1 Reis 8

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ha nyuma, mwami Sulumaani anatumira abashaaja booshi baꞌBahisiraheeri, naꞌbakulu beꞌmilala yabo, naꞌbeꞌmbaga zaabo. Âli loziizi kwo bamúyijire i Yerusaleemu, gira balyose Akajumba Kataluule ngiisi ho kâli ki riiri mu Kaaya ka Dahudi (kuli kudeta: i Sayuni), banakatwale mu nyumba ya Rurema.
1 Em seguida, Salomão mandou chamar a Jerusalém todas as autoridades de Israel e todos os líderes das tribos, os chefes das famílias israelitas. Eles levariam a arca da aliança do S enhor do lugar onde estava, na Cidade de Davi, também conhecida como Sião, para o templo.
2 Kwokwo yabo booshi, banayiji kuumana imbere lya mwami Sulumaani. Lwâli riiri lusiku lukulu lwa mu mwezi gweꞌHetanimu, kuli kudeta umwezi gwa kalinda.
2 Todos os homens de Israel se reuniram diante do rei Salomão durante a Festa das Cabanas, celebrada no mês de etanim, o sétimo mês.
3 Balya bashaaja booshi baꞌBahisiraheeri, iri bakahikaga, abagingi ba Rurema banabetula yako Kajumba keꞌKihango.
3 Quando todos os líderes de Israel chegaram, os sacerdotes ergueram a arca.
4 Yabo bagingi naꞌBalaawi banakabungiisa kuguma niꞌheema lyeꞌmihumaanano, kiri neꞌbirugu byoshi bitaluule.
4 Os sacerdotes e os levitas levaram a arca do S enhor , junto com a tenda do encontro e todos os seus utensílios sagrados.
5 Kalya Kajumba, mwami Sulumaani, naꞌBahisiraheeri booshi, banakuumana imbere lyako, banatanga amatuulo kandaharuurwa geꞌngaavu, na geꞌbibuzi.
5 Ali, diante da arca, o rei Salomão e toda a comunidade de Israel ofereceram tantos sacrifícios de ovelhas e bois que não puderam ser contados.
6 Ha nyuma, abagingi banayingiza kalya Kajumba keꞌKihango mu Kisiika Kyeru Bweneene kya mu nyumba ya Rurema. Kanabeera mwiꞌdako lyeꞌbyubi bya bamakerubi.
6 Então os sacerdotes levaram a arca da aliança do S enhor para o santuário interno do templo, o lugar santíssimo, e a colocaram sob as asas dos querubins.
7 Yabo bamakerubi bâli yajwiri ibyubi byabo hiꞌgulu lyako, na hiꞌgulu lyeꞌmihini yoꞌkukabetulira kwo.
7 Os querubins tinham as asas abertas sobre a arca, e elas cobriam a arca e as varas usadas para transportá-la.
8 (Iyo mihini, yâli riiri mila. Utusongo-songo twayo, umundu úyimaaziri Ahandu Heeru, imbere lyeꞌKisiika Kyeru Bweneene, âli kizi gibona. Si ábali ha mbuga, boohe batâli kizi gibona. Iyo mihini, halinde na zeene ikiri haaho.)
8 Essas varas eram tão compridas que suas pontas podiam ser vistas do lugar santo, diante do lugar santíssimo, mas não de fora; e estão ali até hoje.
9 Kalya Kajumba, íbyâli riiri mwo naaho, gali galya mabuye gabiri mabaaje. Musa akagabiika mwo i Horebu, ku kyanya Abahisiraheeri bâli mali lyoka i Miisiri, banâli mali nywana ikihango na Nahano.
9 Na arca havia só as duas tábuas de pedra que Moisés tinha colocado dentro dela no monte Sinai, onde o S enhor fez uma aliança com os israelitas depois que eles saíram da terra do Egito.
10 Balya bagingi, mbu balyokage Ahandu Heeru, lyeryo ngana mu nyumba yoshi ya Nahano mwanayijula ikibungu,
10 Quando os sacerdotes saíram do lugar santo, uma densa nuvem encheu o templo do S enhor .
11 kiri mwoꞌbulangashane bwa Nahano. Yubwo bulangashane bwanayaka bweneene, halinde abagingi batanaki longa ubulyo bwoꞌkugira umukolwa gwabo.
11 Com isso, os sacerdotes não puderam dar continuidade a seus serviços, pois a presença gloriosa do S enhor encheu o templo do S enhor .
12 Sulumaani anadetaga kwokuno:
12 Então Salomão orou: “Ó S enhor , tu disseste que habitarias numa densa nuvem.
13 Haliko buno, keera nakuyubakira inyumba ya kahebuuza,
13 Agora, construí para ti um templo majestoso, um lugar para habitares para sempre!”.
14 Ikyanya Abahisiraheeri booshi bâli ki yimaaziri yaho, mwami Sulumaani anabakebanukira, anabagashaanira kwokuno:
14 Então o rei se voltou para toda a comunidade de Israel que estava em pé diante dele e abençoou o povo.
15 «Nahano Rurema waꞌBahisiraheeri, akizi huuzibwa. Mukuba, ye kaheereza daata Dahudi umuhango. Na buno, keera agukwiza, ku bushobozi bwage.
15 Em seguida, orou: “Louvado seja o S enhor , o Deus de Israel, que cumpriu o que prometeu a meu pai, Davi, pois lhe disse:
16 “Ukulyokera ku kyanya nꞌgalyosa abandu baani, Abahisiraheeri, i Miisiri, ndaako kaaya ko nꞌgataluula mu kati kaabo, mbu nyubakirwe mweꞌnyumba, na nyikumbirwe mwo. Haliko, nꞌgatoola Dahudi, kwo abe ye gakizi twala abandu baani.”»
16 ‘Desde o dia em que tirei Israel, meu povo, do Egito, não escolhi nenhuma cidade das tribos de Israel como lugar onde deveria ser construído um templo em honra ao meu nome. Contudo, escolhi Davi para reinar sobre meu povo, Israel’”.
17 Sulumaani anashubi deta, ti: «Daata Dahudi akashungika kwo ayubakire Nahano Rurema waꞌBahisiraheeri inyumba.
17 Salomão disse: “Meu pai, Davi, queria construir este templo em honra ao nome do S enhor , o Deus de Israel.
18 Kundu kwokwo, Nahano akamúbwira: “Bwo uloziizi ukunyubakira inyumba, washungika bwija.
18 Mas o S enhor lhe disse: ‘Sua intenção de construir um templo em honra ao meu nome é boa,
19 Kundu kwokwo, iyo nyumba, utali we gaginyubakira. Si mugala wawe, ye kola úgagiyubaka.”
19 mas essa tarefa não caberá a você. Um de seus filhos construirá o templo em honra ao meu nome’.
20 «Kwokuno buno, Nahano keera akwiza umuhango gwage. Na ngola mwami ahandu ha daata. Na buno, nie ngoli bwatiiri ku kitumbi kyoꞌbwami bwaꞌBahisiraheeri. Keera nanayubakira Nahano Rurema waꞌBahisiraheeri, inyumba yoꞌkukizi múyikumbira mwo.
20 “O S enhor cumpriu sua promessa, pois eu sou o sucessor de meu pai, Davi, e agora ocupo o trono de Israel, como o S enhor havia prometido. Construí este templo em honra ao nome do S enhor , o Deus de Israel,
21 Keera nanalingaania ahandu ho kubiikira kalya Kajumba keꞌKihango. Mu kati kaako, muli amagambo geꞌKihango kyo Nahano akanywana na bashokuluza biitu, ikyanya akabashaaza i Miisiri.»
21 e preparei nele um lugar para a arca que contém a aliança que o S enhor fez com nossos antepassados quando os tirou do Egito”.
22 Haaho, Sulumaani anayimanga imbere lyaꞌkatanda ka Nahano, neꞌmbere lyaꞌBahisiraheeri booshi, anagolola amaboko gaage hiꞌgulu,
22 Então Salomão se pôs diante do altar do S enhor , na presença de toda a comunidade de Israel. Levantou as mãos para o céu
23 anahuuna Rurema, kwokuno:
23 e orou: “Ó S
24 Aaho! Ukatanga umuhango imwa daata Dahudi, umukozi wawe, keera wanagukwiza. Na buno zeene, ngiisi byo ukamúbwira ku kanwa kaawe, lyo wabikwiza, mu kukoleesa ubushobozi bwawe.
24 Cumpriste tua promessa a teu servo Davi, meu pai. Fizeste essa promessa com a tua própria boca, e hoje a cumpriste com as tuas próprias mãos.
25 «E Nahano Rurema waꞌBahisiraheeri, daata Dahudi âli mukozi wawe. Keera ukamútangira gulya muhango, ti: “Iri bagala baawe bangakizi simbaha amagambo gaani, nga kwo wenyene wâli kizi gasimbaha, kwokwo mu bibusi byawe byoshi, ugagenderera ukukizi ba noꞌmundu woꞌkubwatala ku kitumbi kyoꞌbwami bwaꞌBahisiraheeri, halinde imyaka neꞌmyakuula.”
25 “Agora, ó S enhor , o Deus de Israel, cumpre a outra promessa que fizeste a teu servo Davi, meu pai, quando lhe disseste: ‘Se seus descendentes viverem como devem e me seguirem fielmente como você fez, sempre haverá um deles no trono de Israel’.
26 Na buno, e Rurema waꞌBahisiraheeri! Yago gooshi, bwo keera ukagalagaania daata Dahudi, umukozi wawe, nakuyinginga bweneene ugakoleese.
26 Agora, ó Deus de Israel, cumpre a promessa que fizeste a teu servo Davi, meu pai.
27 «E Rurema, ka wehe, wangayiji tuula mu kihugo? Nanga, maashi! Kiri na mwiꞌgulu, kundu liri lihamu bweneene, si utangalikwira mwo. Aaho! Ka itali yo haahe kweꞌyi nyumba yo nakuyubakira, utangagikwira mwo?
27 “Contudo, será possível que Deus habite na terra? Nem mesmo os mais altos céus podem contê-lo, muito menos este templo que construí!
28 «E Nahano Rurema wani, ndi mukozi wawe. Kwokwo, ikyanya ndi mu kuhuuna ulukogo, mu kukuyinginga, undege amatwiri. Ngiisi byo ngweti ngakutakambira zeene, ubiyuvwirize.
28 Ainda assim, ouve minha oração e minha súplica, ó S enhor , meu Deus. Ouve o clamor e a oração que teu servo te faz hoje.
29 «Iyi nyumba, ukizi gilanga ubushigi niꞌzuuba. Ukengeere ngiisi kwo ukadeta: “Hano, haꞌbandu bagakizi yiji yikumbira iziina lyani.” Kwokwo, ikyanya ngakizi yiji kuhuuna, ukizi nyuvwiriza.
29 Guarda noite e dia este templo, o lugar do qual disseste: ‘Meu nome estará ali’. Ouve sempre as orações que teu servo fizer voltado para este lugar.
30 Ndi mukozi wawe. NaꞌBahisiraheeri nabo, bali bandu baawe. Kwokwo, ikyanya tugakizi hindukira hano handu, iri tunakuyinginga, ukizi tuyuvwiriza. Kundu utuuziri mwiꞌgulu, ukizi tuyuvwiriza, unatukoge.
30 Ouve as súplicas de teu servo e de Israel, teu povo, quando orarmos voltados para este lugar. Sim, ouve-nos dos céus onde habitas e, quando ouvires, perdoa-nos.
31 «Hali ikyanya umundu angalegwa kwo ahubira uwabo, analeetwe mwiꞌyi nyumba, gira ayiji biika indahiro imbere lyaꞌkatanda kaawe kwo atáhubiri.
31 “Se alguém pecar contra outra pessoa e se for exigido que faça um juramento de inocência diante do teu altar neste templo,
32 Haaho, umúyuvwirize yaho mwiꞌgulu. Uhambuule abakozi baawe. Ngiisi úli naꞌmahube, umútwire ulubaaja, ukukulikirana naꞌmahube gaage. Noꞌmuzira mahube, umúleke, ukukulikirana na ngiisi kwo akwaniini imbere lyawe.
32 ouve dos céus e julga entre teus servos, entre o acusador e o acusado. Castiga o culpado e declara justo o inocente, cada um conforme merece.
33 «Hali neꞌkyanya Abahisiraheeri bangahuna imbere lyawe, banabe keera bahimwa naꞌbagoma baabo. Haliko ha nyuma, banakugalukire, banayije mwiꞌyi nyumba, banakuhuune ulukogo ku butuudu.
33 “Se o teu povo, Israel, for derrotado por seus inimigos porque pecou contra ti, e se voltar para ti, invocar o teu nome e orar a ti neste templo,
34 Haaho, ubayuvwirize yaho mwiꞌgulu, unabakoge ibyaha byabo. Na bwo bali bandu baawe, unabagalulire mu kihugo kyo ukaheereza bashokuluza baabo.
34 ouve dos céus, perdoa o pecado de teu povo, Israel, e traze-o de volta a esta terra que deste a seus antepassados.
35 «Hali neꞌkyanya abandu baawe Abahisiraheeri bangakuhubira, kinatume invula igahangama. Haliko ha nyuma, banahindukire hano, banakuhuune iri banahuuza iziina lyawe, banatwikire na ku byaha byabo.
35 “Se o céu se fechar e não houver chuva porque o povo pecou contra ti, e se eles orarem voltados para este templo, invocarem o teu nome e se afastarem de seus pecados porque tu os castigaste,
36 Haaho, ubayuvwirize yaho mwiꞌgulu. Ubakoge ibyaha byabo, unabayigirize ukukizi kulikira injira ítungiini. Ha nyuma, unabaniekeze invula mu kihugo. Mukuba, kino kihugo, we kabaheereza kyo, kwo bube buhyane bwabo.
36 ouve dos céus e perdoa os pecados de teus servos, o teu povo, Israel. Ensina-os a seguir o caminho certo e envia chuva à terra que deste por herança a teu povo.
37 «Hali neꞌkyanya bangateerwa noꞌmwena, kandi iri kiija, kandi iri invula ihangama, kandi iri ikibola kibashereegeza imbuto. Banganateerwa neꞌnzige, kandi iri bindi-bindi bizimu, kandi iri bateerwa naꞌbagoma, banalonge ubuhanya mu twaya.
37 “Se houver fome na terra, ou peste, ou praga nas lavouras, ou se elas forem atacadas por gafanhotos ou lagartas, ou se os inimigos do teu povo invadirem a terra e sitiarem suas cidades, seja qual for o desastre ou epidemia que ocorrer,
38 «Haaho, iri abandu baawe bangakuyigonga ku kahinda. Neꞌri bangahindukira iweꞌyi nyumba, banakuyinginge mu kukugololera amaboko,
38 e se alguém do teu povo, ou toda a nação de Israel, orar a respeito de suas aflições com as mãos levantadas para este templo,
39 kwokwo, ubayuvwirize yaho utuuziri mwiꞌgulu. Ubakoge, iri unashuvya ngiisi muguma ukukulikirana neꞌnjira yage. Mukuba, we yiji-yiji imitono yaꞌbandu booshi.
39 ouve dos céus onde habitas e perdoa. Trata o teu povo como ele merece, pois somente tu conheces o coração de cada um.
40 Kwokwo, lyo bakizi kusimbaha ku kyanya kyoshi kyo bagaaba bali mu kino kihugo kyo ukaheereza bashokuluza biitu.
40 Assim eles te temerão enquanto viverem na terra que deste a nossos antepassados.
41 «Kiri neꞌbinyamahanga, hali ikyanya bangalyoka imwabo, banayiji kuhuuza,
41 “No futuro, estrangeiros que não pertencem a teu povo, Israel, ouvirão falar de ti. Virão de terras distantes por causa do teu nome,
42 bwo bayuvwa imyazi hiꞌgulu liꞌziina lyawe lya kahebuuza, na ngiisi kwo uli mu koleesa ubushobozi bwawe. Ku yukwo, iri bangayiji kutabaaza heꞌyi nyumba,
42 porque ouvirão falar do teu grande nome, da tua mão forte e do teu braço poderoso. E, quando orarem voltados para este templo,
43 haaho, ubayuvwirize yaho imwawe mwiꞌgulu. Ngiisi byo bagakuhuuna, ubakolere byo. Kwokwo, lyaꞌbandu baꞌmahanga gooshi balonge ukukumenya, banamenye kweꞌyi nyumba, nagiyubaka hiꞌgulu liꞌziina lyawe. Banakizi kusimbaha nga kwaꞌbandu baawe Abahisiraheeri nabo bakusimbahiri.
43 ouve dos céus onde habitas e concede o que pedem. Assim, todos os povos da terra conhecerão teu nome e te temerão, como faz teu povo, Israel. Também saberão que neste templo que construí teu nome é honrado.
44 «Hali neꞌkyanya wangahanguula abandu baawe kwo bagendi lwisa abagoma baabo. Iri bangakizi hinduka mu kukuhuuna, banalangiize kano kaaya kataluule, neꞌyi nyumba yo nꞌgayubaka hiꞌgulu liꞌziina lyawe,
44 “Se o teu povo sair para onde o enviares a fim de lutar contra seus inimigos, e se orarem ao S enhor voltados para esta cidade que escolheste e para este templo que construí em honra ao teu nome,
45 haaho, ubayuvwirize yaho mwiꞌgulu, unabaheereze ubuhimi.
45 ouve dos céus suas orações e defende sua causa.
46 «Tuyiji-yiji kwaꞌbandu booshi bali mu yifunda mu byaha. Kiri naꞌbandu baawe, hali ikyanya bangakuhubira. Kwokwo, hali ikyanya ugaaba ukoli barakariiri, unababiike mu maboko gaꞌbagoma baabo. Yabo bagoma, banabagwate imbira, banabatwale imbohe, haba hala, kandi iri hoofi.
46 “Quando pecarem contra ti, pois não há quem não peque, tua ira cairá sobre eles e tu permitirás que seus inimigos os conquistem e os levem como escravos para outras terras, próximas ou distantes.
47 «Iyo munda i mahanga, hali ikyanya abandu baawe bangayitoneesa boonyene, banatwikire ku byaha byabo, banakuyinginge, ti: “Yayewe! Keera twayifunda mu byaha. Twanahabuka, twanagira ibitalaalwe.”
47 Se caírem em si nessa terra de exílio e se arrependerem, suplicando-te: ‘Pecamos, praticamos o mal e agimos perversamente’,
48 Ikyanya bagaaba bakola mu kihugo kyaꞌbagoma baabo, banakugalukire ku nzaliro zaabo zooshi, na ku mitima yabo yoshi. Banakuhuune iri banakizi langiiza iwa kihugo kyabo, na kano kaaya ko ukataluula, kiri neꞌyi nyumba yo nayubaka hiꞌgulu liꞌziina lyawe,
48 e se voltarem para ti de todo o coração e de toda a alma na terra de seus inimigos e orarem voltados para a terra que deste a seus antepassados, para esta cidade que escolheste e para este templo que construí em honra ao teu nome,
49 maashi ubayuvwirize yaho imwawe mwiꞌgulu, unabatabaale.
49 ouve dos céus onde habitas suas orações e súplicas e defende sua causa.
50 Ngiisi ábagaaba bayifunda mu byaha, banahune imbere lyawe, ubakoge. Kiri naꞌbagoma baabo, nabo balonge ukukejeererwa.
50 Perdoa teu povo que pecou contra ti. Perdoa todas as ofensas que cometeram contra ti. Faze que seus conquistadores os tratem com misericórdia,
51 Si Abahisiraheeri balyagagi bandu baawe! Keera ukabalyosa i Miisiri, mu kirya kiberekaana kyoꞌmuliro.
51 pois são o teu povo, a tua propriedade especial, que libertaste do Egito, uma fornalha de fundir ferro.
52 «Twe naꞌbandu baawe Abahisiraheeri, tuli bakozi baawe. Na tweshi tugweti tugakutabaaza. Kwokwo, utuyuvwirizagye.
52 “Olha atentamente para as súplicas do teu servo e para as súplicas do teu povo, Israel. Ouve e responde sempre que clamarmos a ti.
53 E Nahamwitu, Rurema, twehe, keera ukatuhandula neꞌbinyamahanga, gira tube bandu baawe. Kwokwo, kwo ukagwanwa wamenyeesa Musa, umukozi wawe, ku kyanya ukashaaza bashokuluza biitu mu kihugo kyeꞌMiisiri.»
53 Pois, quando tiraste nossos antepassados do Egito, ó Soberano S enhor , disseste a teu servo Moisés que separarias Israel de todas as nações da terra para ser tua propriedade especial”.
54 Ku kyanya Sulumaani âli gweti agahuuna Nahano, âli fukamiri imbere lyaꞌkatanda. Naꞌmaboko gaage, âli gagolwiri hiꞌgulu.
54 Quando Salomão terminou de fazer essas orações e súplicas ao S enhor , levantou-se de diante do altar do S enhor , onde havia se ajoelhado com as mãos estendidas para o céu.
55 Ha nyuma, anayimuka, anagashaanira Abahisiraheeri booshi ábâli kumaniri yaho, mu kudeta kwiꞌzu lihamu, kwokuno:
55 Ficou em pé e, em alta voz, abençoou toda a comunidade de Israel:
56 «Nahano ahuuzibwe! Mukuba, keera akaluhuula abandu baage, Abahisiraheeri, nga ngiisi kwo akabalagaania. Ee! Imihango yo akahaana ukulengera umukozi wage Musa, tukoli bwini kwo ndaagwo kiri noꞌmuguma úgukafwa ubusha.
56 “Louvado seja o S enhor , que deu descanso ao seu povo, Israel, como prometeu. Nenhuma só palavra falhou das maravilhosas promessas que ele fez por meio de seu servo Moisés.
57 Kwokwo, Rurema Nahamwitu, akizi ba kuguma na nyiitu, nga kwokulya âli kizi ba kuguma na bashokuluza biitu. Atagire mbu atulekeerere, kandi iri atujandirira.
57 Que o S enhor , nosso Deus, seja conosco assim como foi com nossos antepassados; que ele jamais nos deixe nem nos abandone.
58 Si akizi tuloza imwage, halinde tukizi múkulikira. Tukizi simbaha imaaja zaage, naꞌmahano gaage, naꞌmategeko gaage. Mukuba, yibyo byoshi, byo akasikiiriza bashokuluza biitu.
58 Que ele nos dê a disposição de fazer sua vontade e obedecer a todos os seus mandamentos, decretos e estatutos que ele deu a nossos antepassados.
59 «Yaga mahuuno gooshi, keera nagahuuna imbere lya Rurema Nahamwitu. Kwokwo, akizi yama ali mu gakengeera, ubushigi niꞌzuuba. Akizi ngashaanira, nie mukozi wage, kuguma naꞌbandu baage Abahisiraheeri. Akizi tutabaala tweshi ku magoorwa giitu ga ngiisi lusiku.
59 E que as palavras dessa minha oração na presença do S enhor estejam sempre diante dele, dia e noite, para que o S enhor , nosso Deus, defenda a causa de seu servo e de seu povo, Israel, conforme as necessidades de cada dia.
60 Kwokwo, lyaꞌbandu baꞌmahanga gooshi bagaamenya ku kasiisa kwo Nahano ye Rurema, na kwo ndaanaye gundi.
60 Então os povos de toda a terra saberão que somente o S enhor é Deus, e que não há nenhum outro.
61 «Aaho! Muyamage muli bemeera imwa Nahano Rurema witu. Mu siku ízâye yije, mube muki simbahiri amahano gaage, neꞌmaaja zaage, nga kwo mugweti mugaagira zeene.»
61 Quanto a vocês, sejam inteiramente fiéis ao S enhor , nosso Deus, e obedeçam sempre a seus decretos e mandamentos, como fazem hoje”.
62 Haaho, mwami Sulumaani, kuguma naꞌBahisiraheeri booshi, banatangira Nahano amatuulo.
62 Então o rei e todo o Israel ofereceram sacrifícios ao S enhor .
63 Bakamútangira ingaavu bihumbi makumi gabiri na bibiri, neꞌbibuzi bihumbi igana na makumi gabiri, gabe matuulo goꞌkuyerekana ingoome. Kwokwo, kwo mwami, naꞌBahisiraheeri booshi, bakagira ulusiku lukulu lwoꞌkutaluula inyumba ya Nahano.
63 Salomão apresentou ao S enhor uma oferta de paz de 22 mil bois e 120 mil ovelhas. Assim, o rei e todo o povo de Israel fizeram a dedicação do templo do S enhor .
64 Yago matuulo gooshi, gatakakwira ku kalya katanda koꞌmulinga ákâli imbere lya Nahano. Kwokwo, lwolwo lusiku, mwami anataluula ulubuga lweꞌkati, úlwâli imbere lyeꞌnyumba ya Nahano. Haaho, anatangira haꞌmatuulo goꞌkusiriiza lwoshi, naꞌmatuulo goꞌmushyano, kiri neꞌbinyule byaꞌmatuulo goꞌkuyerekana ingoome.
64 Naquele mesmo dia, o rei consagrou a parte central do pátio em frente ao templo do S enhor . Ali apresentou holocaustos, ofertas de cereal e a gordura das ofertas de paz, pois o altar de bronze, na presença do S enhor , era pequeno demais para tantos holocaustos, ofertas de cereal e gordura das ofertas de paz.
65 Uyo Sulumaani, anahisa isiku zirinda agweti agakulikiriza ulusiku lukulu lweꞌbitunda imbere lya Nahano Rurema, ali kuguma naꞌBahisiraheeri booshi. Hâli riiri ikizimya-izuuba kyaꞌBahisiraheeri, boꞌkulyoka kwiꞌrembo lyeꞌHamaati mu mbande zeꞌmbembe, halinde ku lwiji lweꞌMiisiri mu mbande zeꞌkisaka.
65 Então Salomão e todo o Israel celebraram a Festa das Cabanas na presença do S enhor , nosso Deus. Uma grande multidão havia se reunido, de lugares distantes como Lebo-Hamate, ao norte, e o ribeiro do Egito, ao sul. A celebração durou, no total, catorze dias: sete dias para a dedicação do altar e sete dias para a Festa das Cabanas.
66 Iri hakazinda, Sulumaani anaseezera Abahisiraheeri booshi. Ikyanya bakaba bakola mu genda, banahuunira mwami imigashani, banataaha mu kati koꞌbushambaale. Mukuba, Nahano âli mali gashaanira umukozi wage Dahudi, kuguma naꞌbandu baage booshi.
66 Terminada a festa, Salomão mandou o povo para casa. Eles abençoaram o rei e foram embora alegres e exultantes, pois o S enhor tinha mostrado sua bondade a seu servo Davi e a seu povo, Israel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.