loma ve noape. Loko lokago, Pauló oo lokago,
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 gizapa ve napa nenémo láa loko limó: Neza haitotokatí vémina moni napa molokuke Loma ve loló umóma neve. Loko lokago, Pauló nene lá okanimóza, neza Loma mikasi amelaho getamóma nouve.
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Loko lokago, Pauloni apilitune liki amó nene litá iki ahulamó. Ahulikago, ami gizapa ve napa nenémo Pauló nene Loma veve loko likumu geleake, nagá alitakumú ahelele vizimó.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Lá okago, gó lokago nene lova gizapa ve napa nenémo Zuta ve keza Pauloni nene nanamú goní nitamó nehe nenémini mogonáa gilitove loko guguni giziaká a ve napagi keí monó kansolegi sele lokago, mukí iki alegesá ikago, Pauloni vínasimiake alímiki hetoka lemeke kovogisaló alími milamó.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.