Atos 22
Fore New Testament (FOR_NYB) vs NVT
1 Pigoya, Poroba maya uwaimintiye: Nao'mitabe tabe kina'nempitabe, nae'ne ago urimekiri abiyo, agobima uwaimintiye.
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Piya uwaimogini, Yuta kina igewai kamanapisa abitegini, kamanapa to asaba'magini mintantawe.
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 Piya mintuguna, Poro amato puma maya uwaimintiye: Naeba Yuta yagara, Sirisiya mari Tasasi kumata aboranto ntagaranawe. Pigoya, ma kumata ampima anosantone. Tisa yagara Kameriya aeba mono unamoga, tayabamagi ago kamana'waipa esegima abiwaentuwe. Pigoya, tige ibaba pesa puma, naeba pabiyamagi Koti aega'ma esegi puntuwe.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Pigoya, kasa mono ki'i wa kina igepa wabe wayape tabera karana puwaitama, ubu'magi iga'na namapi itabumagi, ka'isaga otaogini iyeguntawe.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 Monota paitanta kiye yagaramabe, a'ya'ma monota kabiyume kanisore kinape, igeba nae agoba abintawe. Piya, igeba naokina'mi nao'maekena isa kaema namugu, Tamasiko kumati maete wama, marota'i mono kina uma ibatama, iga'na ibu'urite Yerusaremi kumati ibabute antota'ena maekenaenara kanaiyema ibabukena wantuwe, untiye.
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 Pigoya, Poro to maya untiye: Piya, naeba ke'i wama kagi abebe Tamasiko kumata uma irosakena puwagana, mantabintisa e'wasaena pabigo tumima tabera e'wasa punatantiye.
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 Piya pumagina, napasanaoga mabi ware'nama mima, maya kamana yoga abintuwe: Soro, Soro, kaeba nanaraka karana punatata nasene, untiye.
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 Piya yoga, naeba: Wa'ega, kaeba kegawe, yuwagana, maya unamintiye: Naeba karana punatata nasempe, Isu, Nasareti kumatasa yagaranawe, untiye.
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 Aiyogini, wasana naege wanta kina igeba e'wasaenamana agantini, kamana unamintipa pipa kampa abintawe.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 Pigoya, naeba: Wa'ega, nana poma unatane, untuwe. Piya yuwagana, Wa'egawama maya unamintiye: Kaeba asima Tamasiko kumati wagana, ka yagarama a'ya'waemaena utagatantopa kayakima ugameno, untiye.
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 Pigoya, yaku e'wasaenama naoba aeri kaegasogana tunusuwaogini, nao'mi ige nayata urite Tamasiko kumati nababugu wantuwe.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 Pigoya, pi kumata ka mono waintaga yagara mintantiye. Agewapa Ananayasi, aeba mono ago kamana wasima miyogini, Yuta kina pabi kumata mintume kina igeba aeka abugunaba aogi puntiye.
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 Pi ntagara aeba naeti asu irosa'ma maya unamintiye: Nao'yagara Soro, kaeba kao agao, untiye. Piya yoga, pabigo nao apina'ma ae agantuwe.
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 Naeba agauwagana kamana maya unamintiye: Tayabamagi ige Koti ae kababumagina, abugaintanaga ugamima, arupu yagarawa agama, awamupisa kamana'wa aboma, ugataye.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Pigoya, kaeba pi agama abempentanama nkawaga kamanapa a'ya'ma maga maga kina uwaimirite waoma, ugataye.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 Pigoya, mapa ayama uwa miyegana e'ero pikiye. Kaeba asima, Isuka: Nao'maeyo, omegana, mono wani paikatakana aguntaenagapa asu'a peno, unamintiye. Poro piya untiye.
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 Pigoya, Poro to amato puma maya untiye: Pigoya naeba a'wae puma Yerusaremi kumati wama, tabe mono namapi ima nunamu asu uma,
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 amonta agauwapa Wa'ega aboranamoga agantuwe. Agauwagana maya unamintiye: Ma kumatasa kina'miba kae kawamupisa nawaga kamana abimaginiba: A'a-o, ukibewe. Pika kaeba karu'ena Yerusaremi kumapa atate pai'ma wao, untiye.
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 Piya yoga, naeba kamana mayama a'wae pomintuwe: Wa'ega, naeba kaegaranta kinapa iga'na ibu'magi a'ya'ma mono namapintisa ibabumagi, eru kasutasa iyeguntone. Piya, kawaga kamana unti ntagara Sitibeni aegukena puntini, kaiwai atama aki potaugu kiya kabintuwagini, aeguyugu agamagi na'mu puntuwe. Pipa ma kumatasa kina'miba abiwaentaka, kae kawaga kamanapa kanara uwaimusuwo, untuwe.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 — ausente —
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 Piya yuwagana, Wa'egawama maya unamintiye: Kaeba aseyo pega, pagasa mari to kina'miti naeba ugatakana wao, unamintiye, Poro piya untiye.
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 Pigoya Poro piya yogini, igeba ige takae puma mintantawe. Aibuguna, Poroba to kina'miti wakenaga yogini, tabera imo kamana uma maya untawe: Piya yagaraba aeguma kaiyo. A'yugu aeba mara uwa mikiye, untawe.
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Piya uma imo kamana tabera umagini, kaiwaipa atama pare pare pumagini, i'ni akae'ma abobori mayo maebuntawe.
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 Piyama maebuguna iyogana, tabe kiye yagarama yogini, irebu kina namankaipinti Poropa ababute intawe. Ababute iyuguna: Nanaraka imo kamanapa taberapa yewe, uma: Agowapa maema aboratama eru kasutasa aeguyiyema, uwaitantiye.
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Pigoya, igeba iga'na agisa ayata kirokaitauguna mimagina, Poroba kiya yagarawai maya uma abigantiye: Tigeba Aroma kina ae'wa nkagoba kampa abiganta, eru kasutasa aeguyiginaba pipa kampa kanarasakiye, untiye.
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Piya yogana, irebu kiye yagarawa abite, aeba tabe kiye yagaramati wama maya omintiye: Aya pikibene. Aeba taga Aroma yagaranawe iyema, omintiye.
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Piyama omogana, tabe kiye yagara aeba Poroti wama abigama maya untiye: Kaeba yo. Kaeba taga Aroma yagaragawo, yogana, Poroba: Pipa tagane, untiye.
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Piya yogana, tabe kiye yagara aeba maya untiye: Naeba uwoma mpone kasima Aroma kina'ena puntuwe, yogana, Poroba maya a'wae pomintiye: We, naeba piyaba kampa puntuwe. Ampa yakari punatantemi, Aroma ago yagaranawe, untiye.
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 Piya yogini abite pami pumagini, Poro aegukena kina'mi pabigo uwa atantawe. Pigoya, irebu kina'mi tabe kiye yagara aeba: Poro taga Aroma yagarawema abite: Nanaraka piya potauwema, aekuru puntiye.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Pigoya marogana, Aroma kumatasa kiye yagara aeba Yuta kina igeba nanaraka Poropa kampari otawema, pi agowa abikena yogini, tabe Yuta mono kiye kinape a'ya'ma mono kanisore kinape aki puntawe. Aki puguna yogini, irebu kina igeba Poro iyoba'atauguni ababute tumimagini, akiyenawaipi iyobi asitantawe.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.