2 Samuel 19
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NVI
1 Lyeryo, mwami anayami shenguka, anashonera mu kisiika íkyâli hiꞌgulu liꞌrembo. Neꞌkyanya akaba akola mu zamuuka, anakizi lira, ti: «Yayewe e mugala wani wa Habusalumu! Mugala wani Habusalumu! Nangaloziizi mbe nie gaafwa. Yayewe, e Habusalumu! Yayewe, e mugala wani!»
1 Informaram a Joabe que o rei estava chorando e se lamentando por Absalão.
2 Abandu banagendi ganuulira Yohabu ngiisi kwo mwami agweti agalirira mugala wage wa Habusalumu.
2 E para todo o exército a vitória daquele dia se transformou em luto, porque as tropas ouviram dizer: "O rei está de luto por seu filho".
3 Kundu balya basirikaani bakahima mwiꞌzibo, haliko bulya buhimi bwanahinduka kimombo, bwaꞌbasirikaani bakayuvwa ngiisi kwo mwami agweti agalirira umwana wage.
3 Naquele dia, o exército ficou em silêncio na cidade, como fazem os que fogem humilhados da batalha.
4 Ku lwolwo lusiku, balya basirikaani banagalukira i kaaya bakoli lobiri neꞌshoni, ngaꞌbasirikaani ábayimulwa mwiꞌzibo.
4 O rei, com o rosto coberto, gritava: "Ah, meu filho Absalão! Ah, Absalão, meu filho, meu filho! "
5 Mwami, ku luhande lwage, anagenderera ukukizi lira, anabwika umulondo i malanga, iri anayamiza kwokuno: «E mugala wani wa Habusalumu, yayewe! E mugala wani wa Habusalumu, yayewe! E mugala wani!»
5 Então Joabe entrou no palácio e foi falar com o rei: "Hoje humilhaste todos os teus soldados, os quais salvaram a tua vida, bem como a de teus filhos e filhas, e de tuas mulheres e concubinas.
6 Iri hakatama, Yohabu anayingira mu kajumiro, anabwira Dahudi kwokuno: «E mwami, twe bakozi baawe tweshi, watubonia ishoni bweneene. Si zeene lyo twamùguluula, kuguma naꞌbaluzi, naꞌbaluzi-nyere, naꞌbagoli booshi.
6 Amas os que te odeiam e odeias os que te amam. Hoje deixaste claro que os comandantes e os seus soldados nada significam para ti. Vejo que ficarias satisfeito se, hoje, Absalão estivesse vivo e todos nós, mortos.
7 Kundu kwokwo, keera twabona kwo ukuuziri abagoma baawe. Na ngiisi ábakukuuziri boohe, ukoli bashombiri. Twe bakulu baꞌbasirikaani, naꞌbandi bakozi booshi, zeene tukoli bwini ku bweranyange kwo ndaako kamaro ko tukuhitiiri. Tunabwini, nga Habusalumu aki shuba mugumaana, na tweshi tunabe keera twafwa, lyoki wangashambiiri.
7 Agora, vai e encoraja teus soldados! Juro pelo Senhor que, se não fores, nem um só deles permanecerá contigo esta noite, o que para ti seria pior do que todas as desgraças que já te aconteceram, desde a tua juventude".
8 «Uyimukage, gira ugendi kania abasirikaani baawe. Nabiika indahiro kwiꞌziina lya Nahano, kweꞌri utangagendi ganuuza yaba bakozi, kabigingwe ka zeene, ndaaye mundu mugabeeranwa hano. Niꞌgambo lizinda, lyo ligaaba libi ukuhima amabi gooshi go walonga, ukulyokera mu busore bwawe, halinde zeene.»
8 Então o rei levantou-se e sentou-se junto à porta da cidade. Quando o exército soube que o rei estava sentado junto à porta, todos os soldados foram até ele. Enquanto isso, os israelitas fugiam para casa.
9 Uyo mwami Dahudi, iri akayuvwa kwokwo, anayimuka, anagendi bwatala ku kitumbi kyage, íkyâli hoofi niꞌrembo. Neꞌkyanya abandu bakabwirwa kwo mwami akola yaho kwiꞌrembo, banamúyijira.
9 Em todas as tribos de Israel o povo discutia, dizendo: "Davi nos livrou das mãos de nossos inimigos; foi ele que nos libertou dos filisteus. Mas agora fugiu do país por causa de Absalão;
10 Mu yabo Bahisiraheeri booshi, hanayimuka imbamba. Baguma banakizi deta, ti: «Mwami Dahudi, akatukiza mu bagoma biitu, akanatukiza na mu Bafirisiti. Kundu kwokwo, keera akajanda ikihugo, mu kupuumuka mugala wage wa Habusalumu.
10 e Absalão, a quem tínhamos ungido rei, morreu em combate. E então, por que não falam em trazer o rei de volta? "
11 Habusalumu, ye tukayimika kwo abe mwami witu. Na buno keera ashaajira mwiꞌzibo. Aahago! Kituma kiki tutangashubi yimika yishe mu bwami bwage?»
11 Quando chegou aos ouvidos do rei o que todo o Israel estava comentando, Davi mandou a seguinte mensagem aos sacerdotes Zadoque e Abiatar: "Perguntem às autoridades de Judá: Por que vocês seriam os últimos a conduzir o rei de volta ao seu palácio?
12 Kwokwo, Dahudi anatuma indumwa imwoꞌmugingi Saadoki na Habyataari, kwokuno: «Mubwire abashaaja beꞌBuyuda: “Ikyanya bagagalulira mwami mu kajumiro, kituma kiki mwe mugaaba beꞌnyuma? Mukuba, keera nayuvwa amagambo gooshi gaꞌbandi Bahisiraheeri bakola mu deta hiꞌgulu lyani.
12 Vocês são meus irmãos, sangue do meu sangue! Por que, então, seriam os últimos a ajudar no meu retorno? "
13 Si mwe mbaga yani! Mwe naꞌmagala gaani, na muko gwani. Kituma kiki mwangatinda, mu kungalulira mu kaaya?”
13 E digam a Amasa: "Você é sangue do meu sangue! Que Deus me castigue com todo o rigor se, de agora em diante, você não for o comandante do meu exército em lugar de Joabe".
14 «Mubuuze na Hamaasa: “Ka naawe, utali mwene witu? Kwokwo buno, ngola ngashaaza Yohabu, na ngubiike ube mukulu waꞌbasirikaani baani. Iri utangamúgomboola, Rurema anyite.”»
14 As palavras de Davi conquistaram a lealdade unânime de todos os homens de Judá. E eles mandaram dizer ao rei que voltasse com todos os seus servos.
15 Yago magambo, ganatuma imitima yaꞌBayuda booshi igaagwa ku mwami Dahudi, mu kati koꞌbuguma, banayami tuma, ti: «Ugalukire i kaaya, kuguma naꞌbakozi baawe.»
15 Então o rei voltou e chegou ao Jordão. E os homens de Judá foram a Gilgal, ao encontro do rei, para ajudá-lo a atravessar o Jordão.
16 Kwokwo, mwami anayami yija ha lwiji Yorodaani. Abandu booshi beꞌBuyuda, banayiji músanganira i Girigaali, gira bamújabule ulwiji.
16 Simei, filho de Gera, benjamita de Baurim, foi depressa com os homens de Judá para encontrar-se com o rei Davi.
17 Ku yikyo kyanya, Shimeyi mugala Gera, Umubinyamiini weꞌBahuriimu, anayami vwaruka, gira naye agendi sanganira mwami Dahudi.
17 Com ele estavam outros mil benjamitas e também Ziba, supervisor da casa de Saul, com seus quinze filhos e vinte servos. Eles entraram no Jordão antes do rei,
18 Uyo Shimeyi anagenda kuguma na beene Binyamiini kihumbi, na Siiba umukozi weꞌmbaga ya Sahuli, na bagala Siiba ikumi na bataanu, naꞌbakozi baage makumi gabiri. Yabo booshi, banayami genda ha lwiji Yorodaani, ho mwami Dahudi âli riiri.
18 e atravessaram o rio a fim de ajudar a família real na travessia e fazer o que o rei desejasse. Simei, filho de Gera, atravessou o Jordão, prostrou-se perante o rei
19 Banayami herekeza mwami, banamújabula, kuguma neꞌmbaga yage, banamúgirira ngiisi byo âli loziizi.
19 e lhe disse: "Que o meu senhor não leve em conta o meu crime. E que não te lembres do mal que o teu servo cometeu no dia em que o rei, meu senhor, saiu de Jerusalém. Que o rei não pense mais nisso!
20 anadeta: «E nahamwitu, ndi mukozi wawe! Ku lulya lusiku ukalyoka mu kaaya keꞌYerusaleemu, nꞌgakuhubira bweneene. Yago mahube gaani, utaki gambaruurire, maashi!
20 Eu, teu servo, reconheço que pequei. Por isso, de toda a tribo de José, fui o primeiro a vir ao encontro do rei, meu senhor".
21 E nahamwitu, ngi kengiiri kwo nꞌgakuhubira bweneene. Kyo kyatuma mu beene Yusefu booshi, nie waba wa mbere ukuyiji kusanganira.»
21 Então Abisai, filho de Zeruia, disse: "Simei amaldiçoou o ungido do Senhor, ele deve ser morto! "
22 Lyeryo Habishaayi mugala Zeruya, anadeta: «Uyu Shimeyi, keera akatyoza mwami, kundu akatoolwa na Nahano. Aaho! Ka atakwaniini ayami yitwa?»
22 Davi respondeu: "Que é que vocês têm com isso, filhos de Zeruia? Acaso se tornaram agora meus acusadores? Deve alguém ser morto hoje em Israel? Ou não tenho hoje a garantia de que voltei a reinar sobre Israel? "
23 Dahudi anamúshuvya: «E bagala Zeruya, bikagi tuli mu fwana? Zeene, lyo mwaba bagoma baani. Ulusiku lwa zeene, ka hakwaniini habe Umuhisiraheeri úgaki yitwa? Ka mutazi menya kwo nie mwami waꞌBahisiraheeri zeene?»
23 E o rei prometeu a Simei, sob juramento: "Você não será morto".
24 Lyeryo, mwami Dahudi anayami bwira Shimeyi: «E Shimeyi, utagayitwa.» Anamúbiikira indahiro.
24 Mefibosete, neto de Saul, também foi ao encontro do rei. Ele não havia lavado os pés nem aparado a barba nem lavado as roupas, desde o dia em que o rei partira até o dia em que voltou em segurança.
25 Ha nyuma, ulya Mifibosheeti, mwijukulu Sahuli, naye anagendi sanganira Dahudi. Ukulyokera ku lusiku mwami Dahudi akalyoka i Yerusaleemu, halinde ku lusiku lwo akashubi galukira mwo, uyo Mifibosheeti, atakashuka amagulu gaage, kandi iri ukubega ulwanwa. Kiri neꞌbyambalwa byage, atâli kizi bifula.
25 Quando chegou de Jerusalém e encontrou-se com o rei, este lhe perguntou: "Por que você não foi comigo, Mefibosete? "
26 Ikyanya Mifibosheeti akahikaga i Yerusaleemu, gira agendi sanganira mwami, mwami anamúbuuza: «E Mifibosheeti, kituma kiki tutakagendanwa?»
26 Ele respondeu: "Ó rei, meu senhor! Eu, teu servo, sendo aleijado, mandei selar o meu jumento para montá-lo e acompanhar o rei. Mas o meu servo me enganou.
27 Anamúshuvya kwokuno: «E mwami, nahamwitu, ndi mukozi wawe. Uyiji kwo ndi kirema. Ikyanya ngabwira umukozi wani kwo andeetere punda, gira ngukulikire, umukozi wani Siiba anandeba.
27 Ele falou mal de mim ao rei, meu senhor. Tu és como um anjo de Deus! Faze o que achares melhor.
28 E mwami, nahamwitu, uyo mukozi wani, akambeeshera. Kundu kwokwo, uli nga muganda wa Rurema. Kwokwo, ngiisi byo ubwini kwo biri biija, bibe byo ugangirira.
28 Todos os descendentes do meu avô nada mereciam do meu senhor e rei, senão a morte. Entretanto, deste a teu servo um lugar entre os que comem à tua mesa. Que direito tenho eu, pois, de te pedir qualquer outro favor? "
29 «E mwami, nahamwitu, imbaga yoshi ya shokulu, yâli kwaniini ukuyitirwa imbere lyawe. Kundu kwokwo, wanambanguula kwo tukizi shangiira kuguma na ábali mu lya ku kashasha kaawe. Aaho! Kuti kwo nangaki luha ukukuyigonga?»
29 Disse-lhe então o rei: "Você já disse o suficiente. Minha decisão é que você e Ziba dividam a propriedade".
30 Mwami anamúbwira: «Utali niꞌgoorwa, mbu ushubi deta-deta. Si keera nashungika kweꞌkihugo kya Sahuli, mwe na Siiba, mwe mugakigabaana.»
30 Mas Mefibosete disse ao rei: "Deixa que ele fique com tudo, agora que o rei meu senhor chegou em segurança ao seu lar".
31 Mifibosheeti anashuvya: «E mwami, yikyo kihugo kyoshi, Siiba abe ye ugakiheereza. E mwami, nahamwitu, nashambaala, bwo wagaluka mu kaaya kaawe, ukiri mugumaana.»
31 Barzilai, de Gileade, também saiu de Rogelim, acompanhando o rei até o Jordão, para despedir-se dele.
32 Barizilaayi, Umugiryadi, naye analyoka i Rogeriimu, gira ayije aherekeziizi mwami, amújabule ulwiji Yorodaani.
32 Barzilai era bastante idoso; tinha oitenta anos. Foi ele que sustentou o rei durante sua permanência em Maanaim, pois era muito rico.
33 Uyo Barizilaayi âli riiri mugale bweneene. Anâli kola mushaaja kongotwe weꞌmyaka makumi galimunaana. Na mu zirya siku zooshi zo akabeera i Mahanayimu, ye wâli kizi heereza mwami Dahudi byo agaalya.
33 O rei disse a Barzilai: "Venha comigo para Jerusalém, e eu cuidarei de você".
34 Kwokwo, mwami anamúbwira: «E Barizilaayi, tugendanwe i Yerusaleemu, gira ngizi kutabaala.»
34 Barzilai, porém, respondeu: "Quantos anos de vida ainda me restam, para que eu vá com o rei e viva com ele em Jerusalém?
35 Uyo Barizilaayi, ti: «E mwami, ndaki hiiti isiku nyingi hano mu kihugo. Kutagi kwo twangaki gendanwa i Yerusaleemu?
35 Já fiz oitenta anos. Como eu poderia distinguir entre o que é bom e o que é mau? Será que hoje o teu servo ainda pode sentir o gosto daquilo que come e bebe? Posso ainda apreciar a voz de homens e mulheres cantando? Eu seria mais um peso para o rei, meu senhor.
36 Nie mukozi wawe. Buno, ngola neꞌmyaka makumi galimunaana. Ka ngi shobwiri ukumenya amiija naꞌmabi? Ka na ngi shobwiri ukuhesherwa neꞌbyokulya, kandi iri ikinywebwa? Neꞌkyanya abimbi bali mu yimba, baba bashosi, kandi iri bakazi, ka ngi shobwiri ukuyuvwa iri amazu gaabo gatwanganusiri? E mwami, nahamwitu, kituma kiki nangashubi kuzidohera?
36 Teu servo acompanhará o rei um pouco mais, atravessando o Jordão, mas não há motivo para uma recompensa dessas.
37 «Ndi mukozi wawe! Ngola ngakuherekeza naaho, halinde na ngujabule ulwiji Yorodaani. E mwami, kituma kiki wangaki mbemba mwene yuku?
37 Permite que o teu servo volte! E que eu possa morrer na minha própria cidade, perto do túmulo de meu pai e de minha mãe. Mas aqui está o meu servo Quimã. Que ele vá com o meu senhor e rei. Faze por ele o que achares melhor! "
38 Ndi mukozi wawe. Ku yukwo, nakuyinginga umbanguule nvwirage mu kaaya kaani, gira ngaziikwe ha shinda ya daata, neꞌya maawe. E mwami, nahamwitu, hano, hali umukozi wawe Kimuhamu. Uyemeere, abe ye mugagendanwa. Unakizi múgirira ngiisi byo ubwini kwo biri biija.»
38 O rei disse: "Quimã virá comigo! Farei por ele o que você achar melhor. E tudo o mais que desejar de mim, eu o farei por você".
39 Mwami anamúshuvya: «Uyo Kimuhamu, tugagendanwa. Na ngiisi byo ubwini kwo biri biija, byo nganakizi múgirira. Kiri na naawe, ngiisi bindi byo ugaki looza, ngakugirira byo.»
39 Então, todo o exército atravessou o Jordão, e também o rei o atravessou. O rei beijou Barzilai e o abençoou. E Barzilai voltou para casa.
40 Lyeryo, abandu booshi banatee jabuka ulwiji Yorodaani. Mwami naye, anabuli lujabuka. Mwami anagashaanira Barizilaayi, anamúnyunyuguta. Uyo Barizilaayi, anagalukira i kaaya.
40 O rei seguiu para Gilgal; e com ele foi Quimã. Todo o exército de Judá e a metade do exército de Israel acompanharam o rei.
41 Ikyanya mwami akagenderera noꞌlugeezi halinde i Girigaali, uyo Kimuhamu anagenda amúherekeziizi. Mwami anajabuka, ali kuguma naꞌBayuda booshi, neꞌkimaanye kyaꞌBahisiraheeri.
41 Logo os homens de Israel chegaram ao rei para reclamar: "Por que os nossos irmãos, os de Judá, seqüestraram o rei e o levaram para o outro lado do Jordão, como também a família dele e todos os seus homens? "
42 Ha nyuma, Abahisiraheeri booshi banayijira mwami, banamúbwira: «Kituma kiki beene witu Abayuda naaho, bo bakakuyakiira, banakujabula i kajabo koꞌlwiji Yorodaani, kuguma neꞌmbaga yawe, naꞌbakozi baawe?»
42 Todos os homens de Judá responderam aos israelitas: "Fizemos isso porque o rei é nosso parente mais chegado. Por que vocês estão irritados? Acaso comemos das provisões do rei ou tomamos dele alguma coisa? "
43 Yabo Bayuda banabashuvya: «Tukagira kwokwo, bwo mwami ali wa mu mbaga yitu. Kituma kiki mwayagalwa? Ka hali byokulya bya mwami byo tukalya? Kandi iri, ka hali byo akatuhemba?»
43 Então os israelitas disseram aos homens de Judá: "Somos dez com o rei; e muito maior é o nosso direito sobre Davi do que o de vocês. Por que nos desprezam? Nós fomos os primeiros a propor o retorno do nosso rei! " Mas os homens de Judá falaram ainda mais asperamente do que os israelitas.
44 Yabo Bahisiraheeri nabo, ti: «Mu yubu bwami, tuli milala ikumi. Kwokwo, tubukwaniini ubugira ikumi, kundu mwadeta kwo ali muguma winyu. Kituma kiki mugweti mugatubambala? Si twehe twe tukatee deta kwo mwami agaluke.»
44 — ausente —
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.