1 Samuel 15
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH
1 Lusiku luguma, Samweri anabwira mwami Sahuli: «Nahano ye kanduma kwo nyiji kuyimika, ube mwami waꞌbandu baage, Abahisiraheeri. Na buno, uyuvwagwe bwija ngiisi byaꞌnduma.
1 Samuel disse a Saul: — O
2 Nahano woꞌbushobozi bwoshi, adeta kwokuno: “Ngola ngaahana Abahamareki. Mukuba, ikyanya Abahisiraheeri bakalyoka i Miisiri, yabo Bahamareki bakabalwisa.
2 Ele castigará os amalequitas porque eles lutaram contra os israelitas quando estes vieram do Egito.
3 Kwokwo buno, ugendi bateera. Ibindu byabo byoshi, ubijigiivye. Hatanagire ye ugaasiga kitwe-kibona, aba mushosi kandi iri mukazi, kiri naꞌbaana boꞌtulenge, kandi iri utuboojo. Muyitage booshi, kiri neꞌngaavu, neꞌbibuzi, neꞌngamiya, na bapunda.”»
3 Vá, ataque os amalequitas e destrua completamente tudo o que eles têm. Não tenha dó nem piedade. Mate todos os homens e mulheres, crianças e bebês, gado e ovelhas, camelos e jumentos.
4 Sahuli, mbu ayuvwe kwokwo, anakuumania abasirikaani, anabatwala i Telahiimu. Mu yabo basirikaani, mwâli riiri abasirikaani bihumbi magana gabiri ábâli kizi genda naꞌmagulu. Mwâli riiri neꞌbindi bihumbi ikumi, ukulyoka i Buyuda.
4 Então Saul convocou o seu exército e em Telaim fez uma contagem dos seus soldados. Havia duzentos mil soldados do povo de Israel e dez mil de Judá.
5 Yabo booshi, Sahuli anabagendana hoofi naꞌkaaya kaguma kaꞌBahamareki.
5 Aí Saul e todos os seus soldados foram para a cidade de Amaleque e ficaram esperando escondidos no leito seco de um rio.
6 Sahuli anatee bwira beene Keeni: «Mushaagage hano mu Bahamareki. Buzira kwokwo, niinyu tugamùyitira kuguma. Mukuba, mwehe, ikyanya Abahisiraheeri bakalyoka i Miisiri, mukabagirira amiija.» Kwokwo, yabo Bakeeni, banayilyosa mu Bahamareki.
6 Saul preveniu os queneus: — Saiam do meio dos amalequitas para que eu não os mate junto com eles, pois vocês foram bondosos com os israelitas quando eles vieram do Egito. Então os queneus saíram.
7 Haaho, ulya Sahuli anatondeera ukulwisa Abahamareki, anabahima, ukutondeerera i Havila, halinde ukuhisa i Shuuri, uluhande lweꞌsheere lweꞌkihugo kyeꞌMiisiri.
7 E Saul derrotou os amalequitas, desde Havilá até Sur, a leste do Egito.
8 Ulya Sahuli anagwata mwami wabo Hagagi, haliko atanamúyita. Si abandi Bahamareki boohe, anabaminika ku ngooti.
8 Prendeu Agague, o rei dos amalequitas, porém matou todo o povo.
9 Kwokwo, kwo Sahuli naꞌbasirikaani baage, bakafuusa Hagagi, kuguma neꞌbitugwa íbishishiri, ibibuzi, neꞌngaavu, neꞌnyana, neꞌbyanabuzi. Ngiisi íbikaboneka kwo biri biija, batanaki bishereeza. Bakashereeza naaho ngiisi byo bakaneena, banabibona kwo biri bya busha.
9 Saul e os seus soldados não mataram Agague; também não mataram as melhores ovelhas, os melhores touros, bezerros e carneiros e tudo o mais que era bom. Mas destruíram tudo o que era imprestável e sem valor.
10 Haaho, igambo lya Nahano lyanahikira Samweri kwokuno:
10 O Senhor Deus falou com Samuel:
11 «Nayishuhiza, bwo nꞌgayimika Sahuli kwo abe mwami. Lolaga, ngiisi kwo keera anjanda. Ngiisi byo ngweti ngamúbwira, atakiri mu bisimbaha.» Iri Samweri akayuvwa kwokwo, anashenguka bweneene, anatondeera ukuhuuna Nahano, bwanakya aki gweti agamútakira.
11 — Eu estou arrependido de ter feito Saul rei, pois ele me abandonou e desobedeceu às minhas ordens. Samuel ficou triste com isso e a noite inteira orou em voz bem alta a Deus, o
12 Iri hakaba shesheezi kare-kare, Samweri anavyukaga, anagendi looza Sahuli. Haliko, anabwirwa, ti: «Mwami Sahuli agenda i Karimeeri, keera anayubaka yoꞌlwingo luhamu lwoꞌkuyikengeeza. Na buno amanukira i Girigaali.»
12 Na manhã seguinte, bem cedo, ele saiu para procurar Saul. Soube que ele tinha ido para a cidade de Carmelo, onde havia construído um monumento em honra de si mesmo, e que depois tinha seguido para Gilgal.
13 Iri Samweri akahika áhali Sahuli, Sahuli anamúbwira: «Nahano akizi kugashaanira. Keera nagira ngiisi kwo Nahano akadeta.»
13 Samuel encontrou Saul, e este o cumprimentou, dizendo: — Que o
14 Samweri anamúbwira kwokuno: «Hafe! Maki gano nayuvwa? Si ibibuzi neꞌngaavu, bigweti bigayana!»
14 E Samuel perguntou: — Então por que é que estou ouvindo o mugido de gado e o berro de ovelhas?
15 Sahuli naye, ti: «Abasirikaani baleeta ibitugwa íbishishiri, ibibuzi neꞌngaavu, gira bayiji tangira Rurema Nahamwinyu ituulo. Si ibindi byoshi, keera twabiminika lwoshi!»
15 Saul respondeu: — Os meus soldados os tomaram dos amalequitas. Pegaram as melhores ovelhas e o melhor gado para oferecer como
16 Samweri, ti: «E Sahuli, hulika ngana! Ngola ngakubwira ngiisi byo Nahano ambwira mu bushigi bwa zeene.» Sahuli, ti: «Bimbwire.»
16 — Espere! — interrompeu Samuel. — Eu vou lhe contar o que o Senhor Deus me disse na noite passada. — Fale! — disse Saul.
17 Samweri anamúshuvya kwokuno: «Kundu wâli kizi salira kwo we toohiri, haliko we kola mu rongoora imilala yaꞌBahisiraheeri. Nahano keera akakushiiga amavuta, mu kukuyimika ube mwami wabo.
17 E Samuel continuou: — Você pode pensar que é uma pessoa sem importância, mas é o líder das
18 «Nahano akakutuma, ti: “Ugendi minika Abahamareki. Yabo banangora-mabi, ugendi bajigiiriza, hatanagire ye ugaasiga.”
18 e mandou que você fosse e destruísse os amalequitas, essa gente má. E disse para você lutar até acabar com eles.
19 Aaho! Kituma kiki utasimbaha Nahano? Si mwayami kubirira iminyago! Mwagira ikyaha bweneene imbere lya Nahano.»
19 Então por que é que você não obedeceu? Por que é que você teve pressa de ficar com as coisas do inimigo, fazendo assim uma coisa que para Deus é errada?
20 Sahuli, ti: «Nanga! Nasimbaha Nahano. Si nagenda imunda akanduma, nanaminika Abahamareki booshi. Umwami wabo Hagagi naaho, ye naleeta.
20 — Mas eu obedeci a Deus, o Senhor ! — respondeu Saul. — Saí como ele me ordenou, trouxe o rei Agague e matei todos os amalequitas.
21 Neꞌkyanya abasirikaani bakabona iminyago, banashamba ingaavu ízishishiri, neꞌbibuzi. Binali byo bikataluulwa imwa Rurema Nahamwinyu, gira tuyiji bitanga ituulo imwage, hano i Girigaali.»
21 Porém os meus soldados não mataram o melhor gado e as melhores ovelhas, que estavam condenados à destruição. Em vez disso, eles os trouxeram aqui para Gilgal a fim de os oferecer como sacrifício ao Senhor , o Deus de você.
22 Haliko, Samweri anamúshuvya:
22 Samuel respondeu: — O que é que o Obediência ou oferta de sacrifícios? É melhor obedecer a Deus do que oferecer-lhe em sacrifício as melhores ovelhas.
23 Ikyanya tuli mu huna,
23 A revolta contra o Senhor é tão grave como a feitiçaria, e o orgulho é pecado como é pecado a idolatria. O porque você rejeitou as ordens dele.
24 Sahuli anadeta kwokuno: «E waliha, nayemeera kwo nagira ikyaha. Ngiisi byo Nahano ambwira, ndabitwaza. Kiri naꞌmagambo gaawe, ndagasimbaha. Yaba bandu, nabayoboha, nanakulikira ngiisi byo bambwira.
24 — Eu pequei! — respondeu Saul. — Desobedeci às ordens de Deus, o Senhor , e às instruções que você deu. Fiquei com medo do povo e fiz o que eles queriam.
25 Ku yukwo, nakuyinginga ungejeerere ku byaha byani, unanyemeerere tugalukanwe, gira ngendi yikumba Nahano.»
25 Mas agora, Samuel, eu peço que perdoe o meu pecado e volte comigo para que eu possa adorar o Senhor .
26 Halikago, Samweri anamúshuvya: «Yukwo kugalukanwa, bitagaki ziga. Si ngiisi byo Nahano akakubwira, keera wabijanda. Kwokwo naye, keera akulyosa ku mutima gwage. Ku yukwo, utagaki ba mwami waꞌBahisiraheeri.»
26 — Eu não voltarei com você! — respondeu Samuel. — Você rejeitou as ordens de Deus, o Senhor , e por isso ele também o rejeitou como rei de Israel.
27 Uyo Samweri, ikyanya akakebaanuka gira agaluke, Sahuli anamúgwatira kwiꞌkano lyoꞌmulondo, gwanabereka.
27 Então Samuel virou-se para sair. Mas Saul o segurou pela barra da capa , e ela se rasgou.
28 Samweri anadeta kwokuno: «Yubu bwami bwawe, ukulyokera zeene, keera Nahano abuyabiira, anabuheereza ugundi mundu mu kati kiinyu. Uyo mundu, ye mwija ukukuhima.
28 E Samuel disse: — Hoje Deus rasgou das suas mãos o Reino de Israel e o deu a alguém que é melhor do que você.
29 «Rurema ayamiri ho imyaka neꞌmyakuula, atanali mu tebana. Ngiisi byo ashungisiri, atali mu biyishuhiza kwo. Yehe, atali nga mundu, mbu akizi hinduka-hinduka ku nzaliro zaage.»
29 O glorioso Deus de Israel não mente, nem muda de ideia. Ele não é um ser humano e por isso não se arrepende.
30 Sahuli naye, ti: «Nayemeera kwo nagira ikyaha. Kundu kwokwo, nakuyinginga, we kongwa, unzimbahiise imbere ya yaba bashaaja, kiri neꞌmbere lyaꞌBahisiraheeri. Ugire tugalukanwe, gira ngendi yikumba Rurema Nahamwinyu.»
30 — Eu pequei! — repetiu Saul. — Mas pelo menos me respeite na frente dos líderes e de todo o povo de Israel. Volte comigo para que eu possa adorar o Senhor , seu Deus.
31 Iri hakazinda, Samweri anayemeera, anagaluka kuguma na Sahuli. Iri bakahika, Sahuli anayikumba Nahano.
31 Então Samuel voltou com ele, e Saul adorou a Deus, o Senhor .
32 Ha nyuma, Samweri anadeta: «Mundeetere umwami waꞌBahamareki, Hagagi.» Uyo Hagagi anayija akoli shambiiri, anayitoneesa, ti: «Ku kasiisa, ndagaki yitwa.»
32 E Samuel ordenou: — Tragam aqui o rei Agague. Tremendo de medo, Agague foi até o lugar onde Saul estava e disse: — Como é amargo morrer!
33 Haliko ulya Hagagi, Samweri anamúbwira:
33 Samuel disse: — Assim como a sua espada fez muitas mães ficarem sem filhos, agora também a sua mãe vai ficar sem o seu filho. Em seguida Samuel cortou Agague em pedaços, em Gilgal, em frente do altar.
34 Ha nyuma, Samweri anagalukira i Rama. Haliko Sahuli yehe, anagalukira imwage i Gibeya.
34 Aí Samuel foi para Ramá, e Saul voltou para a sua casa em Gibeá.
35 Ukulyokera ku yulwo lusiku, Samweri atanaki shubi bonaana na Sahuli, halinde ku lusiku lwo Sahuli akashaaja kwo. Kundu kwokwo, Samweri âli yamiri agweti agalirira Sahuli bweneene. Nahano anayishuhiza bwo akayimika Sahuli, abe mwami waꞌBahisiraheeri.
35 E nunca mais Samuel tornou a ver Saul, mas ficou com muita pena dele. E o Senhor Deus se arrependeu de ter colocado Saul como rei de Israel.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.