Atos 19
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs VC
1 Ku kyanya Hapoolo âli ki riiri i Korindo, Pahulu naye anakizi lenga mu twaya twa mu migazi, abuli manukira mu keꞌHefeso. Neꞌkyanya akaba yaho, anahumaanana mwaꞌbigirizibwa baguma ba Yesu,
1 Enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo atravessou as províncias superiores e chegou a Éfeso, onde achou alguns discípulos e indagou deles:
2 anababuuza: «Ikyanya mukayemeera Yesu, ka mukayakiira noꞌMutima Mweru?» Nabo, ti: «Nanga! Kiri noꞌkuyuvwa kwo guba ho, tutazindi yuvwa!»
2 Recebestes o Espírito Santo, quando abraçastes a fé? Responderam-lhe: Não, nem sequer ouvimos dizer que há um Espírito Santo!
3 Anashubi babuuza: «Aahago! Bubatiizo buki bwo mukabatiizibwa mwo?» Na wa nabo, ti: «Ku bwa Yohana.»
3 Então em que batismo fostes batizados?, perguntou Paulo. Disseram: No batismo de João.
4 Anababwira: «Yohana, ikyanya abandu bakatwikira ku byaha byabo, anakizi babatiiza. Anababwira kwo ha nyuma lyage, hagaki yija ugundi, ye Yesu. Neꞌkyanya agayija, bakamúyemeere.»
4 Paulo então replicou: João só dava um batismo de penitência, dizendo ao povo que cresse naquele que havia de vir depois dele, isto é, em Jesus.
5 Yabo bandu beꞌHefeso, iri bakayuvwa kwokwo, nabo banabatiizibwa kwiꞌziina lya Nahano Yesu.
5 Ouvindo isso, foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 Neꞌri Pahulu akaba aki gweti agababiika kwaꞌmaboko, lyeryo ngana Umutima Mweru gwanayami bashonookera kwo. Banatondeera ukudeta ku zindi-zindi ndeto, iri banatanga ubuleevi.
6 E quando Paulo lhes impôs as mãos, o Espírito Santo desceu sobre eles, e falavam em línguas estranhas e profetizavam.
7 Yabo bandu, umuharuuro gwabo, gwâli hisiri abashosi ngiꞌkumi na babiri.
7 Eram ao todo uns doze homens.
8 Pahulu, anahisa myezi ishatu ali mu yingira mu nyumba yeꞌmihumaanano yaꞌBayahudi. Anakizi sobanulira mwaꞌbandu ku bukaruuke hiꞌgulu lyoꞌbwami bwa Rurema, gira babuyemeere.
8 Paulo entrou na sinagoga e falou com desassombro por três meses, disputando e persuadindo-os acerca do Reino de Deus.
9 Halikago, baguma baabo banayumya imitima yabo. Ikyanya bakayigirizibwa ibya Yesu, banalahira ukubiyemeera, banatondeera ukubishemba imbere lyaꞌbaabo. Kyanatuma Pahulu agabayilyosa mwo, anatwala Abakirisito mu nyumba ya Tirano. Mukuba, mwaꞌbandu bâli kizi kuumana. Na ngiisi lusiku, anakizi baganuulira hiꞌgulu lya Yesu.
9 Mas, como alguns se endurecessem e não cressem, desacreditando a sua doutrina diante da multidão, apartou-se deles e reuniu à parte os discípulos, onde os ensinava diariamente na escola de um certo Tirano.
10 Pahulu, anahisa imyaka ibiri agweti agamenyeesa abandu hiꞌgulu lya Yesu. Kwokwo, kwaꞌbatuulaga booshi ba mu poroveesi yeꞌHaziya bakalonga ukuyuvwa Igambo lya Nahano, Abayahudi, kuguma naꞌbandu beꞌgindi milala.
10 Isto durou dois anos, de tal maneira que todos os habitantes da Ásia, judeus e gentios, puderam ouvir a palavra do Senhor.
11 Rurema âli kizi gira ibitangaaza bya kahebuuza ku njira ya Pahulu.
11 Deus fazia milagres extraordinários por intermédio de Paulo, de modo que lenços e outros panos que tinham tocado o seu corpo eram levados aos enfermos;
12 Kiri neꞌbihunika, noꞌtundi tulondo, ikyanya bâli kizi bihisagya ku magala gaage, binatwalirwe abalwazi, banayami kira. Neꞌbisigo kwakundi, byâli kizi balyoka mwo.
12 e afastavam-se deles as doenças e retiravam-se os espíritos malignos.
13 Hâli riiri naꞌBayahudi baguma, bâli kizi genda bagayimula ibisigo mu bandu. Yabo nabo, banatondeera ukukizi koleesa iziina lya Nahano Yesu, mu kubwira ibisigo, ti: «Kwiꞌziina lya Yesu ye Pahulu agweti agayigiriza, twamùbwira kwo mulyoke muꞌyu mundu!»
13 Alguns judeus exorcistas que percorriam vários lugares inventaram invocar o nome do Senhor Jesus sobre os que se achavam possessos dos espíritos malignos, com as palavras: Esconjuro-vos por Jesus, a quem Paulo prega.
14 Na mu bâli kizi gira kwokwo, mwâli riiri abaana balinda ba Sikewa, mukulu muguma waꞌbagingi.
14 Assim procediam os sete filhos de um judeu chamado Cevas, sumo sacerdote.
15 Lusiku kuguma, iri bakagira mbu bayimulage ikisigo kwokwo, kyanabashuvya: «Hafe! Nyiji Yesu, nyiji na Pahulu! Haliko mwehe, mwe banyandi?»
15 Mas o espírito maligno replicou-lhes: Conheço Jesus e sei quem é Paulo. Mas vós, quem sois?
16 Lyeryo ngana, uyo mundu anayami bayaduka, anabahima imisi, anabahonda-honda. Ehee! Banapuumukira imbuga bakola bukondwe, banakola neꞌnguma!
16 Nisto o homem possuído do espírito maligno, saltando sobre eles, apoderou-se de dois deles e subjugou-os de tal maneira, que tiveram que fugir daquela casa feridos e com as roupas estraçalhadas.
17 Yibyo íbikakoleka, byanalumbuuka mu Bayahudi beꞌHefeso, kiri na mu bandu beꞌgindi milala kwakundi. Yabo booshi, banagwatwa neꞌkyoba. Niꞌziina lya Nahano Yesu, lyanakizi huuzibwa.
17 Este caso tornou-se {em breve} conhecido de todos os judeus e gregos de Éfeso, e encheu-os de temor e engrandeceram o nome do Senhor Jesus.
18 Abandu beꞌyo munda, iri bakaba bakoli yemiiri Yesu, banayiji yilega imbere lyaꞌbandu. Mukuba, bâli mali gira amabi ga kwingi-kwingi.
18 Muitos dos que haviam acreditado vinham confessar e declarar as suas obras.
19 Abingi baabo, bâli kizi gira ibya maleere. Kwokwo, banaleeta ibitaabo byo bâli kizi gagira mwo, banabiduulika kwoꞌmuliro imbere lyaꞌbandu booshi. Neꞌri bakaharuura ikishingo kyabyo, banabona kwo byâli hisiri ifwaranga nyingi bweneene, bihumbi makumi gataanu geꞌdarakima.
19 Muitos também, que tinham exercido artes mágicas, ajuntaram os seus livros e queimaram-nos diante de todos. Calculou-se o seu valor, e achou-se que montava a cinqüenta mil moedas de prata.
20 Kwokwo, kwiꞌGambo lya Nahano likakwira mu bandu, lyanakizi yushuuka mweꞌmisi.
20 Foi assim que o poder do Senhor fez crescer a palavra e a tornou sempre mais eficaz.
21 Ha nyuma, Pahulu anashungika kwo agalenga mu poroveesi yeꞌMakedoniya, na mu yeꞌHakaya, akabuli genda i Yerusaleemu. Akanadeta, ti: «Ha nyuma lyoꞌkuhika i Yerusaleemu, bigambuuna kwo mbike na mu kaaya keꞌRumi.»
21 Concluídas essas coisas, Paulo resolveu ir a Jerusalém, depois de atravessar a Macedônia e a Acaia. Depois de eu ter estado lá, disse ele, é necessário que veja também Roma.
22 Kwokwo, anayabiira abandu babiri mu batabaazi baage, Timoteyo na Herasito, anabatuma kwo bagwanwe iyo munda i Makedoniya. Yehe, anatee sigala mu poroveesi yeꞌHaziya.
22 Enviou à Macedônia dois dos seus auxiliares, Timóteo e Erasto, mas ele mesmo se demorou ainda por algum tempo na Ásia.
23 Ku kyekyo kyanya mu kaaya keꞌHefeso, hanaba akamburugu bweneene hiꞌgulu lyaꞌbandu ba Yesu.
23 Por esse tempo, ocorreu um grande alvoroço a respeito do Evangelho.
24 Mwâli riiri mutuzi muguma weꞌharija, iziina lyage Demeteryo, úwâli kizi tula imigisi íshushiini neꞌmbeero zoꞌmuzimu gwabo Haritemi. Anâli kizi tundira abaabo banaluganda imikolwa mingi.
24 Um ourives, chamado Demétrio, que fazia de prata templozinhos de Ártemis, dava muito a ganhar aos artífices.
25 Lusiku luguma, Demeteryo anakuumania abaabo banaluganda, kuguma naꞌbandi bakozi ábâli kizi gira mwene yugwo mukolwa, anababwira: «E bashosi, muyiji bwija kwo mu yugu mukolwa, mwo tuli mu yungukira bwija.
25 Convocou-os, juntamente com os demais operários do mesmo ramo, e disse: Conheceis o lucro que nos resulta desta indústria.
26 Haliko buno, keera mwayuvwa, keera mwanabona ngiisi kwo Pahulu agweti agatirika abandu bingi ba hano i Hefeso, kuguma naꞌbandu ba mu mbande zooshi za mu poroveesi yeꞌHaziya. Agweti agababwira kweꞌmigisi itakwiriiri ukuyikumbwa, mbu bwo iri mu girwa naaho naꞌmaboko gaꞌbandu.
26 Ora, estais vendo e ouvindo que não só em Éfeso, mas quase em toda a Ásia, esse Paulo tem persuadido e desencaminhado muita gente, dizendo que não são deuses os ídolos que são feitos por mãos de homens.
27 «Kwokwo buno, ngolagi yobohiri kwo guno mukolwa gwitu gukola gugagayirizibwa. Noꞌluheero lwoꞌmuzimu gwitu mukulu Haritemi, nayo igayiji kengeera yakenekwa. Kiri na Haritemi yenyene, kundu ali muzimu mukulu, angayiji tungululwa ku bukulu bwage. Ye na gweti úgayikumbwa mu poroveesi yoshi yeꞌHaziya, kiri na mu gandi mahanga gooshi.»
27 Daí não somente há perigo de que essa nossa corporação caia em descrédito, como também que o templo da grande Ártemis seja desconsiderado, e até mesmo seja despojada de sua majestade aquela que toda a Ásia e o mundo inteiro adoram.
28 Yago magambo ga Demeteryo, mbu abaabo banaluganda bagayuvwe, banayami tondeera ukuyamiza, ti: «Haritemi waꞌBahefeso, ye mukulu!»
28 Estas palavras encheram-nos de ira e puseram-se a gritar: Viva a Ártemis dos efésios!
29 Lyeryo, kalya kaaya kooshi keꞌHefeso, kanayijulaga mwaꞌkamburugu. Abandu banagendi birigisha abandu babiri beꞌMakedoniya, Gaayo na Harisitariko, bwobâli balamiinwi na Pahulu. Banabayitungana bombi mu nangungubanga weꞌnyumba yo bâli kizi kuumana mwo.
29 A cidade alvoroçou-se e todos correram ao teatro levando consigo Caio e Aristarco, macedônios e companheiros de Paulo.
30 Pahulu analooza kwo naye agendi yimanga ha kati kaabo. Haliko, abaabo Bakirisito batanamúhanguula.
30 Paulo queria apresentar-se ao povo, mas os discípulos não o deixaram.
31 Kiri naꞌbiira baage baguma ba mu bakulu beꞌyo munda i Haziya, nabo banamútumira indumwa yoꞌkumúyinginga kwo atabayisheegule.
31 Até alguns dos asiarcas, que eram seus amigos, enviaram-lhe recado, pedindo que não se aventurasse a ir ao teatro.
32 Yabo bandu, kwo bâli kumaniri yaho, banatondeera ukuyogora bweneene! Ngiisi baguma banakizi yamiza kwabo-kwabo. Abingi baabo, batâli yiji kiri na íbyabakuumania.
32 Todos gritavam ao mesmo tempo. A assembléia era uma grande confusão e a maioria nem sabia por que se achavam ali reunidos.
33 Balya Bayahudi banatundira Halegizandere imbere lyabo. Haaho, bandu baguma banakizi yamiza mu kumúshungula amagambo. Halegizandere, anabayeheza booshi noꞌkuboko kwo bahulike. Mukuba, âli loziizi ukuyibulanira imbere lyabo.
33 Então fizeram sair do meio da turba Alexandre, que os judeus empurravam para a frente. Alexandre, fazendo sinal com a mão, queria dar satisfação ao povo.
34 Haliko, mbu bamenye kwo ali Muyahudi, lyeryo booshi banashubi tondeera ukuyamiza kiranga, ti: «Haritemi waꞌBahefeso ye mukulu!» Banamala bihe bibiri, bagweti bagayamiza-yamiza kwokwo.
34 Mas quando perceberam que ele era judeu, todos a uma voz gritaram pelo espaço de quase duas horas: Viva a Ártemis dos efésios!
35 Iri hakazindaga, umwandisi mukulu waꞌkaaya anayihangaana, halinde anabahoohya. Anababwira: «E bashosi beꞌHefeso! Mu mahanga gooshi, nyandi útayiji kwo kano kaaya ko kali mu langa uluheero lwoꞌmuzimu mukulu Haritemi? Kanali mwoꞌmugisi gwage, gulya úgukahona mwiꞌgulu.
35 Então o escrivão da cidade {veio} para apaziguar a multidão e disse: Efésios, que homem há que não saiba que a cidade de Éfeso cultua a grande Ártemis, e que a sua estátua caiu dos céus?
36 Aahago! Mukwiriiri mutuuze. Hatanagire igambo lyo mugaagira ku ngungu.
36 Se isso é incontestável, convém que vos sossegueis e nada façais inconsideradamente.
37 «Yabo bandu bo mwaleeta hano, ndaakyo kindu kyo bazimba mu mbeero ziitu. Kiri noꞌmuzimu gwitu Haritemi yenyene, batamútusiri.
37 Estes homens, que aqui trouxestes, não são sacrílegos nem blasfemadores da vossa deusa.
38 Tuli naꞌhandu hoꞌkukizi twira imaaja. Naꞌbatwi beꞌmaaja bayamiri ho. Haaho, ho Demeteryo naꞌbaabo bakwiriiri bagendi legera yaba bandu, iri bangaba bali niꞌgambo hiꞌgulu lyabo!
38 Mas, se Demétrio e os outros artífices têm alguma queixa contra alguém, os tribunais estão abertos e aí estão os magistrados: institua-se um processo contra eles.
39 Neꞌri mwangaba mukiri neꞌbindi bibuuzo, mugendi bitwala mu mihumaanano íhangwirwi neꞌmaaja ziitu.
39 Se tendes reclamação a fazer, a assembléia legal decidirá.
40 «Bino byo twagira zeene, byangakoli tuma tugaalegwa kwo twagira akamburugu. Neꞌri twangalegwa kwokwo, tutahiiti igambo lyo twangayifwongooza mwo. Si kano kamburugu, kalyagagi ka busha!»
40 Do que se deu hoje, até corremos risco de sermos acusados de rebelião, porque não há motivo algum que nos permita justificar este concurso.
41 Uyo mwandisi mukulu, iri akayusa ukubabwira kwokwo, anababwira kwo bataahage.
41 A estas palavras, dissolveu-se a aglomeração.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.