Ezequiel 33

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Nahano anashubi mbwiraga:
1 O Senhor me disse o seguinte:
2 «E mwana woꞌmundu, ugendi bwira abandu baawe kwokuno: “Iri nangatuza izibo mu kihugo kilebe, abandu baakyo bali mu toola muguma wabo kwo ibe naazi yabo.
2 — Homem mortal , diga ao seu povo o que acontece quando eu faço vir a guerra a um lugar. O povo desse lugar escolhe alguém para ser vigia.
3 Uyo mundu, iri angabona kwaꞌbagoma bakola mu yiji bateera, ali mu yami dihiriza ikibuga, mu kukengula abaabo.
3 Quando vê o inimigo chegando, o vigia dá o alarme para avisar toda a gente.
4 Neꞌri abaabo bangayuvwa yikyo kibuga, batanakebukwe, haaho abagoma bali mu yiji bayita. Balya bandu, ulufu lwabo, lugaaba kwiꞌtwe lyabo boonyene.
4 Se alguém ouve o aviso, porém não se importa, e o inimigo vem e o mata, esse alguém é responsável pela sua própria morte.
5 Mukuba, bakayuvwa kweꞌnaazi yalasa ikibuga, batanatwaza. Byebyo, byo bigaatuma umuko gwabo, gugaaba kwiꞌtwe lyabo boonyene. Haliko, bákiyuvwe izu lyeꞌkibuga, bangayikiziizi.
5 Ele é culpado da sua própria morte porque não se importou com o alarme. Se tivesse se importado, poderia ter escapado.
6 «“Irya naazi, iri yangabona kwaꞌbagoma bakola mu yija, itanadihirize ikibuga, iri abandu batagakengulwa kweꞌnguuke ikola igakoleka. Kwokwo, iri yabo bagoma bangayiji yita ngiisi ye babona, uyo úwafwa, agaaba afwa hiꞌgulu lyaꞌmahube geꞌnaazi. Ee! Yulwo lufu, iyo naazi yo bagaludwika.”
6 Mas, se o vigia vê o inimigo se aproximando e não dá o alarme, o inimigo vem e mata aqueles pecadores. Nesse caso, eu considerarei o vigia como responsável pela morte deles.
7 «Na naawe, e mwana woꞌmundu! Keera nꞌgakubiika, ukizi ba naazi mu Bahisiraheeri. Aaho! Ikyanya ugakizi yuvwa amagambo gaani, unayami bakengula.
7 — Agora, homem mortal, eu estou pondo você como vigia de toda a nação de Israel. Você dará a eles os avisos que eu lhe der.
8 «Tudete kwo nangabwira umundu mubi, ti: “E nakuhambwa! Ukufwa, ugaafwa nyene!” Kundu kwokwo, unabe ugweti ugayihulikira, utanamúkengule, mbu atwikire ku mabi gaage. Kwokwo, uyo mundu agaafwa hiꞌgulu lyaꞌmabi gaage. Si yulwo lufu lwage, we ngaludwika.
8 Se eu disser que um homem mau vai morrer, mas você não o avisar para que mude o seu modo de agir e assim salve a sua vida, aí ele morrerá, sendo ainda pecador. Nesse caso, eu considerarei você como responsável pela morte dele.
9 «Haliko ulya mundu mubi, iri wangamúyerekeza kwo atwikire ku mabi gaage, atanakutwaze, agaafwa hiꞌgulu lyaꞌmabi gaage yenyene. Si wehe, ugaaba wayikiza.»
9 Porém, se você avisar o homem mau, e ele não parar de pecar, ele morrerá como pecador, mas você viverá.
10 Nahano anashubi mbwira: «E mwana woꞌmundu, ubwire Abahisiraheeri ngiisi kwo bagweti bagayiganyira, ti: “Amahube giitu neꞌbyaha biitu, bikoli tuzidohiiri. Na buno, keera byatuvuna indege! Aahago! Kuti kwo tugaramba?”
10 O Senhor me disse o seguinte: —
11 «Ubabwire, ti: “Nie Rurema Nahamwinyu nadetaga kwokuno: Nga kwo nyamiri ho, ndagweti ngashambaalira ulufu lwaꞌbandu babi. Haliko, ndoziizi kwo batwikirage ku mabi gaabo, lyo balonga ukulama. Aaho! Na nyinyu, e Bahisiraheeri! Mutwikirage ku mabi giinyu! Kituma kiki mugweti mugayiloogeza ulufu?” Kwokwo, kwo nie Rurema Nahamwinyu ndesiri.
11 Diga-lhes que juro pela minha vida que eu, o Senhor Deus, não me alegro com a morte de um pecador. Eu gostaria que ele parasse de fazer o mal e vivesse. Povo de Israel, pare de fazer o mal. Por que é que vocês estão querendo morrer?
12 «E mwana woꞌmundu, ubwire abandu baawe kwokuno: “Umundu úkwaniini, iri angagira amabi, yukwo kukwanana kwage kutangaki múkiza. Na nangora-mabi kwakundi, iri angatwikira ku byaha byage, atangaki shubi bihanirwa kwo. Ee! Umundu woꞌkuli, ukukwanana kwage kutangaki múkiza, iri angatondeera ukugira ibyaha.
12 — Agora, homem mortal, diga aos israelitas que, quando um homem correto pecar, o bem que ele fez não o salvará. Se um homem mau parar de fazer o mal, ele não será castigado; e, se um homem correto começar a pecar, ele não continuará vivendo.
13 «“Umundu úkwaniini, iri nangamúbwira kwo agaalama, hali ikyanya angatona kwoꞌkukwanana kwage kushobwiri. Kinatume agatondeeraga ukukola amabi. Kwokwo, irya mikolezi yage miija ya keera, itagaki kengeerwa. Anayiji kengeera afwa mu mabi gaage.
13 Se eu prometer dar a vida a um homem correto, e se ele começar a pecar porque pensa que a sua bondade passada o salvará, aí eu não lembrarei de nenhuma das boas ações que praticou. Ele morrerá por causa dos seus pecados.
14 «“Na kandi, nangora-mabi, iri nangamúbwira ku bweranyange, ti: ‘Ukufwa, ugaafwa!’ Hali ikyanya angatwikira ku byaha byage, anatondeere ukugira ibiija.
14 Se eu avisar um homem mau, dizendo que vai morrer, e se ele parar de pecar e fizer o que é bom e correto —
15 Ku mugani, hali ikyanya angagalula ingwati, kandi iri ayemeera ukugalula byo ashubi zimbiri. Kwokwo, iri angakizi kulikiraga íbiri mu leeta ubulamu, anabe atakiri mu gira ibyaha, ku kasiisa atagaki fwa. Si agaalama.
15 por exemplo, se devolver o objeto que lhe deram como garantia de pagamento de uma dívida ou se devolver o que roubou — se ele parar de pecar e seguir as leis que dão vida, ele não morrerá, mas viverá.
16 Birya byaha byage byoshi byo âli kizi kola yaho keera, bitagaki shubi kengeerwa. Ee! Ali mu ba akola mu gira íbiri byoꞌkuli, kinatume akola agaalama.”
16 Eu perdoarei os pecados que cometeu. Ele viverá porque fez o que é bom e correto.
17 «Abiinyu bagweti bagaadeta, ti: “Aahabi! Yibyo Nahano agweti agaagira, bitali biija!” Naani, ti: “Nanga maashi! Si boohe boonyene, bo batali mu gira ibiija.”
17 — No entanto, o seu povo diz que o que eu, o Senhor, faço não está certo! São eles que não estão certos!
18 Umundu úkwaniini, iri angajanda ukukwanana kwage, anatondeere ukugira amabi, ku kasiisa agaafwa hiꞌgulu lya yago mabi gaage.
18 Quando um homem correto para de fazer o bem e começa a fazer o mal, ele morrerá por causa disso.
19 Na nangora-mabi kwakundi, iri angajanda amabi gaage, anatondeere ukugira íbikwaniini, uyo agaalama.
19 Quando um homem mau para de pecar e faz o que é bom e correto, ele salvou a sua vida.
20 «Halikago mwehe, muki gweti mugashubi deta, ti: “Byo Nahano ali mu gira, bitali biija!” E Bahisiraheeri! Mumenye kwo ngamùhana mweshi, ukukulikirana neꞌngesho ziinyu.»
20 Mas você, povo de Israel, diz que o que eu faço não está certo. Eu os julgarei por aquilo que fazem.
21 Ikyanya tukahisa imyaka ikumi niꞌbiri tutwazirwi imbohe mu mahanga, ku lusiku lwa kataanu lwoꞌmwezi gwiꞌkumi, mundu muguma úkafuushuka i Yerusaleemu, akayiji mbwira: «Akaaya keꞌYerusaleemu keera kagwatwa!»
21 No ano décimo segundo do nosso cativeiro , no dia cinco do décimo segundo mês , um homem que havia escapado de Jerusalém veio e me contou que a cidade tinha sido tomada.
22 Mu lusiku lwa mbere, kabigingwe, Nahano anashubi mbiika mwoꞌbushobozi bwage, halinde nanatondeera ukuganuula, ndanaki shubi ba kimeme.
22 Na noite antes da chegada dele, eu tinha sentido a presença poderosa de Deus, o Senhor . E na manhã seguinte, quando o homem chegou, o Senhor me deu de novo a fala .
23 Nahano anashubi mbwiraga kwokuno:
23 O Senhor me disse o seguinte:
24 «E mwana woꞌmundu, Abayuda ábakasigala i Hisiraheeri mu twaya twoꞌmushaka, bagweti bagaadeta, ti: “Hiburahimu âli riiri yenyene. Kundu kwokwo, ye kayiji hyana kino kihugo, kibe kyeꞌmwage. Na twehe, tulyagagi bingi. Aaho! Ka itali yo haahe, kwo nyiitu tukwaniini ukukihaabwa, kibe kyeꞌmwitu?”
24 — Homem mortal , os moradores das cidades arrasadas na terra de Israel estão dizendo o seguinte: “Abraão era um homem só, e toda esta terra foi dada a ele. Nós somos muitos, e por isso agora a terra é nossa.”
25 «Ku yukwo, ubabwire kwo Rurema Nahamwitu adetaga kwokuno: “Mwehe, mugweti mugaalya inyama íkiri mwoꞌmuko. Munagweti mugatabaaza imigisi, iri munayitana. Aahago! Kino kihugo, ka muki kwaniini ukukihaabwa, kibe kyeꞌmwinyu?
25 — Diga a essa gente o que eu, o Senhor Deus, estou dizendo: “Vocês comem carne com sangue , adoram ídolos e cometem crimes de morte. Por que é que estão pensando que a terra é de vocês?
26 Si mulyagagi biitani, munali mu yagazania, munali mu gendi gwejera bamuka abatuulani biinyu! Yikyo kihugo, ka muki kwaniini ukukihaabwa, kibe kyeꞌmwinyu? Aahabi!”
26 Vocês confiam nas suas espadas. O seu modo de agir é nojento. Todos cometem adultério. Por que estão pensando que a terra é de vocês?”
27 «E Hezekyeri, ugendi bwira Abahisiraheeri kwo nie Rurema Nahamwinyu nadetaga kwokuno: “Nga kwo nyamiragi ho, ngiisi ábatuuziri mu twaya útukoli shasiri, bagayitwa ku ngooti. Na ngiisi ábatuuziri mu mbingiro, bagaliibwa neꞌnyamiishwa. Na ngiisi ábatuuziri ku migazi, na mu nyaala, boohe bagaafwa ku kiija.
27 — Diga a essa gente que eu, o Senhor Deus, estou avisando: Juro que os moradores das cidades arrasadas serão mortos. Os que vivem no campo serão comidos por animais selvagens. Os que estão escondidos nas montanhas e cavernas ficarão doentes e morrerão.
28 Yikyo kihugo, ngakihindula libe ishamba limaata. Noꞌbushobozi bwo bâli kizi yikangaata mwo, bugaamala. Imigazi yeꞌHisiraheeri, igaashaka, ndaanaye mundu úgagilenga mwo.
28 Farei com que o país vire um deserto abandonado. O poder de que se orgulhavam acabará. As montanhas de Israel ficarão tão desertas, que ninguém passará por elas.
29 Keera bakagira íbiri mu yagazania, kyanatuma ngahindula ikihugo kyabo, libe ishamba limaata. Lyo bagaamenya ku kasiisa kwo nie Nahano.”»
29 Quando eu castigar o povo pelos seus pecados e fizer com que o país vire um deserto, aí eles ficarão sabendo que eu sou o Senhor .
30 Rurema anashubi mbwira kwokuno: «E mwana woꞌmundu, beene winyu, ikyanya bali mu ba babwatiiri ku bibambaazi byeꞌnyumba zaabo, na kwiꞌrembo, we bali mu ba bagweti bagagamba. Ha nyuma, banakizi bwirana: “Tugendi yuvwiriza ngiisi kwo Nahano adesiri.”
30 O Senhor disse: —
31 «Ehee! Bali mu yiji kubwataza bali kigugu, banayigirage nga bandu baani. Kiziga bali yuvwiriza naaho byo ugaadeta, bataganabisimbaha. Bali mu kizi deta naaho ku tunwa kwo banguuziri, kiziga mu mitima yabo, bagenderiiri noꞌkukizi gungana.
31 Assim o meu povo se ajunta em grande número para ouvir o que você tem para dizer, mas eles não querem pôr em prática o que você diz. “Ele fala bonito” — eles dizem, mas o que querem é ganhar dinheiro.
32 Ku luhande lwabo, we Hezekyeri uli mu ba naaho nga mwimbi mwija, úyiji ukulasa ibigaalaka ku njira nyiija! Ngiisi byo ugweti ugaadeta, bali mu kizi biyuvwiriza. Halikago, ndaalyo igambo lyo basimbahiri.
32 Para eles você não passa de um cantor de canções de amor ou tocador de harpa . Eles ouvem o que você diz, porém não fazem nada daquilo que você manda.
33 Yubwo buhanya, ikyanya bugakolekaga, lyo bagayiji kebukwa ku kasiisa kwoꞌmuleevi abashuba mwo. Buganakoleka ngana.»
33 Porém, quando acontecer tudo o que você diz — e vai acontecer mesmo —, aí eles ficarão sabendo que um profeta esteve no meio deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Ezequiel 33, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.