2 Reis 4
Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs ARIB
1 Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ pe fɔrɔgɔfɛnnɛ wa jɔ la pan Elize wi kɔrɔgɔ, ma pan ma gbele maa yɛnri ma yo fɔ: «Na pɔlɔ we, wo ŋa wìla pye ma tunmbyee wì ku. Mboro jate màga jɛn ma yo ma tunmbyee wìla pye na fyɛ Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ. Kooŋga wìla penjara jin naŋa wa yeri, wo pan ma yo wi yaa na piile shyɛn pe yigi mbe sa pe pye wi kulolo.»
1 Ora uma dentre as mulheres dos filhos dos profetas clamou a Eliseu, dizendo: Meu marido, teu servo, morreu; e tu sabes que o teu servo temia ao Senhor. Agora acaba de chegar o credor para levar-me os meus dois filhos para serem escravos.
2 A Elize wì si jɛlɛ wi pye fɔ: «Yiŋgi mbe ya mbe pye ma kan? Yaraga ŋga ki yɛn ma yeri wa ma go, ki yo na kan.»
2 Perguntou-lhe Eliseu: Que te hei de fazer? Dize-me o que tens em casa. E ela disse: Tua serva não tem nada em casa, senão uma botija de azeite.
3 Kona, a Elize wì suu pye fɔ: «Kari ma sa leyaara yɛnri ma cɛnyɛɛnlɛ pe ni fuun pe yeri lɛgɛrɛ. Mari yɛnri lɛgɛrɛ.
3 Disse-lhe ele: Vai, pede emprestadas vasilhas a todos os teus vizinhos, vasilhas vazias, não poucas.
4 Ko puŋgo na, ma sa ye wa ma go, mboro naa ma piile pe ni, ye kɔɔrɔ ti tɔnndɔ ye yɛɛ na. Ma sila sinmɛ pi kanŋgi wa ki leyaara ti ni fuun ti ni; nda ka yin mari tɛgɛ kanŋgaga na.»
4 Depois entra, e fecha a porta sobre ti e sobre teus filhos; deita azeite em todas essas vasilhas, e põe à parte a que estiver cheia.
5 A jɛlɛ wì si yiri le ma kari, mɛɛ saa ye wa go, wo naa wi pinambiile pe ni, ma go ki tɔn pe yɛɛ na. A wi pinambiile pe nɛɛ leyaara ti kaan wi yeri, a wi nɛɛ ti yinni sinmɛ pi ni.
5 Então ela se apartou dele. Depois, fechada a porta sobre si e sobre seus filhos, estes lhe chegavam as vasilhas, e ela as enchia.
6 Naa leyaara ti ni fuun tìla kaa yin, a jɛlɛ wì suu pinambyɔ wi pye fɔ: «Leyaraga ka fulo laga na kan naa.» Ɛɛn fɔ, a pyɔ wì suu yɔn sogo ma yo fɔ: «Leyaraga ka yɛgɛ woro wa naa.» Kona, a sinmɛ pì si yere.
6 Cheias que foram as vasilhas, disse a seu filho: Chega-me ainda uma vasilha. Mas ele respondeu: Não há mais vasilha nenhuma. Então o azeite parou.
7 A jɛlɛ wì si yiri ma saa ki yɛgɛ yo Yɛnŋɛlɛ lere wi kan. A Yɛnŋɛlɛ lere wì sho fɔ: «Kari ma sa sinmɛ pi pɛrɛ mɔɔ fɔgɔ ki tɔn ki penjara ti ni. Nda ka koro, mboro naa ma pinambiile pe ni, yaa ye yɛɛ kala yɔngɔ ti ni.»
7 Veio ela, pois, e o fez saber ao homem de Deus. Disse-lhe ele: Vai, vende o azeite, e paga a tua dívida; e tu e teus filhos vivei do resto.
8 Pilige ka Elize wìla pye na toro wa Sunɛmu ca. Ma si yala, jɛlɛ yarijɛndɛ tafɔ wà la pye wa ki ca ki ni; a wo si Elize wi yɛnri ŋgbanga ma yo wi sa li wa wi go. Maga lɛ le ko pilige ko na, sanga o sanga Elize wi kaa toro le ki ca ki ni, wi ma yere le ma saa li wa jɛlɛ wi go.
8 Sucedeu também certo dia que Eliseu foi a Suném, onde havia uma mulher rica que o reteve para comer; e todas as vezes que ele passava por ali, lá se dirigia para comer.
9 A jɛlɛ wì si kaa wi pɔlɔ wi pye fɔ: «Wele, mìgi jɛn ma yo ki naŋa ŋa wi maa toro laga we yeri sanga pyew, wi yɛn Yɛnŋɛlɛ li lere kpoyi.
9 E ela disse a seu marido: Tenho observado que este que passa sempre por nós é um santo homem de Deus.
10 Ki yaga we yumbyɔ jɛɛlɛ wa kan wi kan wa we sanŋgazo wi go na. We sinlɛyaraga, naa tabali, naa jɔngɔ konaa fitanla tɛgɛ wa wi kan. Pa kona wiga pan laga we yeri sanga o sanga, wi yaa wɔnlɔ wa wi ni.»
10 Façamos-lhe, pois, um pequeno quarto sobre o muro; e ponhamos-lhe ali uma cama, uma mesa, uma cadeira e um candeeiro; e há de ser que, quando ele vier a nós se recolherá ali.
11 Pilige ka, a Elize wì si kari wa Sunɛmu ca, mɛɛ saa ye wa ki yumbyɔ wi ni wa sanŋgazo wi go na ma sinlɛ wa.
11 Sucedeu que um dia ele chegou ali, recolheu-se àquele quarto e se deitou.
12 A Elize wì suu tunmbyee lefɔnŋɔ Gehazi wi pye fɔ: «Kari ma sa ki Sunɛmu ca fɛnnɛ jɔ ŋa wi yeri wa na kan.» A Gehazi wì si kari ma saa wi yeri wi kan. A jɛlɛ wì si pan ma yere Elize wi yɛgɛ sɔgɔwɔ.
12 Então disse ao seu moço Geazi: Chama esta sunamita. Ele a chamou, e ela se apresentou perante ele.
13 A Elize wì si Gehazi wi pye fɔ: «Ki yo jɛlɛ wi kan fɔ wùu yɛɛ te maga kajɛŋgɛ ŋga ki ni fuun ki pye we kan. Koni yiŋgi wila jaa we pye wi kan? Wila jaa we sa para wi sɛnrɛ na wunlunaŋa wi ni lee nakoma maliŋgbɔɔnlɔ to wi ni?»
13 Pois Eliseu havia dito a Geazi: Dize-lhe: Eis que tu nos tens tratado com todo o desvelo; que se há de fazer por ti? Haverá alguma coisa de que se fale por ti ao rei, ou ao chefe do exército? Ao que ela respondera: Eu habito no meio do meu povo.
14 Kona, a Elize wì si Gehazi wi yewe ma yo fɔ: «Kì kaa pye yɛɛn, yiŋgi we mbe ya pye wi kan?»
14 Então dissera ele: Que se há de fazer, pois por ela? E Geazi dissera: Ora, ela não tem filho, e seu marido é velho.
15 A Elize wì sho fɔ: «Wi yeri wa na kan.» A Gehazi wì suu yeri. A jɛlɛ wì si pan ma yere le yeyɔngɔ ki na.
15 Pelo que disse ele: Chama-a. E ele a chamou, e ela se pôs à porta.
16 A Elize wì suu pye fɔ: «Yelapanna anmɛ yɛgɛ, ma yaa pinambyɔ yigi wa ma kɛyɛn yi ni.»
16 E Eliseu disse: Por este tempo, no ano próximo, abraçarás um filho. Respondeu ela: Não, meu senhor, homem de Deus, não mintas à tua serva.
17 Konaa ki ni fuun, a ki jɛlɛ wì si kaa kugbɔ lɛ ma pinambyɔ se ki yelapanna, ki wagati nuŋgba wi ni, paa yɛgɛ ŋga Elize wìla ki yo wi kan we.
17 Mas a mulher concebeu, e deu à luz um filho, no tempo determinado, no ano seguinte como Eliseu lhe dissera.
18 Kona, a pyɔ wì si yiri ma lɛ. Pilige ka, a wì si yiri ma kari wi to wi kɔrɔgɔ wa yarilire kɔnfɛnnɛ pe tanla.
18 Tendo o menino crescido, saiu um dia a ter com seu pai, que estava com os segadores.
19 A wì si kaa fo ma gbele maa to wi pye fɔ: «Yɛyi na go! Yɛyi na go!»
19 Disse a seu pai: Minha cabeça! minha cabeça! Então ele disse a um moço: Leva-o a sua mãe.
20 A tunmbyee wì si pyɔ wi lɛ ma saa wi kan wi nɔ wi yeri. Pyɔ wìla koro ma cɛn wa wi nɔ wi kanŋguuro ti na, fɔ ma saa gbɔn yɔnlɔfugo ki na, mɛɛ ku.
20 Este o tomou, e o levou a sua mãe; e o menino esteve sobre os joelhos dela até o meio-dia, e então morreu.
21 Kona, a jɛlɛ wì si lugu pyɔ wi ni wa sanŋgazo wi go na, ma saa wi sinŋge wa Yɛnŋɛlɛ lere wi sinlɛyaraga ki na, mɛɛ kɔrɔ ki tɔn wi na ma yiri.
21 Ela subiu, deitou-o sobre a cama do homem de Deus e, fechando sobre ele a porta, saiu.
22 A wì suu pɔlɔ wi yeri maa pye fɔ: «Mi yɛn nɔɔ yɛnri, maga yaga ma tunmbyee lefɔnŋɔ nuŋgba torogo laga na kan konaa sofile nɔ nuŋgba ni. Mi yaa kari fyaw wa Yɛnŋɛlɛ lere wi yeri mbe pan.»
22 Então chamou a seu marido, e disse: Manda-me, peço-te, um dos moços e uma das jumentas, para que eu corra ao homem de Deus e volte.
23 A wi pɔlɔ wì suu yewe ma yo fɔ: «Yiŋgi na, a ma nɛɛ kee wa wi yeri nala? Nala woro yevɔnŋgɔ fɛti nakoma cɛnpilige.»
23 Disse ele: Por que queres ir ter com ele hoje? Não é lua nova nem sábado. E ela disse: Tudo vai bem.
24 A jɛlɛ wì si ti a pè sofile jɔngɔ ki taga sofile nɔ wi na. A wì si lugu ma cɛn, mɛɛ wi tunmbyee lefɔnŋɔ wi pye fɔ: «Ta fyɛɛlɛ maa kee na ni. Na mi sigi yo ma kan mbe yo ma yere, maga ka yere na ni konɔ.»
24 Então ela fez albardar a jumenta, e disse ao seu moço: Guia e anda, e não me detenhas no caminhar, senão quando eu to disser.
25 A jɛlɛ wì si kari wa Yɛnŋɛlɛ lere wi yeri wa Karimɛli yanwiga ki na.
25 Partiu pois, e foi ter com o homem de Deus, ao monte Carmelo; e sucedeu que, vendo-a de longe o homem de Deus, disse a Geazi, seu moço: Eis aí a sunamita;
26 Koni fe ma saa fili maa yewe ma yo fɔ: ‹Yiŋgi kala yɛn wa? Ma pɔlɔ wo naa ma pyɔ wi ni pe yɛn ŋgbaanla le?› » (A Gehazi wì si saa jɛlɛ wi yewe).
26 corre-lhe ao encontro e pergunta-lhe: Vais bem? Vai bem teu marido? Vai bem teu filho? Ela respondeu: Vai bem.
27 Naa jɛlɛ wìla ka saa gbɔn wa Yɛnŋɛlɛ lere wi tanla wa Karimɛli yanwiga ki na, a wì si tigi ma Yɛnŋɛlɛ lere wi tɔɔrɔ ti yigi. A Gehazi wì si fulo wi tanla na jaa mboo wɔnrɔgɔ mboo laga wa. Ɛɛn fɔ, a Yɛnŋɛlɛ lere wì sho fɔ: «Wi yaga yɛw, katugu wi nawa pi yɛn ma tanga wi na, ma si yala Yawe Yɛnŋɛlɛ lìgi wogo ki lara na na, li sigi naga na na.»
27 Chegando ela ao monte, à presença do homem de Deus, apegou-se-lhe aos pés. Chegou-se Geazi para a retirar, porém, o homem de Deus lhe disse: Deixa-a, porque a sua alma está em amargura, e o Senhor mo encobriu, e não mo manifestou.
28 Kona, a jɛlɛ wì sho fɔ: «Na tafɔ, mìla yo mi yɛn na pinambyɔ jaa ma yeri le? Mi sila ki yo ma kan ma yo maga kanla fanla le?»
28 Então disse ela: Pedi eu a meu senhor algum filho? Não disse eu: Não me enganes?
29 A Elize wì si Gehazi wi pye fɔ: «Ma kurusijara wi pɔ wa ma sɛnnɛ, mala kanŋgala li lɛ ma kɛɛ, ma kari wa Sunɛmu ca. Na maga fili lere ni wa konɔ, maga kaa shari. Lere wa ka sɔɔn shari fun, maga ka shɔ wi yeri. Na maga sa gbɔn wa, mala kanŋgala li taga wa pinambyɔ wi yɛgɛ ki na.»
29 Ao que ele disse a Geazi: Cinge os teus lombos, toma o meu bordão na mão, e vai. Se encontrares alguém, não o saúdes; e se alguém te saudar, não lhe respondas; e põe o meu bordão sobre o rosto do menino.
30 A pyɔ wi nɔ wì sho fɔ: «Yawe Yɛnŋɛlɛ na yinwege wolo li mɛgɛ ki na konaa mboro jate mbɔɔn ta go na, mi se kari mbɔɔn yaga.» Kona, a Elize wì si yiri ma pinlɛ wi ni ma kari.
30 A mãe do menino, porém, disse: Vive o senhor, e vive a tua alma, que não te hei de deixar. Então ele se levantou, e a seguiu.
31 Kìla yala Gehazi wìla keli pe yɛgɛ ma saa gbɔn wa. A wì si kanŋgala li taga wa pinambyɔ wi yɛgɛ ki na. Ɛɛn fɔ yaraga ko ka kpɛ sila pye. Pe sila magala logo. Pyɔ wi sila si tigile. A wì si sɔngɔrɔ ma pan ma Elize wi fili, mɛɛ ki yo maa kan ma yo pyɔ wii yɛn mbe yiri.
31 Geazi foi adiante deles, e pôs o bordão sobre o rosto do menino; porém não havia nele voz nem sentidos. Pelo que voltou a encontrar-se com Eliseu, e o informou, dizendo: O menino não despertou.
32 Naa Elize wìla ka saa gbɔn wa go sanga ŋa ni, pyɔ wi gboo wìla pye sinlɛsaga wa wi sinlɛyaraga ki na.
32 Quando Eliseu chegou à casa, eis que o menino jazia morto sobre a sua cama.
33 Wi yeŋgɔlɔ wa go, a wì si kɔrɔ ki tɔn pe yɛɛ na poro leele shyɛn, mɛɛ Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛnri.
33 Então ele entrou, fechou a porta sobre eles ambos, e orou ao Senhor.
34 A wì si lugu wa sinlɛyaraga ki na ma sinlɛ pyɔ wi na, maa yɔn ki taga pyɔ wi yɔn ki na, maa yɛngɛlɛ ke taga pyɔ wi yɛngɛlɛ ke na, konaa maa kɛyɛn yi taga pyɔ wi kɛyɛn yi na. Maa ta wìla pye ma fɔli wa pyɔ wi go na, a pyɔ wi wire tì sigi lɛ na weri.
34 Em seguida subiu na cama e deitou-se sobre o menino, pondo a boca sobre a boca do menino, os olhos sobre os seus olhos, e as mãos sobre as suas mãos, e ficou encurvado sobre ele até que a carne do menino aqueceu.
35 Ko puŋgo na, a Elize wì si yiri na yanriyanri wa go nawa, mɛɛ sɔngɔrɔ ma saa sinlɛ pyɔ wi na naa. Kona, a pyɔ wì si jiri ma saa ta jirisaga kɔlɔshyɛn, mɛɛ wi yɛngɛlɛ ke yɛngɛ.
35 Depois desceu, andou pela casa duma parte para outra, tornou a subir, e se encurvou sobre ele; então o menino espirrou sete vezes, e abriu os olhos.
36 A Elize wì si Gehazi wi yeri maa pye fɔ: «Kari ma sa Sunɛmu ca fɛnnɛ jɔ wi yeri wa na kan.» A Gehazi wì si saa wi yeri. A jɛlɛ wì si pan le Elize wi tanla. A Elize wì suu pye fɔ: «Ma pinambyɔ wi lɛ!»
36 Eliseu chamou a Geazi, e disse: Chama essa sunamita. E ele a chamou. Quando ela se lhe apresentou, disse ele: Toma o teu filho.
37 A jɛlɛ wì si saa to Elize wi jegele, maa yɛgɛ ki jiile wa tara maa gbɔgɔ, mɛɛ jɛn ma yiri maa pyɔ wi lɛ ma yiri wi ni.
37 Então ela entrou, e prostrou-se a seus pés, inclinando-se à terra; e tomando seu filho, saiu.
38 Kona, a Elize wì si sɔngɔrɔ ma kari wa Giligali ca. Kìla yala ki wagati wi ni, fuŋgo ki yɛn wa tara ti ni. A Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ pe fɔrɔgɔfɛnnɛ pè si pan ma gbogolo wa Elize wi yɛgɛ sɔgɔwɔ. A wì suu tunmbyee lefɔnŋɔ wi pye fɔ: «Yiri ma nɛgɛdaga gbeŋɛ wi taga ma yaakara sɔgɔ Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ pe fɔrɔgɔfɛnnɛ pe kan.»
38 Eliseu voltou a Gilgal. E havia fome na terra; e os filhos dos profetas estavam sentados na sua presença. E disse ao seu moço: Põe a panela grande ao lume, e faze um caldo de ervas para os filhos dos profetas.
39 Kona, pe ni, a nuŋgba si yiri ma kari wa wasege ki ni mbe sa sɛgɛwɛrɛ lagaja. A wì si saa yantirige ka yan, mɛɛ ki pire ta cɔ maa derege ki yin. Naa wìla kaa sɔngɔrɔ ma pan ca, a pè siri kɔɔnlɔ kporo kporo mari le wa nɛgɛdaga wi ni yaakara sɔgɔworo ti na. Ɛɛn fɔ, lere kpɛ sila ki yaara ti cɛnlɛ li jɛn.
39 Então um deles saiu ao campo a fim de apanhar ervas, e achando uma parra brava, colheu dela a sua capa cheia de colocíntidas e, voltando, cortou-as na panela do caldo, não sabendo o que era.
40 Ti peŋgɔlɔ, a pè siri ko mari kan leele pe yeri pe ka. Naa pàa kaa ti nɛnɛ sanga ŋa ni, a pè si jɔrɔgɔ ma yo fɔ: «E, Yɛnŋɛlɛ lere, legboyaraga ki yɛn wa nɛgɛdaga wi ni.» Kì pye ma, pe sila ya mberi ka.
40 Assim tiraram de comer para os homens. E havendo eles provado o caldo, clamaram, dizendo: Ó homem de Deus, há morte na panela! E não puderam comer.
41 Kona, a Elize wì sho fɔ: «Ye pan muwɛ ni na kan.» Pè kaa pan pi ni, a wì si pa ko ma le wa nɛgɛdaga wi ni, mɛɛ yo fɔ: «Yaa yaakara ti kaan leele pe yeri paa kaa.» Kì pye ma, yaakara nda tìla pye wa nɛgɛdaga wi ni, yaripege sila pye wa ti ni naa.
41 Ele, porém, disse: Trazei farinha. E deitou-a na panela, e disse: Tirai para os homens, a fim de que comam. E já não havia mal nenhum na panela.
42 Pilige ka, a naŋa wà si yiri wa Baali Shalisha ca ma pan yarilire fɔnndɔ koŋgbannda ni Yɛnŋɛlɛ lere wi kan. Tìla pye buru pyɔ nafa, ŋa pè gbegele ɔrizhi muwɛ ni, naa bile fɔnŋɔ ni wa wi kasha ki ni. A Elize wì suu tunmbyee lefɔnŋɔ wi pye fɔ: «Ki yaakara nda ti yɛɛlɛ leele pe na peri ka.»
42 Um homem veio de Baal-Salisa, trazendo ao homem de Deus pães das primícias, vinte pães de cevada, e espigas verdes no seu alforje. Eliseu disse: Dá ao povo, para que coma.
43 Ɛɛn fɔ, a wi tunmbyee wì suu yɔn sogo ma yo fɔ: «Mi yaa ki yaakara nda ti yɛɛlɛ mɛlɛ lere cɛnmɛ na?»
43 Disse, porém, seu servo: Como hei de pôr isto diante de cem homens? Ao que tornou Eliseu: Dá-o ao povo, para que coma; porque assim diz o Senhor: Comerão e sobejará.
44 A tunmbyee wì si yaakara ti tɛgɛ leele pe yɛgɛ sɔgɔwɔ. A pè ka ma tin, a tà koro paa yɛgɛ ŋga na Yawe Yɛnŋɛlɛ làa ki yo we.
44 Então lhos pôs diante; e comeram, e ainda sobrou, conforme a palavra do Senhor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.