Mateus 9

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu anashonera mu bwato. Neꞌkyanya akaba keera ajabuka inyaaja, anagalukira mu kaaya keꞌmwabo.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Haaho, hanayija abandu, banamúleetera uluzingo, lugwejiiri ku kyajo. Iri Yesu akabona ngiisi kwo bamúbiisiri kwoꞌbwemeere, anabwira lulya luzingo kwokuno: «E mwana wani, ukanie umutima. Ibyaha byawe, keera byakogwa.»
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Abigiriza beꞌmaaja, iri bakayuvwa kwokwo, baguma banatondeera ukuyidodomba, ti: «Si uyu mundu agweti agaadeta íbitali nga byo imbere lya Rurema!»
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Iyo mitono yabo mibi, Yesu anayami gimenya, kyanatuma agababuuza: «Kituma kiki mugweti mugaatona amabi mu mitima yinyu?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Aaho! Lihi írivwarusiri? Ka kumúbwira: “Ibyaha byawe keera byakogwa!”, kandi iri kumúbwira: “Yimukaga, ugende!”?
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Ndoziizi mumenye bwija kwoꞌMwana woꞌMundu agweti kiri noꞌbushobozi bwoꞌkukizi koga ibyaha mu kihugo.»
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Lyeryo, ulya mundu, anayami yimuka, anataaha.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Balya booshi, mbu babonage kwokwo, banasoomerwa ngana! Banayivuga Rurema, bwo akaheereza abandu ubushobozi mwene yubwo.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Iri Yesu akaba akola mu lyoka yaho, anagwanana umubuguza muguma, iziina lyage Mataayo. Uyo Mataayo, âli bwatiiri mu nyumba yo âli kizi buguliza mwo. Yesu anamúbwira: «E Mataayo, ungulikire.» Mataayo anayami yimuka, anamúkulikira.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Uyo Mataayo, Yesu anagendi lya imwage. Na mwomwo mu nyumba, mwanayingira ababuguza bingi, naꞌbandi banabyaha, banabwatala kuguma na Yesu naꞌbigirizibwa baage.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Abafarisaayo, mbu babonage kwokwo, banabwira balya bigirizibwa, ti: «Maki gano! Si mugweti mugashangiira ibyokulya kuguma naꞌbabuguza, naꞌbandi banabyaha!»
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Iri Yesu akayuvwa kwokwo, anababwira: «Abagumaana batali mu ba niꞌgoorwa lyoꞌkubukwa. Si abalwazi, booki bo balihiiti!
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Mutee gendi yiga umugeeza gwa yaga Mandiko Meeru: “Byo ndoziizi, kutali kutangirwa ituulo. Si ndoziizi mukizi yuvwirana indengeerwa.” Kwokwo naani, íbitumiri nꞌgayija, kutali mbu lyo mbamagala ábayibwini kwo bakwaniini imbere lya Rurema. Si nꞌgayija, gira mbamagale abanabyaha.»
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Abigirizibwa ba Yohana banayijira Yesu, banamúbwira: «Twe naꞌBafarisaayo, tugweti tugayishalisa. Aahago! Kituma kiki abigirizibwa beꞌmwawe boohe, bagenderiiri naaho ukukizi lya?»
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Yesu anabashuvya: «Kutagi kwo ábakalaalikwa bangajengeerwa, banaki ririinwi na nahamwabo woꞌbuhya? Haliko, mu siku ízigayija, nahano woꞌbuhya agalyosibwa mu kati kaabo. Mu yizo siku lyoki, bagayishalisa!»
15 Jesus respondeu:
16 Yesu anashubi deta: «Ndaaye mundu úwangayabiira ikitubiko íkitazi funyaala, mbu anakihangire ku mulondo mukuluukulu. Si kirya kitubiko, yaho kyahangirwa, kigahalandamula. Na yaho áhakoli huziri, hanalandamuke ingingwe.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 «Na kwakundi, batali mu biikira amaavu geꞌkishogwe mu ndaha zeꞌmbu njaaja. Iri bangagira kwokwo, galya maavu gagapwamuula zirya ndaha, ganayoneke. Kiri na yizo ndaha, nazo zinashereere. Si amaavu geꞌkishogwe, gali mu tindikirwa mu ndaha zeꞌmbu ízikiri mbyahya, halinde lyo byombi bibeera bwija!»
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Ikyanya Yesu akaba akiri mu deta kwokwo, hanahulukira umutwali muguma, anafukama imbere lyage, anamúbwira: «Munyere wani, afwa bwobuno. Kundu kwokwo, ugendi múbiika kwaꞌmaboko, lyo ashubi ba mugumaana.»
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Yesu naꞌbigirizibwa baage, banagenda bamúkulikiiri.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Na mu kati kaabo, mwâli riiri umukazi úwâli mali hisa imyaka ikumi niꞌbiri ali noꞌbulwazi bwoꞌmududu. Uyo mukazi anayija luto-luto ha nyuma lya Yesu, anahuma kwiꞌkano lyoꞌmulondo gwage.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Mukuba, akayisaliza, ti: «Iri nangahuma naaho ku mulondo gwage, ngaakira.»
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Ikyanya akaguhumaga kwo, e! Yesu anakebaanuka. Neꞌri akabona uyo mukazi, anamúbwira: «E munyere wani, ukanie umutima. Bwo umbiisiri kwoꞌbwemeere, kyo kyatuma wakira.» Lyeryo, ulya mukazi anayami kira.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Ikyanya Yesu akahika ha mwoꞌyo mutwali, anagwanana abandu bingi bweneene, bayishumasiri yaho. Bâli gweti bagaalira ku kimombo! Naꞌbandi bâli kizi lasa imiteera-teera!
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Yesu anababwira: «Shaagi! Uyu munyere atafwiri. Si ahuniiri naaho!» Yabo bandu, mbu bayuvwe kwokwo, banamúshekeereza, ti shoshoo!
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Kundu kwokwo, banahuluka booshi. Yesu anayingira mu kisiika, anagwatira uyo munyere ku kuboko. Lyeryo, ulya munyere anayami vyuka.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Iri Yesu akagiraga kwokwo, umwazi gwage gwanayami lumbuuka mu kirya kihugo kyoshi.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Iri Yesu akaba akola mu lyoka yaho, anakulikirwa neꞌmbumi zibiri. Yizo mbumi, zanayamiza-yamiza, ti: «E Mwana wa mwami Dahudi, utukejeerere, maashi!»
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Neꞌkyanya Yesu akaba keera ayingiraga mu nyumba, yizo mbumi zanamúyijira. Kwokwo, anazibuuza: «Yiryo igambo, ka muyemiiri kwo njobwiri ukuligira?» Nazo, ti: «E Nahano, tuyemiiri.»
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Zirya mbumi, Yesu anazihuma ku masu, anazibwira: «Ngiisi kwoꞌbwemeere bwinyu buli, kube kwo bigakoleka!»
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Lyeryo, amasu gaazo ganayami humuuka, hwaa!
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Kundu kwokwo, banagenda bagalumbiisa umwazi hiꞌgulu lyage hooshi mu kihugo.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Iri bakaba bakola mu lyoka yaho, Yesu analeeterwa umundu muguma úwâli bambwirwi neꞌkisigo kyoꞌkumemya.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Kirya kisigo, Yesu anakiyimula mu kati kaage, halinde uyo mundu anatondeera ukushubi deta.
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Haliko, Abafarisaayo banakuuma, ti: «Si agweti agayimula ibisigo ku bushobozi bwoꞌmukulu wabyo!»
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Yesu anakizi genda agalenga mu twaya tuhamu twoshi, kiri na mu twaya tweꞌbishoola. Anakizi yingira mu nyumba zeꞌmihumaanano, iri anamenyeesa abandu hiꞌgulu lyeꞌMyazi Miija yoꞌbwami bwa mwiꞌgulu. Na ngiisi balwazi bo âli kizi gwana, anakizi bakiza.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Balya bandu booshi, iri Yesu akababona, anabayuvwirwa indengeerwa bweneene. Mukuba, bâli kizi hahazibwa, banabe babuziri woꞌkubatabaala, nga bibuzi bizira mungere.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Yesu anabwira abigirizibwa baage: «Indalo keera yayera bweneene, haliko abimbuzi baki keehiri.
37 Então disse aos discípulos:
38 Aaho! Muhuunage mwene mimbu, atume abakozi mu ndalo yage!»
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.