Atos 27

Farongoe Lea Ana Fataleka (FAR) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Ma kera kwaisae kalu ka tofolo na 'uria 'i Rom laona lofaa 'i Itali. Kera ka kwatea sa Paul fainia tani wane ne kera kanida ki, fuana sa Julius na wane 'initoa ana wane ni omee ki 'i Rom ne kera saeda ana “Wane ana omee ki na kingi baita.”
1 Quando foi decidido que navegássemos para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião chamado Júlio, da Coorte Imperial.
2 Sui kalu ka ra laona baru fasia na fere 'i Adramitium, ne sasi akau fuana lekalae 'uria fakali ki kalia lofaa 'i Esia. Ma sa Aristakus, na wane 'i Tesalonika laona lofaa 'i Masedonia, ka leka laugo fai kalu. Ma kalu leka na fasia fere 'i Sesarea.
2 Embarcando num navio adramitino, que estava de partida para costear a Ásia, fizemo-nos ao mar, indo conosco Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 Ma fa dangi burina, kalu ka dao na ana fere 'i Saedon. Ma sa Julius ka kwaimani ana sa Paul, ma ka alamatainia ka leka fuana adalae to'ona kwaimani nia ki fua kera ka kwatea te ki ne nia bobo 'uria.
3 No dia seguinte, chegamos a Sidom, e Júlio, tratando Paulo com humanidade, permitiu-lhe ir ver os amigos e obter assistência.
4 Sui kalu ka leka fasia 'i senai, ma kalu ka liu safitana bubunga 'i Saeprus fai tolo baita, sulia na kuburu nia tatae mai 'i naofana baru.
4 Partindo dali, navegamos sob a proteção de Chipre, por serem contrários os ventos;
5 Sui kalu ka tofolo na ana na lobo ne karangia bali lofaa 'i Silisia ma 'i Pamfilia ki, ma kalu ka leka mai 'uria 'i Mira, fere baita laona lofaa 'i Lisia.
5 e, tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 'Urinai sa Julius, na wane 'initoa ana omee nai, ka dao to'ona na baru fasia 'i Aleksandria ne kai leka 'uria 'i Itali, ma nia ka alu kalu laona baru nai.
6 Achando ali o centurião um navio de Alexandria, que estava de partida para a Itália, nele nos fez embarcar.
7 Sui kalu ka sarafaini leka sulia bara maedangi, ma kalu ka dao to'ona 'afitaie baita ana lekalae ana maedangi nai ki, sui leka mai kalu ka dao bobola fainia fere 'i Kinidus. Ma nao kalu si leka na ana bali nai, sulia na kuburu tae mai 'usi kalu. Ma kalu ka kali ana ngongora 'i Salmone, ma kalu ka liu nunufana bubunga 'i Krit.
7 Navegando vagarosamente muitos dias e tendo chegado com dificuldade defronte de Cnido, não nos sendo permitido prosseguir, por causa do vento contrário, navegamos sob a proteção de Creta, na altura de Salmona.
8 Sui kalu ka usuli toli mai ma ka 'afitai tu'u, kalu ka dao ana fakali kera saea ana Fakali Lea, ne nao si tau go fasia mae fere 'i Lasea.
8 Costeando-a, penosamente, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laseia.
9 Na maedangi 'oro ki ne suina 'i senai, sulia kalu loloselo sualia na kuburu na ana kada nai. Kada nai laugo nia na maedangi baita kera Jiu ki ne kera saea ana, “Maedangi fuana manatalugelana ta'alae ki”, nia liu ka suina, ma kada fuana kuburu ka safali na, ma ka 'afitai na fuana kalu ka daofa liu ana lekalae, fasia na baru ka kuruu ana kada ne kuburu nia baita. Nia ne, sa Paul ka fata 'uri fuada,
9 Depois de muito tempo, tendo-se tornado a navegação perigosa, e já passado o tempo do Dia do Jejum, admoestava-os Paulo,
10 “Nau ku ada to'ona ne na lekalae kulu fasia 'i seki kai 'afitai, ma na asi kai falia na baru ne fainia na ru ne ki 'i laona. Ma tani wane akulu kera kai mae laugo.”
10 dizendo-lhes: Senhores, vejo que a viagem vai ser trabalhosa, com dano e muito prejuízo, não só da carga e do navio, mas também da nossa vida.
11 Boroi ma na wane 'initoa ana wane ni omee ki ka famamana lalau ana te ne na kapten ana baru fainia na wane ne nia too ana baru nai kera saea. Ma nao nia si famamana fatalana sa Paul.
11 Mas o centurião dava mais crédito ao piloto e ao mestre do navio do que ao que Paulo dizia.
12 Ma na fakali ne kalu dau ana nao si lea fuana daulae ana kada ana uni gwarie. Nia ne, 'orolana wane kera ka doria 'ada lekalae lau 'i asi fua sae kalu ka dao 'i Finiks, dia nia ngwaluda, fua kalu ka mamalo 'i senai ana kada ana uni gwarie. Sulia 'i Finiks ne na fakali ana bubunga 'i Krit ne agwa fasia na kuburu ana kada nai.
12 Não sendo o porto próprio para invernar, a maioria deles era de opinião que partissem dali, para ver se podiam chegar a Fenice e aí passar o inverno, visto ser um porto de Creta, o qual olhava para o nordeste e para o sudeste.
13 Aia, ma ana kada ne sasaule nia safali ka ufi mai 'i gwauna bubunga, ma na wane ki kera kwaisae kera bobola fua sasilana na ru ne kera doria. Nia ne, kera ka lafua na gwalu laona baru, kera ka safali usulia ninimana bubunga 'i Krit.
13 Soprando brandamente o vento sul, e pensando eles ter alcançado o que desejavam, levantaram âncora e foram costeando mais de perto a ilha de Creta.
14 Ma nao si tau go, na kuburu baita ne kera saea ana “Ara” koso toli mai ka kwae, ma ka ufi nikila mai fafona tolo ma ka susufofono na.
14 Entretanto, não muito depois, desencadeou-se, do lado da ilha, um tufão de vento, chamado Euroaquilão;
15 Ma ka toea na baru, ma ka 'afitai 'asiana fua fa'o'olosilana sulia na kuburu, ma kalu ka noni kulua na ma kalu ka alamatainia na baru fua na kuburu ka faolongainia na 'ana fasia 'i Krit.
15 e, sendo o navio arrastado com violência, sem poder resistir ao vento, cessamos a manobra e nos fomos deixando levar.
16 Ma kada kalu liu kau ninimana bubunga 'i Kauda, kalu lafua baute laona baru, sui boroi 'ana nia ka 'afitai.
16 Passando sob a proteção de uma ilhota chamada Cauda, a custo conseguimos recolher o bote;
17 Ma 'i buri'ana, wane ne kera rao laona baru kera ka karoa fangasia laugo baru fasia nia ka foga. Ma kera ka fakosoa na 'aba selo baita ne kera loloselo ana fua na kuburu ka ufi balangainia na baru ne, sulia kera mau fasi kuburu ka tarangainia fafona walo karangia 'i Libia.
17 e, levantando este, usaram de todos os meios para cingir o navio, e, temendo que dessem na Sirte, arriaram os aparelhos, e foram ao léu.
18 Sui na kuburu ka ufi dongadonga ga 'ana ma ka baita 'asiana, ma ana ruana maedangi, kera ka 'ui 'ania tani ludae fasia laona baru.
18 Açoitados severamente pela tormenta, no dia seguinte, já aliviavam o navio.
19 Ma ana fa dangi 'i buri, kera ka 'ui 'ania tani ru lau ana baru laona asi.
19 E, ao terceiro dia, nós mesmos, com as próprias mãos, lançamos ao mar a armação do navio.
20 Sulia fa dangi 'oro ki ne nao kalu si ada to'ona na sato naoma ta fa bubulu, ma na kuburu ka nikila 'asiana. Sui kalu ka kwaisae nao kalu si mauri na.
20 E, não aparecendo, havia já alguns dias, nem sol nem estrelas, caindo sobre nós grande tempestade, dissipou-se, afinal, toda a esperança de salvamento.
21 Boroi ma sulia ka kada tau na ne wane ki kera nao si 'ania ta fanga, ma sa Paul ka tatae ka uu 'i naofada, ma ka fata 'uri, “'Uta ne nao mulu si ro go 'amulu sulia na ru be nau saea fua mulu, fua nao kulu si leka fasia 'i Krit? Dia kamulu rosulia na fatalaku, nao kulu si dao go to'ona na 'afitaie ne.
21 Havendo todos estado muito tempo sem comer, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: Senhores, na verdade, era preciso terem-me atendido e não partir de Creta, para evitar este dano e perda.
22 Boroi ma kada ne, nau ku saea na fua mulu nao mulu si mau! Sulia nao ta wane amulu si mae, taifilia na baru ne go ne kai ta'a.
22 Mas, já agora, vos aconselho bom ânimo, porque nenhuma vida se perderá de entre vós, mas somente o navio.
23 Nau ku saitamana ru nai ki, sulia ana fa rodo be sui kau na 'ainsel God, ne nau ku to fuana ma nau ku fosia, nia leka mai siaku.
23 Porque, esta mesma noite, um anjo de Deus, de quem eu sou e a quem sirvo, esteve comigo,
24 Ma nia ka fata 'uri, ‘Paul 'ae, nao 'oe si mau! Sulia 'oe kai uu 'i naofana na kingi baita 'i Rom. Ma God kai 'adomia na wane ne kera leka fai 'oe ki fua kera nao si mae, sulia na kwaiofei nia fuamu.’
24 dizendo: Paulo, não temas! É preciso que compareças perante César, e eis que Deus, por sua graça, te deu todos quantos navegam contigo.
25 Nia ne wane ki, nao mulu si mau! Sulia nau ku fito ne God kai sasi 'urinai na dia be na 'ainsel nia saea fuaku.
25 Portanto, senhores, tende bom ânimo! Pois eu confio em Deus que sucederá do modo por que me foi dito.
26 Boroi ma na asi kai tarangai kulu ana ta te bubunga lau.”
26 Porém é necessário que vamos dar a uma ilha.
27 Ma na kuburu ka kwae kalu na laona asi nai sulia akwala ma fai fa rodo, na kuburu ka ufia na baru laona kula lola na ana asi Mediteranian. Ma ka bobola na fainia tofungana rodo, na wane ne kera rao laona baru kera ka kwaisae kalu karangi dao na 'i sara.
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo nós batidos de um lado para outro no mar Adriático, por volta da meia-noite, pressentiram os marinheiros que se aproximavam de alguma terra.
28 Kada kera manata 'urinai, kera ngalia na kwalo ne kera kania na fau kulu maana, kera ka 'ui 'ania laona asi 'uria 'oitolana kula nai fuana kera ka saitamana ne nia dao karangia na 'i sara. Ma kada kera 'oloto'ona ana kula nai, nia lola ka bobola fainia ro akwala 'abala ki. Sui nao si tau, kera ka 'ui lau ana kwalo nai, ma kera dao to'ona kula nai akwala ma lima 'abala ki na ana lolalana.
28 E, lançando o prumo, acharam vinte braças; passando um pouco mais adiante, tornando a lançar o prumo, acharam quinze braças.
29 Ana kada kera dao to'ona 'urinai, kera ka mau tona 'uribe na baru ka ra fafona tani fau. Nia ne kera ka 'ui 'ania fai gwalu ki fasia burina na baru, ma kera ka foa 'uria na dangi.
29 E, receosos de que fôssemos atirados contra lugares rochosos, lançaram da popa quatro âncoras e oravam para que rompesse o dia.
30 Ma ana kada nai, na wane ne kera rao laona baru ki, kera doria kera ka tafi fasia na baru, kera ka fakosoa na baute laona asi, kera ka suke fua kera leka 'ui 'ania lau tani gwalu fasia maana na baru.
30 Procurando os marinheiros fugir do navio, e, tendo arriado o bote no mar, a pretexto de que estavam para largar âncoras da proa,
31 Ma sa Paul ka fata 'uri fuana wane ni omee ki fainia na wane 'initoa kera, “Dia wane rao ne ki kera nao si to laona baru, 'afitai mulu ka mauri.”
31 disse Paulo ao centurião e aos soldados: Se estes não permanecerem a bordo, vós não podereis salvar-vos.
32 Kada wane ni omee ki kera rongoa, kera ka siki musia na kwalo ana baute fasia na baru fua sae ka leka na 'ana.
32 Então, os soldados cortaram os cabos do bote e o deixaram afastar-se.
33 Kada nia karangi ka dangi na, sa Paul ka 'ingo kera fua kera ka 'ania ta fanga nia ka fata 'uri, “Na akwala ma fai maedangi ki ne suina kau mulu ka to kwaimakwali ma nao mulu si 'ania ta ru.”
33 Enquanto amanhecia, Paulo rogava a todos que se alimentassem, dizendo: Hoje, é o décimo quarto dia em que, esperando, estais sem comer, nada tendo provado.
34 Ma nau ku gani kamulu na, mulu fanga fua noni mulu ka nikila. Nao ta wane amulu kai mae.
34 Eu vos rogo que comais alguma coisa; porque disto depende a vossa segurança; pois nenhum de vós perderá nem mesmo um fio de cabelo.
35 Burina nia saea ru nai, sa Paul ka ngalia na beret, ma ka tangoa God 'i naofada, sui ka ngiia, ma ka 'ania.
35 Tendo dito isto, tomando um pão, deu graças a Deus na presença de todos e, depois de o partir, começou a comer.
36 Kada kera ada to'ona ru nai sa Paul nia ilia, manatalada fi aroaro, ma kera fi fanga.
36 Todos cobraram ânimo e se puseram também a comer.
37 Kalu na ro talanga ma fiu akwala ma ono wane ki ne kalu to laona baru.
37 Estávamos no navio duzentas e setenta e seis pessoas ao todo.
38 Ma 'i burina wane ki tafau kera fanga kera ka abusu na, kera ka 'ui 'ania lau na luludae ki tafau ne kera saea ana witi ki laona asi, fua na baru ka sasala.
38 Refeitos com a comida, aliviaram o navio, lançando o trigo ao mar.
39 Ana kada nia dangi na mai, na wane ne kera rao laona baru kera nao si ada saitamana 'i fai ne kera dao ana. Kera ada to'ona na fakali ana busu one, ma kera ka manata fua dia nia ngwaluda kera ka leka ana baru 'uria na busu one nai.
39 Quando amanheceu, não reconheceram a terra, mas avistaram uma enseada, onde havia praia; então, consultaram entre si se não podiam encalhar ali o navio.
40 Ma kera ka siki musia na gwalu ki, kera ka 'asida laona asi. Ma ana kada nai laugo, kera ka kanasua na 'oko ne kera kani fafia ana ro rebe 'ai baita ni fasagalana na baru. Sui kera ka taga na 'aba selo ni loloselolae 'i maana baru, fua na kuburu ka ufi ma baru ka leka saga 'uria 'i sara.
40 Levantando as âncoras, deixaram-no ir ao mar, largando também as amarras do leme; e, alçando a vela de proa ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 Aia, ana kada kera sasi 'ua fainia na ru nai ki, na baru ne ka tarangainia na fafona na walo, ma na maana baru ka tara na fafona walo, ma na burina baru ka foga ana nanafo.Na baru ka tarangainia fafona na walo, ma na burina baru ka foga ana nanafo|alt="Ship wrecked in storm with people floating" src="cn02045B.tif" size="span" loc="ACT 27:41" copy="David C. Cook Illustrations for New Testaments and Old Testament" ref="27:41"
41 Dando, porém, num lugar onde duas correntes se encontravam, encalharam ali o navio; a proa encravou-se e ficou imóvel, mas a popa se abria pela violência do mar.
42 Iu, ma ana kada nai, na wane ni omee ki kera ka lokoa na saungilana wane ne kera kani fafida ki, fasia tani wane ada kera ka 'arango 'i sara, ma kera ka tafi.
42 O parecer dos soldados era que matassem os presos, para que nenhum deles, nadando, fugisse;
43 Ma sulia na wane 'initoa ana wane ni omee ki nia doria ka famauria sa Paul, nia ka fata luia kera nao si sasia ru nai, ma nia ka saea kera ka lugeda, ma ka saea laugo fuana wane ne kera saitamana 'arangolae ki kera lofo laona asi, fua sae kera ka 'arango 'i sara 'i nao.
43 mas o centurião, querendo salvar a Paulo, impediu-os de o fazer; e ordenou que os que soubessem nadar fossem os primeiros a lançar-se ao mar e alcançar a terra.
44 Ma bali ana wane kera ka 'isi kau 'i buri, nia ka saea kera ka dau ana reba 'ai ki ne foga fasia na baru fua kera ka 'arango 'i fafona. Aia, kalu sasi 'urinai ne kwatea ma kalu ka mauri, ma kalu ka dao 'i sara.
44 Quanto aos demais, que se salvassem, uns, em tábuas, e outros, em destroços do navio. E foi assim que todos se salvaram em terra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.