Provérbios 1

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Iyi migani, iri yeꞌmwa Sulumaani mugala Dahudi, mwami waꞌBahisiraheeri.
1 Provérbios de Salomão, filho de Davi e rei de Israel.
2 Iyi migani, iri mu leetera abandu ubwitegeereze, halinde babe noꞌbulyo bwoꞌkukizi yihangirira. Ku njira yayo, bagakizi sobanukirwa bwija.
2 Estes provérbios nos ajudam a dar valor à sabedoria e aos bons conselhos e a entender os pensamentos mais profundos.
3 Iyi migani igakizi yigiriza abandu ngiisi kwo bagaaba noꞌbwitegeereze, noꞌbwitonde, halinde balonge ukukizi gira íbikwaniini, mu kati koꞌkuli.
3 Eles nos ensinam a vivermos de maneira inteligente e a sermos corretos, justos e honestos.
4 Iyi migani igakizi tabaala ibizeeze, bakizi ba noꞌbwitegeereze. Kiri neꞌmisore bagaaba noꞌbumenyi, halinde banasobanukirwe.
4 Podem também tornar sábia uma pessoa sem experiência e ensinar os moços a serem ajuizados.
5 Iyi migani, abitegeereza bakizi giyuvwa, gira ibayushuule mwoꞌbundi. Ngiisi ábali noꞌbwenge, igabaheereza ubulyo bwoꞌkukizi yitegeka.
5 Estes provérbios aumentam a sabedoria dos sábios e orientam os instruídos,
6 Kwokwo, lyaꞌbandu bakizi longa ukusobaanura imigani, neꞌmigeeza yayo. Ikyanya abitegeereza bagakizi deta ku migani, kiri neꞌsakuuzo, abandu bagakizi bisobanukirwa.
6 fazendo que entendam o significado escondido dos provérbios e dos ditados e compreendam os mistérios que os estudiosos procuram explicar.
7 Ku kyanya umundu asimbahiri Nahano, lyoꞌbumenyi buli mu múyija mwo. Si abahwija boohe, bali mu shomba ubwitegeereze, naꞌmigirizo.
7 Para ser sábio, é preciso primeiro temer a Deus , o Senhor . Os tolos desprezam a sabedoria e não querem aprender.
8 E mugala wani, nie yisho, ngola ngakuyigiriza. Ukizi ndegaga amatwiri. Kiri neꞌkyanya nyoko agakizi kuyigiriza, utakizi mújajaaka.
8 Meu filho, escute o que o seu pai ensina e preste atenção no que a sua mãe diz.
9 Ikyanya bagakuyigiriza, amagambo gagaaba nga twaso kwiꞌtwe lyawe, ganabe nga mugufu gwoꞌkulimbiisa igosi lyawe.
9 Os ensinamentos deles vão aperfeiçoar o seu caráter, assim como um belo turbante ou um colar melhoram a sua aparência.
10 E mugala wani, iri abanabyaha bangagira mbu bakuhubiise, utakolwe mbu ubayibiike kwo!
10 Filho, se homens perversos quiserem tentar você, não deixe.
11 Hali ikyanya bangadeta: «Uyije tugendi tegeera umundu, gira tukamúyite! Kundu ali muzira buhube, tugendi múteera naaho.
11 Eles poderão dizer: “Venha, vamos matar alguém! Vamos nos divertir atacando pessoas inocentes!
12 Tugabamirangusa, bakiri bagumaana, nga kwokulya Nakuzimu ali mu gira. Babe nga balya ábatibukira mu kirimbi-rimbi.
12 Estarão vivas e com saúde quando as encontrarmos, mas nós acabaremos com elas.
13 Tugabanyaga ibindu bingi byeꞌkishingo. Iyo minyago, tunayiji gilunda mu nyumba ziitu.
13 Acharemos todo tipo de riquezas e encheremos as nossas casas com as coisas roubadas.
14 Aahago! Utuyibiike kwo, maashi! Na ngiisi byo tugakizi nyaga, tugakizi bigabaana.»
14 Venha com a gente, que nós repartiremos o que roubarmos!”
15 E mugala wani, abandu mwene yabo, mutagendanwe. Si ufunye ukugulu kwawe, kutakizi genda kubakulikiiri.
15 Filho, não ande com gente dessa laia. Fique longe deles.
16 Yabo bandu, si bayeshuhiiri ukukola amabi! Bali mu vwaruka kwo bagendi yitana.
16 Eles têm pressa de fazer o mal e estão sempre prontos para matar.
17 Aaho! Ikyanya tuli mu tega umubashu ha bweruula, noꞌtunyuni twoshi tugubwini, si iri yugwo mutego gwafwa ubusha!
17 Não adianta armar uma arapuca enquanto o passarinho estiver olhando.
18 Kwokwo, kwo yabo banabyaha bali mu yitega boonyene, halinde imiko yabo inayoneke.
18 No entanto esses homens estão preparando uma armadilha onde eles mesmos morrerão.
19 Ku yukwo, ngiisi ábafitiirwi kwo banyage ibya beene, kwokwo kwo nabo bagayiji yitwa.
19 O que acontece com quem fica rico por meio da violência é isto: acaba sendo morto.
20 Umwitegeereza ali mu teerera umulaga mu njira za namuhirye, gunayuvwikane haꞌbandu bakumaniri.
20 Escutem! A Sabedoria está gritando nas ruas e nas praças.
21 Ee! Ali mu yiberekaania áhali ibigugu byaꞌbandu. Izu lyage liri mu yuvwikana na mu marembo goꞌtwaya, ti:
21 Nos portões das cidades e em todos os lugares onde o povo se reúne, ela está gritando alto, assim:
22 «E bizeeze, mugayama muli nga baana baanuke, halinde mangoki? Mugakizi honyolezania, halinde lusiku luhi? Kaꞌbahwija bagagenderera naaho ukugayiriza ubwitegeereze?
22 — Gente louca! Até quando vocês continuarão nesta loucura? Até quando terão prazer em zombar da sabedoria? Será que nunca aprenderão?
23 Iri mwangayemiiri ukuyerekezibwa, nangamùyoniiri mwoꞌmutima gwani, na ngizi mùmenyeesa neꞌmitono yani.
23 Escutem quando eu os corrijo. Eu darei bons conselhos e repartirei a minha sabedoria com vocês.
24 Ikyanya nꞌgamùhamagala, si mukalahira ukunyuvwa! Na kundu nꞌgamùtega ukuboko, ndaaye úkandwaza.
24 Eu chamei e convidei, mas vocês não me ouviram e não me deram atenção.
25 Ikyanya nꞌgamùhanuula, mutanandega amatwiri. Na kundu nꞌgamùyerekeza, mutakanyemeera.
25 Vocês rejeitaram todos os meus conselhos e não quiseram que eu os corrigisse.
26 Kwokwo, ikyanya mugalongaga uruhombo, ngakizi mùshekeereza naaho, ti honyo!
26 Assim, quando estiverem em dificuldades, eu rirei; e, quando o terror chegar, eu caçoarei de vocês.
27 Ikyanya mugalonga ubuhanya, bunamùyifuke kwo nga kihuhuuta, neꞌkyoba kinamùyizingire kwo, mugahanyagala, munabe mukoli ziizirwi noꞌlushunguti noꞌmwizingeerwe.
27 Zombarei de vocês quando o terror vier como uma tempestade, trazendo fortes ventos de dificuldades. Eu rirei quando estiverem passando por sofrimentos e aflições.
28 Ku yikyo kyanya, mugakizi mbamagala, ndaganamùyitaba. Na kundu mugakizi ndooza, haliko mutagambona.
28 Então vocês me chamarão, mas eu, a Sabedoria, não responderei. Vão procurar por toda parte, porém não me encontrarão.
29 Si mwâli kizi shomba ubwitegeereze, mutanasiima kwo mukizi simbaha Nahano!
29 Vocês não quiseram a sabedoria e sempre se recusaram a temer a Deus , o Senhor .
30 Ikyanya nꞌgamùyerekeza, mutananyemeera. Neꞌkyanya nâli kizi mùhanuula, mutanandwaza.
30 Não aceitaram os meus conselhos, nem prestaram atenção quando os corrigi.
31 Na bwo mwâli kizi yifunda mu mabi, leero mwayikululira umwama. Bwo mwâli kizi shungikira abandi amagambi, buno mwenyene mwe mugakizi galongaga.
31 Portanto, receberão o que merecem e ficarão aborrecidos com as coisas que fizeram.
32 Ikyanya abahwija batali mu yuvwa, bali mu yitwa. Na bwo batali mu yitonda, bali mu shereezibwa.
32 Os tolos morrem porque rejeitam a sabedoria; os que não têm juízo são destruídos por estarem satisfeitos consigo mesmos.
33 Haliko, ngiisi úgakizi ndega amatwiri, yehe, agatuula mu kati koꞌmutuula. Agaaba atuuziri mu butoge, ndaanabyo íbigakizi múkanga.»
33 Mas quem me ouvir terá segurança, viverá tranquilo e não terá motivo para ter medo de nada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.