Mateus 25
GOT WENG ABEM Alokso Abino Kalin (FAI) vs NVI
1 “Kale kanamokabu am dánámin ayo abid tikin kasák gu uyo kalak ulutaw kala. Kaleyo wanang sei mifiw kidelok kidelok nangal kal ika yakom lám yako kudew unom kinim wanang imin fakadulono, kale tadba leiw eidawumo, kale uniw.
1 "O Reino dos céus, pois, será semelhante a dez virgens que pegaram suas candeias e saíram para encontrar-se com o noivo.
2 Kata auok kal mak ika aket dakwan, wáw auok kal mak ika aket tetin.
2 Cinco delas eram insensatas, e cinco eram prudentes.
3 Kale aket dakwan ika yakom lám ket kuw bude kudewsiw. Kata kadasin wok mak ilu dewongin banim keidiwe,
3 As insensatas pegaram suas candeias, mas não levaram óleo consigo.
4 alo aket tetin wanang itane lám ket so kadasin wok ket so kudewiw ú unsiw.
4 As prudentes, porém, levaram óleo em vasilhas juntamente com suas candeias.
5 Kale wanang sei mifiw min iyo kinim wanang kudulono tadba leiw fen bomo kanodu ka. Kale kinok akál bidiw
5 O noivo demorou a chegar, e todas ficaram com sono e adormeceram.
6 bi midiliw am kámam lodawane, weng mak gán bom bakoda, ‘wo kinim wanang imin fakadulono kaleba kinim namti, kalak abe tadba. Kale unom leiw eidawino.’ Kalane,
6 "À meia-noite, ouviu-se um grito: ‘O noivo se aproxima! Saiam para encontrá-lo! ’
7 beta wanang sei mifiw iyo adikum fada kan tod nadiwade yakom lám kidel bom yakam una tad tadiwe,
7 "Então todas as virgens acordaram e prepararam suas candeias.
8 wanang aket dakwan iyo wanang aket tetin bakoyam, ‘kiwta kadasin wok mak iluyamiwo, num yakom uyo tenongin keima, kale ning buduwano.’ Yakiwe,
8 As insensatas disseram às prudentes: ‘Dêem-nos um pouco do seu óleo, pois as nossas candeias estão se apagando’.
9 ika weng kala bakoyam, ‘bá, kanodin be kiwso nuso kenoma bá. Kale bede kiba yak kinim kadasin wok sánin itam mak mo nadiwano,’ yakeisiw.
9 "Elas responderam: ‘Não, pois pode ser que não haja o suficiente para nós e para vocês. Vão comprar óleo para vocês’.
10 Kata ika kadasin wok modumo kale leiw ei bidiwe, kinim wanang imin fakadulono kaleba kinim ayo tadale, yak wanang sei mifiw auok kal aket tetin iyo kinim aso tam kinim wanang kudulono kale bada wanin tukul tukulin am tam nadiwade yal kaw kaw neda dabadáliwe,
10 "E saindo elas para comprar o óleo, chegou o noivo. As virgens que estavam preparadas entraram com ele para o banquete nupcial. E a porta foi fechada.
11 beta ayo yanol wanang aket dakwan iyo tad somane kanobiw kala. Kale nadiwe bakodiw, ‘kanaminim kawta! Kawta yal bisuyamalo!’ Akiw.
11 "Mais tarde vieram também as outras e disseram: ‘Senhor! Senhor! Abra a porta para nós! ’
12 Kata aka fakadu bakoyam, ‘naka atin afan dam weng bakoyamon kala, kiba nam itama banim.’ Yakeisa kala.
12 "Mas ele respondeu: ‘A verdade é que não as conheço! ’
13 Kaleyo kiba kin mak kin bá fasko bom nadiwo kala, watawo kaleyo bá, kiba Got ami Kinim tademin am dánokaba so ami tademin umi atan makam so be kim kal banim kala.” Kalesa ko.
13 "Portanto, vigiem, porque vocês não sabem o dia nem a hora! "
14 “Kale Got kasák gu ayo kalak alataw kale, tabalasew mak beno, aka abiw mak unono. Kale nadale alam wok fakuyámin kinim iyo gán dáyama tadiwe, aka alam ufek ufek uyo kuyam unino, ita alam ufek ufek kin modin kale nadane geleyama.
14 "E também será como um homem que, ao sair de viagem, chamou seus servos e confiou-lhes os seus bens.
15 Kale aka ilim kitid ki utam gudo nadale kinim mak be kung gebom deng nangal kal mak kudaw bá kuw, wáw mak be kung gebom deng alalew mak kudaw bá kuw, alo mak betane kung gebom deng alew kudaw au nadale alam káwono, kale kanaba kal unsa ko.
15 A um deu cinco talentos, a outro dois, e a outro um; a cada um de acordo com a sua capacidade. Em seguida partiu de viagem.
16 Kale kinim kung gebom deng nangal kal kudawa kinim ayo kudew yak nadale wabising wansiki dusiki keimom nadale alo ais kisol kung gebom deng nangal kal mak kudusa ko.
16 O que havia recebido cinco talentos saiu imediatamente, aplicou-os, e ganhou mais cinco.
17 Alo kinim kung gebom deng alalew kudawse kinim akal kano kudew yak nadale wansiki dusiki keimom nadale ais kisol kung gebom deng alalew kal mak kudusa ko.
17 Também o que tinha dois talentos ganhou mais dois.
18 Kata kinim kung gebom deng alew kudawse kinim ayo fingon dá nadale aka kisol uyo kudew yak nadale tawal fuko nadale alam tabalasew kisol kudawse uyo tawal tem kuwá kudá badale,
18 Mas o que tinha recebido um talento saiu, cavou um buraco no chão e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 ilim tabalasew ayo ká bom teinsano bi nadale fasiki tad nadale alam wok fakudin kinim kisol kuyam unsa iyo taktak bom ding bakamono, yaka.
19 "Depois de muito tempo o senhor daqueles servos voltou e acertou contas com eles.
20 Kale kinim kung gebom deng nangal kal kudawsa kinim ayo asik ais kisol deng nangal kal ife kutisa so kudew maek tod nadale alam tabalasew bakodaw, ‘tabalasew kaba, kalak fen, kaba kung gebom deng nangal kal kunamsadaw uyo kalak fen, naka kudew tabe wansiki dusiki keimom nadine kam kisol kunamsadaw kisol ulutaw ife kutikamsi.’ Akane,
20 O que tinha recebido cinco talentos trouxe os outros cinco e disse: ‘O senhor me confiou cinco talentos; veja, eu ganhei mais cinco’.
21 alam tabalasew ayo weng bakodaw, ‘kaba wok fakudin kinim kidel dudew tabesaw kinim, kaba ken keimusaw keimin, kaba kinim kidel ade kaba katiw kal tei kudew tabesaw. Kale naka kamtidiyo nam ufek ufek seng uyo kawta tabe kin modokabaw. Kale matam tadawo nalaso alew keiyo nam kalfalin uyo taku madenumo!’ Akane,
21 "O senhor respondeu: ‘Muito bem, servo bom e fiel! Você foi fiel no pouco; eu o porei sobre o muito. Venha e participe da alegria do seu senhor! ’
22 alo beta kung gebom deng alalew kudawsa kinim ayo maek tod nadale bakoda, ‘tabalasew kawta, kaba kung gebom deng alalew kunamsaw. Kale kaba utamal. Naka kisol kunamsadaw ulutaw ife kutisino.’ Akane,
22 "Veio também o que tinha recebido dois talentos e disse: ‘O senhor me confiou dois talentos; veja, eu ganhei mais dois’.
23 alam tabalasew ayo weng kala bakodaw, ‘kaba wok fakudin kinim kidel dudew tabesaw kinim, kaba ken keimusaw keimin, kaba kinim kidel ade kaba katiw kal tei kudew tabesaw. Kale naka kamtidiyo nam ufek ufek seng uyo kawta tabe kin modokabaw, kale matam tadawo, nalaso alew keiyo nam kalfalin uyo taku madenumo!’ Akane,
23 "O senhor respondeu: ‘Muito bem, servo bom e fiel! Você foi fiel no pouco; eu o porei sobre o muito. Venha e participe da alegria do seu senhor! ’
24 alo beta yak kung gebom deng alew kudawsa kinim ayo maek tod nadale bakoda, ‘tabalasew kawta, naka kal keidomo kaba kinim fakayol, kaba yak madik imi ufek ufek kusiw uyo yak kuámin kinim ade kaba yak mak imi ufek ufek luw kusiw uyo kaba budu bom keimalaw.
24 "Por fim veio o que tinha recebido um talento e disse: ‘Eu sabia que o senhor é um homem severo, que colhe onde não plantou e junta onde não semeou.
25 Kala kaleyo naka kam katam fingánin beta kam kisol kanamalo kale kunamsaw uyo kudew yak bakan tem kutisi. Kale kalak fen, kalam kisol kaí, bula kabu kate.’ Akane,
25 Por isso, tive medo, saí e escondi o seu talento no chão. Veja, aqui está o que lhe pertence’.
26 alam tabalasew ayo bakodaw, ‘kaba kinim mafak akalem dákadis bá! Kaba bako, “naka yak mak ami ufek ufek sun uyo naka faka bom nadile yak mak imi ufek ufek luw uyo naka budu bom keimaline?”
26 "O senhor respondeu: ‘Servo mau e negligente! Você sabia que eu colho onde não plantei e junto onde não semeei?
27 Awo kaleyono kaba, nam kisol uyo kudew yak beng tem teidawo naka yanol asiki tad nadino kalfalin kisol so kuek ku kudongin dakosi kala.’
27 Então você devia ter confiado o meu dinheiro aos banqueiros, para que, quando eu voltasse, o recebesse de volta com juros.
28 Kale aka wok fakudin kinim madik bakoyam nadale, ‘yak ami kisol fakube uyo dakidaw nadiwade yak kung gebom deng nangal kal ifese kinim ami kudawino.’ Yakeisa.
28 " ‘Tirem o talento dele e entreguem-no ao que tem dez.
29 Kaleyo yak adikum kan ata ufek ufek seng kuw faku be namti, aka makso seng kudulokaba ade witeidawokaba. Kale yak kan ata ufek ufek mak fakudongin banim kaí, aka atin alami katiw faku be uyo adik dakidawokaba ko.
29 Pois a quem tem, mais será dado, e terá em grande quantidade. Mas a quem não tem, até o que tem lhe será tirado.
30 Kale kiba yak wok fakudin kinim baluw kudáluk be dawbinodiw tam abiwo midilabu kal bom kal faka bom aman bom kail gang tek san bom bo ko.” Kalesa.
30 E lancem fora o servo inútil, nas trevas, onde haverá choro e ranger de dentes’ ".
31 “Kale Got ami Kinim ayo alami kin lukluk so tem tadokaba be adikum ensel iyo iliso tadokabiw, be aka abid tikin alam abin abem kin lukluk so teinokaba.
31 "Quando o Filho do homem vier em sua glória, com todos os anjos, assentar-se-á em seu trono na glória celestial.
32 Kale mew adikum bakan kayak kayak iyo fako alukádiw tad Kamok alami kin gubuyo kal todiwe, beta aka wanang kinim iyo taktakokaba uyo siwsiw kin modin kinim ami taktak bom nadano yak be siwsiw kale ikil gu mak imti bom nadale yak be meme kale ikil gu mak imti bom keimába taw keimokaba kala.
32 Todas as nações serão reunidas diante dele, e ele separará umas das outras como o pastor separa as ovelhas dos bodes.
33 Kaleyo aka yak siwsiw bidi imadála tade alam teng iwkuko une bidiwe yak meme itane tade alam awano une bidiw keimokabiw.
33 E colocará as ovelhas à sua direita e os bodes à sua esquerda.
34 Kale Kamok ayo alam miskuno tod bidiw kinim bakoyam, ‘kala tadino, kiba nam Natim tabe im kinim dása. Kale kiba ami kasák gu be kilimi ka. Suwami bakan kidel kudongin banim kal kilimino, kale kidel kuyamsa. Kale tad kudulino.
34 "Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: ‘Venham, benditos de meu Pai! Recebam como herança o Reino que lhes foi preparado desde a criação do mundo.
35 Watawo kaleyo bá, naka imin tew keinam badale kiba wol dinamámsiw, naka wok tew keinam bada, kiba wok ilunamiw wanesi, naka fitad kei bidi, nam tam am dá sidiw,
35 Pois eu tive fome, e vocês me deram de comer; tive sede, e vocês me deram de beber; fui estrangeiro, e vocês me acolheram;
36 naka lim kal wakfun bidi kiba ilim lang keinam sidiw, naka asan bidi, kiba namiw dakámsiw ade naka sok gei tabe bidi, kiba tad namiw dakámsiw.’ Kalane,
36 necessitei de roupas, e vocês me vestiram; estive enfermo, e vocês cuidaram de mim; estive preso, e vocês me visitaram’.
37 yak wanang kinim kidel iyo weng kala bakodawokabiw, ‘Kamokim kawta, nuka yaknodin atan kal katam imin tew keikam beno kale naduw wol dikamsuw ade nuka yaknang kal katamomo wok tew keikam be kaleyo wok mak ilukamsuwe?
37 "Então os justos lhe responderão: ‘Senhor, quando te vimos com fome e te demos de comer, ou com sede e te demos de beber?
38 Ade yaknodin atan kal nuka katamomo, kaba fitad kei badawo kam tam am dásuw? Ade yaknodin atan kal ilim kal banim badawo ilim kal mikikamsuw?
38 Quando te vimos como estrangeiro e te acolhemos, ou necessitado de roupas e te vestimos?
39 Ade yaknodin atan kal nuka katamomo, kaba asanbaw ka, kale kam kinkinsuw? Ade yaknodin atan kal sok gei tabe badawo yak kámiw dakámsuw?’ Akiwe,
39 Quando te vimos enfermo ou preso e fomos te visitar? ’
40 beta Kamok ayo weng kala bakoyamokaba. ‘Naka afan dam weng bakoyamon, mew nam nikil win banim be yaknámin ufek ufek mak dakoyamsaw namti, be nam kanonamsaw ka.’ Yakokaba ko.
40 "O Rei responderá: ‘Digo-lhes a verdade: o que vocês fizeram a algum dos meus menores irmãos, a mim o fizeram’.
41 Kalbane, beta aka dumade alam awáno kinim todbiw bakoyam, ‘Got ami gán abumin akfak tem bidiw kiba, namadá un bi yak sun kuw as kainin abiw Mafakim so alam ensel so imino, kale kidel dauyamsa kal unin kala.
41 "Então ele dirá aos que estiverem à sua esquerda: ‘Malditos, apartem-se de mim para o fogo eterno, preparado para o diabo e os seus anjos.
42 Watawo kaleyo bá, naka imin tew keinam badane, kiba imin wol dinamin banim, naka wok tew keinam badane, kiba woka mak ilunamongin banim.
42 Pois eu tive fome, e vocês não me deram de comer; tive sede, e nada me deram para beber;
43 Naka fitad kei bidi, kiba nam tam am dádongin banim, naka sák ilim kál wakfun bidi, kiba ilim kal mak kunamongin banim, naka asan bom sok gei tabe bidile, kiba nam kinkinin dakosiw.’ Yakane,
43 fui estrangeiro, e vocês não me acolheram; necessitei de roupas, e vocês não me vestiram; estive enfermo e preso, e vocês não me visitaram’.
44 ika kanam akokabiw ko. ‘Kamokim kawta, nuka yaknodin atan kal imin tew wok tew kei bom nadawe fitad kei bom, ilim kál wakfun bom, asan bom, sok gei kamu bidiw kei badawo dakokamongin dakosuwe?’ Akiwe,
44 "Eles também responderão: ‘Senhor, quando te vimos com fome ou com sede ou estrangeiro ou necessitado de roupas ou enfermo ou preso, e não te ajudamos? ’
45 aka weng kala bakoyam, ‘naka afan dam weng bakoyamon, mew nam nikil win banim bidi, yaknámin ufek ufek uta mak kanoyamongin banim dakosiw namti, be nami kanonam dakonamongin dakosiw ka.’ Yakokaba ko.
45 "Ele responderá: ‘Digo-lhes a verdade: o que vocês deixaram de fazer a alguns destes mais pequeninos, também a mim deixaram de fazê-lo’.
46 Kale kanaba kabadákal ika imadála yak sun kuw sok gei tabamin abiw unokabiw. Kata yak wanang kinim kidel itane tam sun biyámin abiw uniw, keidokabiw.” Kala kalesa ko.
46 "E estes irão para o castigo eterno, mas os justos para a vida eterna".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.