1 Coríntios 1
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Neza Ómasímini gakotó Izesu Kilistoni aposolo loló itane loko nelémo etó i ve Paulona ligiveteho Sostené ezagi makó nousike
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Koliti numutoka Ómasímini vegenala lekelitoka luhuva netá imane gizo nolukumuve. Lekezagi vegená lugáagi numutó namató hamokó Guivahanite Izesu Kilistoni sele li amiaká niago Ómasímo lusa geleketoko Izesu Kilistotoka gímizemó nenémini agikagú nene apazá minatave loko alesa molo likimi vegená niave.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Ómasi ameteho aitokatí itó Guivahani Izesu Kilistó aitokatí nasahilí itó hulu lekelitoka mino-loko voko minatize.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Ómasi eza Izesu Kilistokumule loko nasahilí lehizeleketakumú neza gelekuke lekelikumú gamena gamena Ómasi agepoka loaká nouve.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Eza monó vávani oko loaká itó geleaká haitopaitolímini hagitana lehizeleketonoimó nene,
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Kilistoni gakolámo likigikagú luhusa alekago,
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 lekeza Guivahanite Izesu Kilistó atiginá oko atikumú ageva iki minake monolímini zámuza makokumú vitagá isá amave.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Eza Guivahanite Izesu Kilistó anititi gamenaló lihimatini nomitimó minatave loko gizapa oleketoko noiko, gamenatini asú itive.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Ómasi eza gipala Izesu Kilistó Guivahanite nene aitoka miní amitave loko sele lo likimi vémo lokago alévolé oaká ve noive.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Nigivénegita, neza Guivahanite Izesu Kilistoni agulizató lakagata aleko litoze, gililo. Lekeza gakó haitopaitó liki hizi hoú lamilo. Monokumú nigiliki likigikatini mili hamó iki minalo.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Náa vegúe, neza likigikagú lova leta gakó utó oko nemó nene Koloeni vegenalate likago gelekuve.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Nenemú gakó láa loko noluve. Lekelitokatí makolite leza Pauloni vegenala noune liki likago, makolite leza Apoloni vegenala noune liki likago, makolite leza Pitani vegenala noune liki liaká niave. Itó makolite leza Kilistoni vegenala noune liki liaká niave.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Nenemú nana ive. Kilistó eza hize hoú loleketahe. Itó Paulona neza lekelikumule loko zohota zaló huluhe. Itó není nugulizalímo avutá okago monó nagamí hilahe. Íi, lá oko nomive.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Neza lamaná monó nagamí hololeketamumóma nenazo, nenemú mulúnegú lamaná noguluve. Ve lositá Kilispoko Gaioko kezagó holoketumóma nene
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 lekelikutí ve makolímo Pauloni agulizalímo avutá nepelekago, monó nagamí hulumóma neve loko lokative loko lá umó neve.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Itó gakó makó noguluze. Setepaná aí vegenala kezagi holoketumó. Lugáa monó nagamí holoketuhe nene ma gelemuve.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Kilistó eza vegená monó nagamí holoketatane loko nimiselemimóma neve. Aí gakó lamaná lo keme keme itane loko lonetonoimóma neve. Itó Kilistó eza zohota zaló hili gakolámini zámuza lemekative loko lekelí likigilikagú apikulú aleko gele guni oaká gakó losá amumóma neve.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Zohota zaló hili gakola nene gapo golesagú viaká nia vegenalite gelego ha netá loló oaká noimóza, gapo lamanató novuni vegená nenete guluko, Ómasilokatí zámuzalagi gakó neve loko gelenoune.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Nenemú monó gotolaú Ómasímo li gakó makó láa liki luhuva gizinamóma neve:
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Ómasímo monó gelema vegenalitini geleakáinimú nene ha gakó neve loko gelekamó nenazo, nenemú gili guni iaká nia vegenalitini gakóini hí neve. Itó monó mogona apí ikimiaká nia vegenalitini gakóini hí neve. Itó itína gamenámini mogonamú gakó hoza lita vetini gakóini nene hí neve.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Itó Ómasímini gele vevesoakalímini zámuza utó noigo, vegená kezáini geleaká nenetunú Ómasímini mogona ániganigi ánigi vevesamamó. Nenemú Ómasímo giligo etokago, monó gakola lo kemehá nene vegená makolite gelego ha netá loló noimó nene vegená makó lo kemekuko, gili alévolé niago, Ómasímo kugutó vizeaká noive.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Zuta vegená není zuha keza haitó suni utó iko ánigatune liki amuza miliaká niave. Itó Kiliki vegená keza netá mogonamú gilinigi gumonó hiziki miniaká niamóza,
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 leza nene Kilistoni nene zohota zaló apili hele gakó lokuko, Zuta vegená keza gelego gena oaká noive, itó Kiliki vegená keza gelego, negi gakó loló oaká noimóza,
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Ómasímo kelémo mola vegená Zuta ve niamó Kiliki ve niamó keza nene Kilistó zohota zaló hili gakokumú gelemó nene, Ómasímini helisa itó Ómasímini gele vevesoakaláa nene áminagutí utó oaká noive.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Vegená keza Ómasímini hozamú negi netá neve nilago, ámina negi netalímo vegenalitini geleakáini avilegeaká noive. Itó Ómasímini mogonamú zámuzala nomive nilago, ámina zámuza nomi netalímo vegenalitini zámuza avilegeaká noive.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Nigivénegita, Ómasímo ve nanámini sele lo likimimóma neve. Nenegú ánigiki gililo. Monó gelema vegenalite lekelikumú láa liki giliaká niave: Gili vevesi minamoláa mukí minamave. Itó zámuzagi minamoláa mukí minamave. Itó getakutí itiki minamoláa mukí minamave.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Liki linamóza, vegená kovogisaló negi niamoláa leza Ómasímo lelémo etó imó nene, gele guni onoune liki liaká a vegená kovoza hilitive loko alesa molo limimó neve. Itó vegená kovogisaló keé lamunimoláa leza Ómasímo lelémo etó imó nene, zámuzáinigi vegená keza kovoza hilitive loko alesa molo limimó neve.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Itó vegená kovogisaló gohogó vegená nounimoláa itó vegená kovogisaló guhalehale oko nounimoláa lezagi Ómasímo sele lo limimó nene kovogisagi vegenalitini lukesaváini akilitave loko sele lo limimó neve.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Lá okago, mikasiuka ve makolímo Ómasímini avogisaló agupe aleko iteminogo ive.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Ómasi eza Izesu Kilistotoka miní ameleketonoimóma neve. Kilistoni nene gele vevesatunitímini mogona minative loko, itó lihimate asú olimikiko minatunitímini mogona minative loko, itó lihimate ale ahulolimikiko ligika avova liko minatunitímini mogona minative loko, itó lelí lihimagutí gologí oletative loko amiseleletamó.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Nenemú gakó makó monó gotolaú láa liki luhuva gizinamó nene alévolé itive:
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.