Provérbios 29
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NVI
1 Umundu, iri angayerekezibwa ubugira kingi, atanatwaze, masaasa atabukwa, agayami vunika, ataganaki shubi lunga.
1 Quem insiste no erro depois de muita repreensão, será destruído, sem aviso e irremediavelmente.
2 Ábakwaniini, ikyanya batwaziri, abandu bali mu ba bashambiiri. Si ikyanya banangora-mabi bo bali mu ba batwaziri, abandu bali mu gongeera.
2 Quando os justos florescem, o povo se alegra; quando os ímpios governam, o povo geme.
3 Ngiisi úkuuziri ubwitegeereze, ali mu shambaaza yishe. Si ngiisi úli mu yifunda mu bushule, yehe ali mu shahuliisa ibindu byage.
3 O homem que ama a sabedoria dá alegria a seu pai, mas quem anda com prostitutas dá fim à sua fortuna.
4 Mwami ali mu sikamya ikihugo kyage ku njira yoꞌkuli. Si ngiisi úkuuziri ikitulire, ali mu kihongola.
4 O rei que exerce a justiça dá estabilidade ao país, mas o que gosta de subornos o leva à ruína.
5 Ngiisi úli mu huuza umutuulani wage ku bulyalya, ali mu múbiikira umutego.
5 Quem adula seu próximo está armando uma rede para os pés dele.
6 Nangora-mabi ali mu gwa mu mahube gaage yenyene. Si ngiisi úkwaniini yehe, ali mu yimba ku bushambaale.
6 O pecado do homem mau o apanha na sua própria armadilha, mas o justo pode cantar e alegrar-se.
7 Umundu mwija ali mu hahalira abakeni. Si nangora-mabi yehe, atali mu batwaza.
7 Os justos levam em conta os direitos dos pobres, mas os ímpios nem se importam com isso.
8 Ngiisi ábali mu gayirizania, bali mu leeta akamburugu mu kaaya. Si abitegeereza boohe, ikyanya abandu barakiiri, bali mu bahoohya.
8 Os zombadores agitam a cidade, mas os sábios a apaziguam.
9 Umwitegeereza, ikyanya ali mu buulana noꞌmuhwija, uyo muhwija ali mu raakara, anagayirizanie. Noꞌmutuula gunabe ndaagwo.
9 Se o sábio for ao tribunal contra o insensato, não haverá paz, pois o insensato se enfurecerá e zombará.
10 Ngiisi ábaloziizi ukuyona umuko, bali mu shomba umundu woꞌkuli. Si abandu boꞌkuli boohe, bali mu ba baloziizi ukumútabaala.
10 Os violentos odeiam os honestos e procuram matar o homem íntegro.
11 Umuhwija ali mu yerekana uburaakari bwage duba-duba. Si umwitegeereza, yehe, ali mu buyihangirira kwo.
11 O tolo dá vazão à sua ira, mas o sábio domina-se.
12 Umutwali, iri angayishinga amagambo geꞌbibeesha, abatungwa baage booshi, banahinduke banangora-mabi.
12 Para o governante que dá ouvidos a mentiras, todos os seus oficiais são ímpios.
13 Umukeni na úli mu libuzania, bombi bo baguma. Mukuba bombi, Nahano ye mu bashoboleesa ukubona.
13 O pobre e o opressor têm algo em comum: O Senhor dá vista a ambos.
14 Mwami úli mu hambuula abakeni ku njira ikwaniini, ubutwali bwage bugasikama imyaka neꞌmyakuula.
14 Se o rei julga os pobres com justiça, seu trono estará sempre seguro.
15 Ikyanya umwana alonga ikihano, iri ali mu longa ubwitegeereze. Si umwana ye bali muleka kiteera, yehe ali mu bonia nyina ishoni.
15 A vara da correção dá sabedoria, mas a criança entregue a si mesma envergonha a sua mãe.
16 Banangora-mabi, ikyanya bali mu longa ubutwali, ibyaha biri mu yushuuka. Kundu kwokwo, abandu ábakwaniini bagaki bona ngiisi kwo agashereera.
16 Quando os ímpios prosperam, prospera o pecado, mas os justos verão a queda deles.
17 Umwana wawe, ukizi múhana, halinde lyo ulonga ukuyiyuvwa hiꞌgulu lyage. Ee! Agakizi kushambaaza mu mutima gwawe.
17 Discipline seu filho, e este lhe dará paz; trará grande prazer à sua alma.
18 Ikyanya abandu batali mu yerekwa ukuli, ndaakyo bali mu yiyubaara kwo. Si ahiriirwi ngiisi úli mu simbaha imaaja.
18 Onde não há revelação divina, o povo se desvia; mas como é feliz quem obedece à lei!
19 Umuja atangayerekezibwa, mu kubwirwa amagambo naaho. Kundu angasobanukirwa, atangasimbaha.
19 Meras palavras não bastam para corrigir o escravo; mesmo que entenda, não reagirá bem.
20 Ka keera ukabona umundu woꞌkuyami deta mulindi-mulindi? Umuhwija ye hiiti umulangaaliro, ukumúhima.
20 Você já viu alguém que se precipita no falar? Há mais esperança para o insensato do que para ele.
21 Umukozi, iri wangakizi múlereeja ukulyokera ubwanuke bwage, ubuzinda agakujengeeza.
21 Se alguém mima seu escravo desde jovem, no fim terá tristezas.
22 Ikyanya umundu ali mu raakara, ali mu kizi shomboroza imilongwe. Ngiisi úli mu yagalwa duba, ali mu gira ibyaha bingi.
22 O homem irado provoca brigas, e o de gênio violento comete muitos pecados.
23 Ikyanya umundu ali mu yikangaata, ali mu tindimazibwa. Si ngiisi úli mu yibiika haashi yehe, bali mu múgingika.
23 O orgulho do homem o humilha, mas o de espírito humilde obtém honra.
24 Ngiisi úli mu kombeerana noꞌmuzimba, ali mu yikululira umwama yenyene. Mukuba, ikyanya ali mu huunwa kwo ayibulanire, anateteerwe.
24 O cúmplice do ladrão odeia a si mesmo; posto sob juramento, não ousa testemunhar.
25 Ikyanya tuli mu yoboha abandu, tuli mu yingira mu mutego. Si ngiisi úbiisiri Nahano kwoꞌmulangaaliro, yehe atuuziri mu butoge.
25 Quem teme ao homem cai em armadilhas, mas quem confia no Senhor está seguro.
26 Abandu bingi bali mu siima ukutabaaza umutwali. Kundu kwokwo, Nahano ye mu baheereza ukuli kwabo.
26 Muitos desejam os favores do governante, mas é do Senhor que procede a justiça.
27 Abandu ábatungiini bali mu kizi shomba banangora-mabi. Banangora-mabi nabo, bali mu kizi shomba abandu ábatungiini.
27 Os justos detestam os desonestos, já os ímpios detestam os íntegros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 29, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.