Mateus 5
GOT WENG ABEM Alokso Abino Kalin (FAI) vs NAA
1 Kale bude Yesus ayo kanomin wanang kinim seng seng iyo itam nadanade una ki un bi tam kot dim nadale beta dák teinane, alam weng kidimin kinim iyo tad atamiwe,
1 Ao ver as multidões, Jesus subiu ao monte. Ele se assentou e os seus discípulos se aproximaram dele.
2 beta Yesus ayo weng sawa kukuyamono, kale nadale bakoyam,
2 Então ele passou a ensiná-los. Jesus disse:
3 “kan ata alam win kuwá bom Got ata dakonamako, kalba kaí, ata ken keiba ka. Watawo kaleyo bá, Got kasák gu uyo ken yak unokaba.
3 — Bem-aventurados
4 Kale kan kinim ata amanin kuw kei be kaí, ata ken keiba ade Got tabe ilil dudálawokaba.
4 — Bem-aventurados
5 Kale kan kinim ata dákbu fibu be kaí, ata ken keiba ade ata bakan adikum uyo kudulokaba.
5 — Bem-aventurados os mansos,
6 Kale kan kinim ata atin aket kidel fukanin umi aket ki wananlaw budu kudulono, kal bom aka wanongin aket taw kei be kaí, ata ken keiba, kayo Got ta bom aket kidel fukanin atin weina daudokaba.
6 — Bem-aventurados
7 Kale kan kinim ata aket budunin dawkáyaba kaí, ata ken keiba ade Got akal aket budunin daudawokaba.
7 — Bem-aventurados
8 Kale kan kinim ata am aket tem baim banim kidel kei be kaí, ata ken keiba, kayo aka ken Got atamokaba ka.
8 — Bem-aventurados
9 Kale kan kinim ata abino kalin kinim kei be kaí, ata ken keiba, kayo Got ayo win takudaw nalam mano, akokaba kala.
9 — Bem-aventurados
10 Kale kan kinim ata kukuw kidel kuw faku badano, alam kukuw kidel kalan tal leiw kukudabiw namti, aka ken keiba, kayo Got ami kasák gu uyo ken yak unokaba.”
10 — Bem-aventurados
11 “Kale kan kinim kawta nam kayak kei badawo, ika weng mafak bakakam bom ika tal leiw kukuka bom ais weng bakakam bom weng mafak bakabiw kaí, kaba ken keibaw.
11 — Bem-aventurados são vocês quando, por minha causa, os insultarem e os perseguirem, e, mentindo, disserem todo mal contra vocês.
12 Kale kaba lauw fakadá bom nadawade kalfal bom keimalo, watawo kaleyo bá, kam kisol yáw mán uyo abid tikin kal bikam bu. Kale lum senin kinim kim gebom kámsiw ikil kano tal leiw kukuyamsiw ulutaw ki kibil kanayabiw kala.”
12 Alegrem-se e exultem, porque é grande a sua recompensa nos céus; pois assim perseguiram os profetas que viveram antes de vocês.
13 Kiba bakan kayak iwyak tem sol taw teinbidiw, kata alo sol uyo abál banimu gisa taw keidomu uyo kidel kudawo alo asiki kidel kei sol keidomu banim, kaleyo sol abál banim ayo ufek ufek tabidaw abál tabomu banim ulum kubinodawo wanang kinim yán tawal kutamanongin kuw kala.
13 — Vocês são o sal da terra; ora, se o sal vier a ser insípido, como lhe restaurar o sabor? Para nada mais presta senão para, lançado fora, ser pisado pelos homens.
14 Kiba bakan kayak imi lánin ade abiw dukum mak amgu tikin bom lánlánbu uyo wánomu banim kala.
14 — Vocês são a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada no alto de um monte.
15 Kale kan kinim teinu mánu mak yakom yako nadawe kuwo mul takung ket tem kuwámin bá ade yako kuwo abin akfak tem kutimin bá, sák mada bude yako kudew tam bán dim kutidawo adikum wanang kinim am kaw tam tein bidiw iyo yako eidyamámin.
15 Nem se acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto, mas num lugar adequado onde ilumina bem todos os que estão na casa.
16 Kale be alataw, kale kami lánin uyo wanang kinim yakoyam badawo, ikil kam kukuw kidel kanabaw uyo utam nadiwade ikil kami Kalaw abid tikin be am win uyo kufádawokabiw kala.
16 Assim brilhe também a luz de vocês diante dos outros, para que vejam as boas obras que vocês fazem e glorifiquem o Pai de vocês, que está nos céus.
17 Kiba kim aket naka tad Mosus weng Sawa so Lum senin kinim imi weng so uta kukan keiyamono, kaleyo taseno kalin bá! Nakade tadiyo imi weng buta afan matam dam weng keiduko, kaleyo tasi.
17 — Não pensem que vim revogar a Lei ou os Profetas; não vim para revogar, mas para cumprir.
18 Kale naka atin afan dam weng bakayabi. Kale Sawa bo kan ata mak umi but katiw so mak kukan keidoma banim, alam kano sada si abid so bakan so uyo banimano kuw ka. Kale umi fut katiw so mak banimoma bá ade umi fut but katiw so mak banimoma banim alam kano sudu si adikum ufek ufek uyo matam dam abudokabu.
18 Porque em verdade lhes digo: até que o céu e a terra passem, nem um i ou um til jamais passará da Lei, até que tudo se cumpra.
19 Kale kan kinim ata sawa katiw mak lukel dau nada kinim madik kukuyam bada ikal ulutaw kun kuw keim unokabiw aka abid tikin bakan kabadák ayo win so keidoma banim. Kata kan kinim ata Sawa dew faku bom wanang kinim kukuyam bada Sawa ulum bakabu yán ki abodokabiw kinim kukuyamsa, aka abid tikin bakan kabadák ayo win tabin keidokaba ko.
19 Aquele, pois, que desrespeitar um destes mandamentos, ainda que dos menores, e ensinar os outros a fazer o mesmo, será considerado mínimo no Reino dos Céus; aquele, porém, que os observar e ensinar, esse será considerado grande no Reino dos Céus.
20 Naka atin afan dam weng bakayabi, kale sawa kukumin kinim so Fedasi so ika mewso adikum kukuw kidel bo kanamaliw, kata kan kinim ata yak Got kasák gu unon kalokaba, aka atin kukuw kidel adikum uyo faku nadano kuw ko. Kale kim aket kiba kukuw kidel adikum be atin ken kanamodiw bade bá? Bá, be atin fitin ko.
20 Porque eu afirmo que, se a justiça de vocês não exceder em muito a dos escribas e fariseus, jamais entrarão no Reino dos Céus.
21 Kiba suwayo Sawa ta bom kinim wanang bakoyamu kidisiw imi weng uyo bako nadune, “kiba kinim angkukámin bá.” Kalesiw, kata kan kinim ata kinim anbida kaí, kanoda kinim ayo Got ta bom sok gei daudokaba.
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos antigos: “Não mate.” E ainda: “Quem matar estará sujeito a julgamento.”
22 Kata kamane naka atin afan dam weng bakayabi. Kale kan kinim ata alam duw aket keng atamokaba namti, kinim be Got tabe sok gei daudokaba. Ade alo kan kinim ata alam duw ayo keng atam bakodaw nadane, “kanosaw kaba kinim kidelok kinime,” akokaba, kinim aka kansol dim kot keimokaba, kata kan kinim ata alam duw aket keng kudaw gán abumokaba, kanaba kinim aka as kainin abiw kin gubu dumam eiba ko.
22 Eu, porém, lhes digo que todo aquele que se irar contra o seu irmão estará sujeito a julgamento; e quem insultar o seu irmão estará sujeito a julgamento do tribunal; e quem o chamar de tolo estará sujeito ao inferno de fogo.
23 Kaleyo kaba ufek ufek mak kudew tad Got fet dawkádawin bán tein nadawe Got fet daudawano kalom nadaw aket finang dádomane, kam duw mak kus natamase ka, kalaw namti,
23 Portanto, se você estiver trazendo a sua oferta ao altar e lá se lembrar que o seu irmão tem alguma coisa contra você,
24 kaba Got fet dawkádawin uyo bán mewso kabadák kadis kuti kudá nadawe beta tad kalam duw kus katamase ayo atamaw alew weng kidela dau nadawe alo beta tad ufek ufek uyo Got fet dawkádawin ko.
24 deixe diante do altar a sua oferta e vá primeiro reconciliar-se com o seu irmão; e então volte e faça a sua oferta.
25 Kale kaba kinim mak kus katam kamadew kot keim unono, kale kamadew una namti, alew leiw ei bom nadiwe kaba wabising weng ayo kidelu bako nadawo kano bakodokabi kaleyo ko, masi kanamom aka kamadew tam kot keimin kinim dim teidane, kot keimin kinim ata tabe kamadála yak un tabudin teng ban dim abaw ata tabe sok gei kamudoma kala kaleyo ko.
25 — Entre em acordo sem demora com o seu adversário, enquanto você está com ele a caminho, para que o adversário não entregue você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça, e você seja jogado na prisão.
26 Naka atin afan dam weng kuw bakayabi. Kale kaba kalabus am kudá fák matam be tadolaw banim bom badaw bi kot umi kun uyo adik mo nadawo kuw ko.
26 Em verdade lhe digo que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
27 “Kiba Mosus sawa bakoyamu kidisiw uyo bako nadule, ‘kiba sakadinin bá.’ Kalesu.
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Kata kamane naka atin afan dam weng kuw bakayabi. Kale kan kinim ata kaek fen wanang utam nadale am aket umi aket bakel bom bako, nalata kuw kanamone, kalokaba kinim ayo ki aket tem usik uso alew sakadinin keida ka.
28 Eu, porém, lhes digo: todo o que olhar para uma mulher com intenção impura, já cometeu adultério com ela no seu coração.
29 Kam kin iwkuk uta kanakamu ta bom yak ban keidaw namti, bo walu kudáyo. Kale dam but makuw uta kuwnodawo ken kalam dam adikum uyo yak as kainin abiw unongin dakoduk.
29 — Se o seu olho direito leva você a tropeçar, arranque-o e jogue-o fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que ter o corpo inteiro lançado no inferno.
30 Ade kam teng iwkuk uta kanakamu ta bom yak ban keidaw namti, bede teng uyo wak binoyo. Kale dam but makuw uta wak binodawo ken kalam dam adikum uyo yak as kainin abiw unongin dakoduk kala.
30 E, se a sua mão direita leva você a tropeçar, corte-a e jogue-a fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 Kale Sawa uyo bako nadule, ‘kan kinim ata wanang kudu kudálon kalaw namti, aka sauk kon mak god ku, kudu kudálino kalin weng godu kumam nadano kuwo.’ Kalesu.
31 — Também foi dito: “Aquele que repudiar a sua mulher deve dar-lhe uma carta de divórcio.”
32 Kata naka atin afan dam weng bakayabi. Kale kan kinim kawta wanang uyo sakadinongin dako aluno kudálaw ade uka tam kinim kukum kudulu namti, bo kalawta kanomamaw tam sakadinin wanang keidu ade alo kinim kukum mak tam kudula aka alaso sakadina ka.”
32 Eu, porém, lhes digo: quem repudiar a sua mulher, exceto em caso de relações sexuais ilícitas, a expõe a se tornar adúltera; e aquele que casar com a repudiada comete adultério.
33 “Kiba suwayo Sawa kidisiw uyo bako nadule, ‘kaba Got weng takadálawsadaw uyo lukelin bá, kata kaba kalam Kamokim Got weng takadálawsaw uyo kidela abodal kala.’ Kalesu ko.
33 — Vocês também ouviram o que foi dito aos antigos: “Não faça juramento falso, mas cumpra rigorosamente para com o Senhor o que você jurou.”
34 Kata kamano naka bakoyamon, kaba abid tikin win kuson bom weng takadámin bá. Be watawo kaleyo bá, abid tikin be Got ami abin abem
34 Eu, porém, lhes digo: não jurem de modo nenhum; nem pelo céu, por ser o trono de Deus;
35 ade bakan win kuson bom weng takadámin bá, watawo kaleyo bá, bo Got ami yán tod bom finumin bán ade Yedusalem win so kuson bom weng takadámin bá, watawo kaleyo bá, Yedusalem be Kamok dukum ami abiw dukum ade
35 nem pela terra, por ser estrado de seus pés; nem por Jerusalém, por ser a cidade do grande Rei.
36 kaba kalam gebom win kuson bom weng takadámin bá, watawo kaleyo bá, kaba ken kalam gebom kon uyo bakomamaw dew kalim keidomu bá ade mitik keidomu bá.
36 Não jure pela sua cabeça, porque você não pode fazer com que um só cabelo fique branco ou preto.
37 Kale kaba au, kalon kalaw namti, au kaleyámin ade bá, kalon kalaw namti, bá kaleyámin kuw ko. Alo weng kukum mak bakodino nalam weng takadábi uyo kuw kitid modon kalokabaw namti, bo Mafakim amiyo kal tadokabu ka.”
37 Que a palavra de vocês seja: Sim, sim; não, não. O que passar disto vem do Maligno.
38 “Kiba suwayo Sawa kidisiw uyo bako nadule, ‘kinim mak kin gukadák teikama namti, kabal alo am kin so gukadák teidawal, alo kail mak bil binokama namti, kabal alo am kail so bil binodawámin kala.’ Kalesu.
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Kata kamano naka dam bakoyamon, kaba kinim kam mafak dáda namti, gu kimin bá. Kale kinim mak kilfom dabudu akabok dákama namti, alo duwo madik audawe alo madik so kilfom dok dákamak kala.
39 Eu, porém, lhes digo: Não resistam ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça-lhe também a face esquerda.
40 Kale kan kinim ata kalam lim kidinam kukikamono, kale kamadew kot dim una namti, dabadálawe alo kam gid lim so kudulako.
40 Se alguém quer processar você e tirar-lhe a túnica, deixe que leve também a capa.
41 Kale kan kinim ata weng bakokam, tad nam ufek ufek kudewaw kám suduw atan gubidim bikidako kala namti, atin kudelaw kám sadaw si atanim tade dák sikidak kala.
41 Se alguém obrigar você a andar uma milha, vá com ele duas.
42 Kan kinim ata kisol mak yán keikam sin nadino yanol nasik kukamono kal bom dákadába namti, mul dukádawin bá ade kan kinim ata ufek ufek dakádaba ayo kukádawin kuw ko.”
42 Dê a quem lhe pede e não volte as costas ao que quer lhe pedir emprestado.
43 “Kiba suwayo sawa kidisiw uyo bako nadule, ‘kalam duw ki aket dauyam nadawade yak wasi be kus atam keimin.’ Kalesiw.
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame o seu próximo e odeie o seu inimigo.”
44 Kata kamane naka dam weng bakoyamon, kabalam wasiyo kalin iyo aket dauyam nadawade kan kawta tal leiw kukuka bom kál funin dawkákabiw iyo Got dakoyamako, kale dákadámokabaw.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Kaba abid tikin Kalaw Got ami man kamudokaba kala, kaleyo Got alata mew atan be wanang kinim mafak so kidel so yakoyamába ade weiw uyo wanang kinim mafak so kidel so adikum numino kale kukayam unba ko.
45 para demonstrarem que são filhos do Pai de vocês, que está nos céus. Porque ele faz o seu sol nascer sobre maus e bons e vir chuvas sobre justos e injustos.
46 Kaba kalam aket kukam bidiw ita ki aket kukayamokabaw umi yán bo yakanámin uta kudulokabáwe? Bá, be umi yán banim! Watawo kaleyo bá, ban keimin wanang kinim ika iliso ken aket kudawa kudawayábiw kala.
46 Porque, se vocês amam aqueles que os amam, que recompensa terão? Os publicanos também não fazem o mesmo?
47 Kaleyo kaba kalam duwal ki duw keiyam badaw namti, kaba yakno yakno wanang kinim iyo akayam tam kinim kukum keidokabaw? Bá be. Alo ban keimin wanang kinim ika iliso ilim duw ifin kuw kidelyamábiw make.
47 E, se saudarem somente os seus irmãos, o que é que estão fazendo de mais? Os gentios também não fazem o mesmo?
48 Kale Kalaw Got abid tikin kayak ayo atin kinim kidelok keimin, kaba kabalawso atin kinim kidelok kei bomo kala.”
48 Portanto, sejam perfeitos como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.