1 Coríntios 12

Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nigivénegita, Sikalahulímo zámuza haitopaitolímini lehizelimiaká noimó nenémini mogonamú gili gopa ikataze, lo likimitoze, gililo.
1 Boun i kwa Anun Kakafiyin ana usar isan kwabibat i anao kwananowar. Taitu ayu men akokok kwa aur kasiy na’atube nama’amih.
2 Lekeza gozapá monó gelema vegená niago, lakagata hizego, negi hiziaká netá ómai netá sozáaló viki gímiziaká amó. Nene mota gilinamó nenazo,
2 Kwanaso’ob kwa baikirisiyana’e, Eteni kwama’am ana veya, wagabur hibonawiy a ef kwawasa’ir kwatit sawar inu’inuwih kwakwafirih.
3 nenémini lugáa lokugo gilitaze, gililo. Ve makó nene Ómasímini Sikalahulímo alémo vávani iko Izesuni aleko letoko laminogo ive. Itó Sikalahulímo alémo vávani amiko nene, Izesú nene Guivahaníne noive loko laminogo ive.
3 Isan imih a tur ao’owen, orot yait God Anunin tatargabuw men karam boro Jesu nao raraf, naatu orot yait wanawananamaim Anun Kakafiyin men ema’am boro men karam naorereb, “Jesu i Regah.”
4 Itó monolímini zámuza haitopaitolímini nemóza, Sikalahú hamokó nenémo lehizelimiaká noive.
4 Usar i yumatan yumatan, baise Anunin i ta’imon efafaram.
5 Monolímini gelekelé hoza haitopaitolímini nemóza, hoza amelaho Guivahani nene hamokó noive.
5 Bowabow i yumatan ta ta tabowabow, baise Regah i ta’imon isan tabowabow.
6 Itó monolímini zámuza haitopaitotunú hoza aleaká nounimóza, Ómasi hamokó nenémo lelémo vávani igo aleaká noune.
6 Bowabow hai fair i yumatah ta ta tabowabow, baise God ta’imon bowabow ana fair orot ta’ita’imon wanawanahimaim faram tebowabow.
7 Sikalahú nenémo monokú lamaná iki minatave loko monolímini zámuza mukí nene gona moloko leme asú oaká noive.
7 Orot ta’ita’imon biyahimaim Anun Kakafiyin ana taragub ef tata’ane ebirerereb saise sabuw etei hina’itin ana baigegewasin hinab.
8 Ve makó nene Sikalahulímo alémo vávani igo gakó gele hee lo minake loaká noive. Makó nene ámina Sikalahulímogó alémo vávani igo, asuguná gakolímini mogona loaká noive.
8 Anunin orot ta isan boro ukwar rerekab ana usar nitin, naatu orot ta boro not so’ob ana usar nitin.
9 Itó vegená makó nene ámina Sikalahulímogó alémo vávani igo, Ómasimú gele alévolé onoikeve loko alévolé suni ale utó oaká noive. Makó nene ámina Sikalahulímogó alémo vávani igo kivisi vegená kelémo zokoaká noive.
9 Anun ta’imonaban orot ta isan boro baitumatum ana usar nitin, naatu orot ta boro sabuw baiyawasih isan ana usar nitin.
10 Itó makó nene alévolé suni alitive loko zámuza ameaká noive. Makó nene Ómasímini agepagutí gakó litive loko agika agata ale koló omiaká noive. Makó nene netá matá nene Ómasilokatí nemó nomimó nenémini mogona ánigo hee hee litive loko nene agika agata ale koló omiaká noive. Itó makó nene haitó vetini konokutí monó galinali litive loko agepa ale vávani omiaká noive. Makó eza haitó konokutí lina gakolímini mogona ale viligoko lo kimitive loko agepa ale vávani omiaká noive.
10 Orot ta ina’inan fokarih sinaf isan ana fair boro nitin, orot ta boro dinabatur orereb isan ana usar nitin, naatu orot ta boro turobe baifuwen hairi orereb yamutufurin isan ana usar nitin. Orot ta menan botabirin tur ta o isan ana usar boro nitin, orot ta tur koubuna isan usar boro nitin.
11 Nenémini zámuza mukí nene Sikalahú hamolímogó ezáa agata gilike etó etó oko gona moloko lemeaká noive.
11 Baise iti bowabow etei i God Anunin ta’imon akisinamo sawar etei esisinaf, naatu i ana kokomaim usar orot babin ta ta rubinih ebitih.
12 Vegená leza lugupe nene hámakó neve, itó lugupémini gelekelé nita netá ligisa ligizani logoka legepa logómula lagata nene mukí neve. Keza ali nupa ikago, lugupe hámakó loló oko neve. Leza Kilistotoka gímizuni vegenatoka ámináminoko neve.
12 Biyat ana itinin i men ta’imonamaim wowab yenamih, baise yow kusisib an moumurih na’in, naatu kukusisib i moumurih, baise biyat i ta’imon maiyow. Keriso ana’itinaban nati na’atube.
13 Sikalahú hamolímo lelitoka limike monokú lelémo nupa okago, lugupémini suni aleko hamó loló oko nominune. Zuta vegená itó Kiliki vegená itó sihele vegená nouhaki itó minamuhaki leza mukitó nene hamó Sikalahú ale mulutegú molo asú unike, hamó loló okune.
13 Ana itinin i ta’imon. O Jew orot, o Greek orot, akir orot, roufamen orot, it etei i Anunin ta’imonamaim bapataito tabai biyat ta’imon matar, naatu God Anunin ta’imon ayubit ana harew dogorotamaim isuwaire.
14 Lugupémini gelekelela nene hamó nomive. Mukí niave.
14 Biyat i men ta’imon wowab yen biyat tutufin mataramih, baise famen moumurin na’in na ikokofan biyat matar.
15 Nenemú ligisa nenémo neza agizani noamuve, nenemú agupémini nekisa minamuve loko litikumule loko lugupe ahuloake ezáagó minoakeve loko laminogo une.
15 Naatu at iti na’atube nao, “Ayu i men o uma, imih ayu men o biya turin.” Nati na’atube nao men karam boro akisin nabin nabat.
16 Itó lagata nenémo neza agómula minamuve, nenemú agupémini nekisa minamuve loko lugupe ahuloake ezáagó minoakeve loko laminogo une.
16 Naatu tainit nao, “Ayu i men o mata, imih men o biya turin.” Nati na’at nao i men karam boro akisin nabin nabat.
17 Lugupeló nene logómulagó minalina, lugupe nenémo agatamú vitagá iline. Itó lagatagó minalina, agokamú vitagá iline.
17 Naatu biyat tutufin etei i matatawat tama’am na’at, tur boro mi’itube tatanowar? Naatu biyat tutufin etei tainitawat tama’am na’at, sawar yamurih boro mi’itube tatayon?
18 Lá onoimóza, lá oko nomive. Ómasímo ezáa agata gele hee lo minake, lugupémini gelekelela mukí nene hoza gakó haitopaitolímini loketamó.
18 Baise boun tama’am kwana’itin, God biyat etei yakitifuw gewas, ta’ita’imon hai efanamaim ya, ikokofan wowab yen biyat matar.
19 Lugupémini nekisa hamokó minalina, lugupe nene golesa oko haha ilinamóza,
19 Biyat wowowab ana itinin ta’imon tama’am na’at, biyat ana itinin boro ai’ab.
20 itínasa nene gelekelé netá mukí niago, lugupe nene hamó neve.
20 Imih biyat i yow kukusisib ana itinin moumurih na’in, baise an i ta’imon.
21 Nenemú logómula nenémo geza lelí luhusate minamanize, ahulokoko vozo loko ligizani lo ameminogo ive. Itó gotote nenémo geza lelí luhusate minamanize, ahulokoko vozo loko ligisa lo ameminogo ive.
21 Isan imih matat men karam umat isan nao, “Ayu o a baibais men akokok,” na’atube ukwarit men karam at isan nao, “Ayu o a baibais men akokok.”
22 Lá oko nomive. Lugupémini nekisa lugáa keé lama netá nene minamalina, leza lamaná oko minamutiline.
22 En baise, biyat turin ririmin tarouw tao’o men karam boro tanakusair, nati i biyat ana fair turin.
23 Itó lugupémini nekisa makokumú guluko limiki niamó nene gizapa okimiaká noune. Itó lugupémini lovoza hili netá nene asapú oko gonanalisi oaká nounimóza,
23 Naatu biyat turin isan tanotanot i men hai yabin auman, biyat nati i tabi’abur gewas, naatu biyat turin wabih su’ubin isan awat ihihiririy, ana kaifin i wa’iwa’irin.
24 lovoza helemi netá nene utó iki miniaká niave. Ómasímo nene lugupe ale utó ike, lugupémini nekisa limiki minamoláa nene hoza napa kimimó.
24 Biyat turin men bai’usin gewas isan tanotanotamih, baise biyat tutufin etei God ita’imon wowab ikawarafut, saise biyat turin ta’itin yabin en tao’o i auman tanabora’ah.
25 Lugupémini nekisa keza hoú liki haitopaitó minamiki lelegí iki eza gelekelé otiko eza gelekelé otiko minatave loko hoza kimimó.
25 Saise biyat men nagam nakuseb, baise famefamen etei taiyuwih hinibit aba’abar yabowamaim hinibaibaisbonen hinama.
26 Nenemú lugupémini nekisa makolímo gotá apelekiko miluma gilitimó nene, lugáa mukí keza miluma gili asú inigave. Itó lugupémini nekisa makó ali otitamó nene, lugáa mukí keza kogoliza vizi asú inigave.
26 Biyat turin ebi’akir biyat tutufin etei ni’akir, biyat turin ebiyasisir biyat tutufin etei ana yasisir hinafaram.
27 Monokú nominuhatímini mogona ámináminoko neve. Lekeza mukí ali nupa ake Kilistoni agupegitana iki minake aí vegenala zuha lilí iki niave. Itó etó etó nene aí nekisa lilí iki minake, gelekelé iki niave.
27 Naatu boun kwa etei i Keriso biyan, naatu kwa ta’ita’imon i biyan turin kwamatar.
28 Ómasímo nene vegenala zuha lelitoka lá oko lelémo etó okago noune: Aposolo lelémo etó okago, lelí hoza itekave. Nenelotí lemeko Ómasímini agepagutí gakó li utó iaká ve. Nenelotí lemeko monó lainim-ilimiaká ve, itó nenelotí alévolé suni haitopaitolímini aliaká ve kelémo etó imó. Nenelotí lemeko kivisi vegená kilími zokiaká vegi, nasahilí ikimiaká ve, gizapa ve, itó haitó konokutí galinali li utó iaká ve kelémo etó imó.
28 God ana Ekaleisia wanawanan sabuw hai efan ya, wantoro’ot, tur abarayah, bairou’abin dinab oro’orot, baitounin bai’obaiyenayah, imaibo ina’inan sinafuyah, sawusawuwih baiyawasihiyah, sabuw afa baibaisihiyah, bowabow hai yamutufurenayah, naatu menah botabirin tur ta ta oyah, etei hai usar faramih hai efan ya.
29 Leza aposologó lelémo etó imó nehe. Itó Ómasímini agepagutí gakó li utó utó vegó kelémo etó imó nehe. Itó monó lainim-ikimiaká vegó kelémo etó imó nehe. Itó alévolé suni haitopaitolímini ali utó iaká vegó kelémo etó imó nehe.
29 Orot etei boro men hinan tur abarayah hinamatar, o dinab orot hinamatar, o bai’obaiyenayah hinamatar, o fair hinab ina’inan sinafuyah hinamatar,
30 Itó kivisi vegená kilími zokiaká vegó kelémo etó imó nehe. Itó haitó konokutí galinali li utó iaká vegó kelémo etó imó nehe. Itó haitó konokutí lina gakolímini mogona ali viligiki li kimiaká vegó kelémo etó imó nehe. Nenéminoko nomive.
30 o sawow yumatah ta ta baiyawasihiyah, o menah botabirin tur ta ta oyah, o tur botabirin koubuna’ayah. En baise etei ata usar ta ta tabai.
31 Lekeza monolímini zámuza iteko minamoláa alitune liki amuza milalo. Itó neza monolímini zámuzatunú miniki aliki ita gapováa lamaná lekelepizitoze, gililo.
31 Imih dogor wanawanan o a kok gagamin a usar menatan inab inabowabow i akisin kunuwih kubai.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.