Lucas 10
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NVT
1 Ha nyuma, Nahano anatoola abandi bigirizibwa makumi galinda na babiri. Yabo bandi, anabatuma babiri-babiri, bagwanwe mu ngiisi kaaya, na mu ngiisi handu, ho âli koli shungisiri kwo agaahika yenyene.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e dois discípulos e os enviou adiante, dois a dois, às cidades e aos lugares que ele planejava visitar.
2 Anababwira kwokuno: «Indalo, keera yayera bweneene, haliko abimbuzi baki keehiri. Aaho! Muhuunage mwene mimbu, atume abakozi mu ndalo yage!
2 Estas foram suas instruções: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos. Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos.
3 «Mugendage! Haliko, mumenye bwija kwo ngweti ngamùtuma nga byanabuzi mu mirunga!
3 Agora vão e lembrem-se de que eu os envio como cordeiros no meio de lobos.
4 Hatagire uludaha lweꞌfwaranga lwo mugatwala, kandi iri fumba, kandi iri biraato! Neꞌkyanya mugaaba mukola mu njira, hatagire mundu ye mugalamusa.
4 Não levem dinheiro algum, nem bolsa de viagem, nem um par de sandálias extras. E não se detenham para cumprimentar ninguém pelo caminho.
5 «Ikyanya mugayingira mu nyumba, mudete, ti: “Ino nyumba, ikizi ba mwoꞌmutuula!”
5 “Quando entrarem numa casa, digam primeiro: ‘Que a paz de Deus esteja nesta casa’.
6 Neꞌri mwangaba muli abandu boꞌmutuula, muleke umutuula gwinyu gubabeere mwo. Haliko, iri kwangaba ndaaye, iri gugamùgalukira.
6 Se os que vivem ali forem gente de paz, a bênção permanecerá; se não forem, a bênção voltará a vocês.
7 «Mutagende mugalaaluka-laaluka. Si ngiisi nyumba yo mwayingira mwo, mukizi shumbika mwomwo. Munakizi lya noꞌkukizi nywa ngiisi byo mugahaabwa mwo. Mukuba, umukozi, akwaniini akizi hembwa.
7 Permaneçam naquela casa e comam e bebam o que lhes derem, pois quem trabalha merece seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Ee! Ngiisi kaaya ko mugayingira mwo, banamùyegereze, mukizi lya ngiisi byo bagamùheereza!
8 “Quando entrarem numa cidade e ela os receber bem, comam o que lhes oferecerem.
9 Na ngiisi balwazi ábalyagagi mwo, munakizi bakiza. Munababwire kwoꞌbwami bwa Rurema keera bwabahikira.
9 Curem os enfermos e digam-lhes: ‘Agora o reino de Deus chegou até vocês’.
10 «Haliko, iri mwangayingira mu kaaya, batanamùyegereze, mulenge mu njira zaako, iri munadeta kwokuno:
10 Mas, se uma cidade se recusar a recebê-los, saiam pelas ruas e digam:
11 “Kiri noꞌlukungu lwa mu kano kaaya kiinyu, twalubugumula, lutagaki tutumuukira ku magulu giitu. Kundu kwokwo, mumenyage bwija, kwoꞌbwami bwa Rurema keera bwayegerera!”
11 ‘Limpamos de nossos pés até o pó desta cidade em sinal de reprovação. E saibam disto: o reino de Deus chegou!’.
12 Namùbwiraga, kwo ku lusiku lwoꞌkutwa kweꞌmaaja, kiri neꞌkihano kyeꞌSoodoma, kitagaaba kikayu, nga kya yako kaaya!»
12 Eu lhes garanto que, no dia do juízo, até Sodoma será tratada com menos rigor que aquela cidade.
13 «Yayewe imwawe, e kaaya keꞌKoraziine! Yayewe neꞌmwawe, e kaaya keꞌBetesahida! Birya bitangaaza byo nâli kizi gira imwinyu, íngibigirire mu kaaya keꞌTiiro na mu keꞌSidooni, nga bandu beꞌyo munda keera bakayambala ubusanganira, banayibwandalike mu munyota-kiiko, mu kuyerekana kwo keera batwikira ku byaha byabo.
13 “Que aflição as espera, Corazim e Betsaida! Porque, se nas cidades de Tiro e Sidom tivessem sido realizados os milagres que realizei em vocês, há muito tempo seus habitantes teriam se arrependido e demonstrado isso vestindo panos de saco e jogando cinzas sobre a cabeça.
14 Ku yukwo, ku lusiku lwoꞌkutwa kweꞌmaaja, kiri neꞌkihano kyaꞌbandu beꞌTiiro, naꞌbeꞌSidooni, kitagaaba kikayu, nga kyeꞌmwinyu!
14 Eu lhes digo que, no dia do juízo, Tiro e Sidom serão tratadas com menos rigor que vocês.
15 «Na naawe, we kaaya keꞌKaperinahumu! Ka utoniri kwo ugakuzibwa halinde mwiꞌgulu? Aahabi! Si ukola ugalindimulirwa i kuzimu!»
15 E você, Cafarnaum, será elevada até o céu? Não, descerá até o lugar dos mortos”.
16 Yesu anashubi bwira abigirizibwa baage: «Umundu, iri angamùyuvwa, iri nie ayuvwa! Haliko, iri angamùlahira, iri nie alahira. Neꞌkyanya andahiiri, iri alahira kiri noꞌlya úkanduma.»
16 Então ele disse aos discípulos: “Quem aceita sua mensagem também me aceita, e quem os rejeita também me rejeita. E quem me rejeita também rejeita aquele que me enviou”.
17 Ha nyuma, yabo bigirizibwa ba Yesu makumi galinda na babiri banagaluka, bakoli shambiiri, banamúbwira: «E Nahamwitu, kiri neꞌbisigo, ikyanya tuli mu biyimula kwiꞌziina lyawe, bikola mu tusimbaha!»
17 Quando os setenta e dois discípulos voltaram, relataram com alegria: “Senhor, até os demônios nos obedecem pela sua autoridade!”.
18 Anabashuvya: «Nꞌgabona kwo Shetaani ashunguluka mwiꞌgulu nga mulavyo!
18 Então ele lhes disse: “Vi Satanás caindo do céu como um relâmpago!
19 Mumenye bwija, kwo keera nꞌgamùheereza ubushobozi bwoꞌkusinda ubugoma. Ee! Mugakizi fina kiri neꞌmijoka noꞌtumini! Ndaanakyo kindu kyoshi íkigamùkomeeresa.
19 Eu lhes dei autoridade para pisarem sobre cobras e escorpiões, e sobre todo o poder do inimigo. Nada lhes causará dano.
20 «Kundu kwokwo, ukushambaala kwinyu, kutakizi ba mbu bwo yibyo bisigo bikoli mùsimbahiri. Haliko, mukizi shambaala, bwaꞌmaziina giinyu keera gakayandikwa mwiꞌgulu!»
20 Mas não se alegrem porque os espíritos impuros lhes obedecem; alegrem-se porque seus nomes estão registrados no céu”.
21 Ku yikyo kyanya, Yesu anashambaala ngana-ngana mu kati koꞌMutima Mweru, anadeta kwokuno: «E Daata, ngweti ngakuyivuga bweneene, bwo we Nahano wa mwiꞌgulu, na hano mu kihugo. Yaga magambo, ukagabisha abanabwenge na ábasomiri, wanagabishuulira abagunda. E daata, kwokwo, kwo ukasiima.
21 Naquele momento, Jesus foi tomado da alegria do Espírito Santo e disse: “Pai, Senhor dos céus e da terra, eu te agradeço porque escondeste estas coisas dos que se consideram sábios e inteligentes e as revelaste aos que são como crianças. Sim, Pai, foi do teu agrado fazê-lo assim.
22 «Daata, keera akanzikiiriza byoshi. Ndaaye úyiji Umwana, átali Daata yenyene. Ndaanaye úyiji Daata, átali Umwana, na ngiisi yoꞌlya Mwana aloziizi ukumúyereka.»
22 “Meu Pai me confiou todas as coisas. Ninguém conhece verdadeiramente o Filho, a não ser o Pai, e ninguém conhece verdadeiramente o Pai, a não ser o Filho e aqueles a quem o Filho escolhe revelá-lo”.
23 Lyeryo, Yesu analolaga ku bigirizibwa baage, anababwira mu buhwehwe, ti: «Muhiriirwi, bwo mukola mu bona yibi!
23 Então, em particular, ele se voltou para os discípulos e disse: “Felizes os olhos que veem o que vocês viram.
24 Namùbwiraga, kwo yibyo byo mukoli bwini, abaleevi bingi, kiri naꞌbaami bingi, bâli kizi yifwija ukubibona, batanabibona. Kiri na byo mukola mu yuvwa, bâli kizi yifwija ukubiyuvwa, bitanaziga.»
24 Eu lhes digo: muitos profetas e reis desejaram ver o que vocês têm visto e ouvir o que vocês têm ouvido, mas não puderam”.
25 Umwigiriza muguma weꞌmaaja anayimuka, gira atate Yesu, ti: «E Mwigiriza, biki byo ngwiriiri ukugira, halinde lyo ndonga ukulama imyaka neꞌmyakuula?»
25 Certo dia, um especialista da lei se levantou para pôr Jesus à prova com esta pergunta: “Mestre, o que preciso fazer para herdar a vida eterna?”.
26 Uyo mwigiriza, Yesu anamúshuvya: «Biki íbiyandisirwi mu maaja? Na biki byo ubwini byo ziloziizi?»
26 Jesus respondeu: “O que diz a lei de Moisés? Como você a entende?”.
27 Anamúshuvya: «Ukizi kunda Rurema Nahamwinyu ku mutima gwawe gwoshi, na ku nzaliro zaawe zooshi, na ku misi yawe yoshi, na ku bwenge bwawe bwoshi. Ukizi kunda noꞌmutuulani wawe, nga kwo uyikuuziri wenyene.»
27 O homem respondeu: “‘Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua força e de toda a sua mente’ e ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’”.
28 Yesu anamúbwira: «Ee! Washuvya bwija! Ukizi giraga kwokwo, lyo naawe ulonga ukulama.»
28 “Está correto!”, disse Jesus. “Faça isso, e você viverá.”
29 Ulya mundu, analooza ukuyigira nga ye kwaniini imbere lya Rurema, kyanatuma agashubi buuza Yesu, ti: «Aahago! Uyo mutuulani wani, ali nyandi?»
29 O homem, porém, querendo justificar suas ações, perguntou a Jesus: “E quem é o meu próximo?”.
30 Yesu anamúshuvya: «Hâli riiri mundu muguma, úwâli lyosiri i Yerusaleemu, anamanukira mu kaaya keꞌYeriko. Neꞌri akaba akiri mu njira, anabirigishwa naꞌbanyazi, banamúhogola ibyambalwa, banakizi múlimbagula. Banamúsiga yaho, akola nga úfwiri.
30 Jesus respondeu com uma história: “Certo homem descia de Jerusalém a Jericó, quando foi atacado por bandidos. Eles lhe tiraram as roupas, o espancaram e o deixaram quase morto à beira da estrada.
31 «Mu yeyo njira, mwanayiji manuka umugingi muguma. Uyo mugingi, iri akabona uyo mundu, anamúbambala.
31 “Por acaso, descia por ali um sacerdote. Quando viu o homem caído, atravessou para o outro lado da estrada.
32 Kwokwo noꞌMulaawi naye, iri akahika yaho, mbu amúbonage, naye anamúbambala.
32 Um levita fazia o mesmo caminho e viu o homem caído, mas também atravessou e passou longe.
33 «Ha nyuma, mwanayija noꞌMusamariya muguma, abalamiri. Ulya Musamariya, mbu ahike áhali ulya mundu, yoho wee! Anamúyuvwirwa indengeerwa,
33 “Então veio um samaritano e, ao ver o homem, teve compaixão dele.
34 kyanatuma agamúyegeera. Neꞌri akabonaga inguma zaage, anaziyonera mweꞌdivaayi naꞌmavuta, anazishweka bwija. Ha nyuma, anamúshoneza ku punda wage, anamútwala mu nyumba yaꞌbageezi, anamúkuya-kuya. Umusamariya atabaala úwabirigishwa naꞌbanyazi|src="WA03863b.tif" size="col" copy="Graham Wade" ref="10.34"
34 Foi até ele, tratou de seus ferimentos com óleo e vinho e os enfaixou. Depois, colocou o homem em seu jumento e o levou a uma hospedaria, onde cuidou dele.
35 «Iri bukakya, uyo Musamariya anahambuula ibingorongoro bibiri byeꞌdinaari, anabiheereza mwene inyumba, anamúbwira: “Uyu mundu, umútabaalage! Na ngiisi byo ugaamala byeꞌngingwe hiꞌgulu lyage, mango ngaluka, ngakugalulira byo.”»
35 No dia seguinte, deu duas moedas de prata ao dono da hospedaria e disse: ‘Cuide deste homem. Se você precisar gastar a mais com ele, eu lhe pagarei a diferença quando voltar’.
36 Iri Yesu akayusa yugwo mugani, anabuuza ulya mwigiriza weꞌmaaja kwokuno: «Aahago! Mu kati ka yabo bashatu, nyandi ye wabona, umutuulani woꞌyo úkabirigishwa naꞌbanyazi?»
36 “Qual desses três você diria que foi o próximo do homem atacado pelos bandidos?”, perguntou Jesus.
37 Naye, ti: «Ulya úkamúyuvwirwa indengeerwa.» Yesu anamúbwira: «Aaho! Genda, naawe ukizi gira kwokwo!»
37 O especialista da lei respondeu: “Aquele que teve misericórdia dele”. Então Jesus disse: “Vá e faça o mesmo”.
38 Yesu naꞌbigirizibwa baage, ikyanya bâli ki riiri mu njira, banahika mu kaaya kaguma. Neꞌri bakaba bakola mwo, mukazi muguma, iziina lyage ye Marita, anamúyegereza mu mwage.
38 Jesus e seus discípulos seguiram viagem e chegaram a um povoado onde uma mulher chamada Marta os recebeu em sua casa.
39 Uyo Marita, âli riiri na mwene wabo wa Maryamu. Noꞌyo Maryamu âli bwatiiri ha butambi lyaꞌmagulu ga Nahano, agweti agamúyuvwiriza.
39 Sua irmã, Maria, sentou-se aos pés de Jesus e ouvia o que ele ensinava.
40 Uyo Marita anabona kweꞌmikolwa yage iri mingi, na kwo ikola mu múhahaza bweneene, kyanatuma agagwatwa na kashiiga, anayiji bwira Yesu, ti: «E Nahamwitu, ka utabwini kindu kwoku mwene witu anjandira imikolwa nienyene? Umúbwire andabaale, maashi!»
40 Marta, porém, estava ocupada com seus muitos afazeres. Foi a Jesus e disse: “Senhor, não o incomoda que minha irmã fique aí sentada enquanto eu faço todo o trabalho? Diga-lhe que venha me ajudar!”.
41 Nahano anamúshuvya: «E Marita, e Marita, ugweti ugagerania ku bingi-bingi, unakola noꞌlushunguti.
41 Mas o Senhor respondeu: “Marta, Marta, você se preocupa e se inquieta com todos esses detalhes.
42 Si halyagagi igambo liguma naaho írikwaniini, linali lyo liija. Lirya igambo, Maryamu ye walitoola, atanâye liyabiirwe!»
42 Apenas uma coisa é necessária. Quanto a Maria, ela fez a escolha certa, e ninguém tomará isso dela”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.