1 Samuel 1

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Naŋa wà la pye wa Aramatayimu Zofimu ca, wa Efirayimu yanwira tara ti ni. Pàa pye naa yinri Ɛlikana. Ɛlikana to wo lawi ŋa Yerohamu. Yerohamu to wo lawi ŋa Elihu. Elihu to wo lawi ŋa Tohu. Tohu to wo lawi ŋa Zufu, wo la pye Efirayimu cɛnlɛ woo.
1 Havia um homem da tribo de Efraim, chamado Elcana, que vivia na cidade de Ramá, na região montanhosa de Efraim. Ele era filho de Jeroão, neto de Eliú, bisneto de Toú e trineto de Zufe.
2 Jɛɛlɛ shyɛn pàa pye Ɛlikana wi yeri. Pàa pye na nuŋgba yinri Anna, na sanŋa wi yinri Penina. Piile la pye Penina wo yeri, ɛɛn fɔ Anna wo sila pyɔ se.
2 Elcana tinha duas mulheres, Ana e Penina. Penina tinha filhos, porém Ana não tinha.
3 Kìla pye yɛlɛ pyew, Ɛlikana wi ma yiri wa wi ca ma kari wa Silo ca mbe sa Yawe Yɛnŋɛlɛ na yawa pi ni fuun fɔ li gbɔgɔ mbe saara wɔ li yeri. Eli wi pinambiile shyɛn, Ofini naa Fineyasi, pa pàa pye wa ki laga ki ni; poro pàa pye Yawe Yɛnŋɛlɛ li saraga wɔfɛnnɛ wele.
3 Todos os anos Elcana saía da sua cidade e ia a Siló a fim de adorar e oferecer sacrifícios ao Senhor Todo-Poderoso. Hofni e Fineias, os filhos de Eli, eram sacerdotes do Senhor Deus, em Siló.
4 Kìla pye, na Ɛlikana wiga saraga ki wɔ pilige ŋga ni, wi ma wi jɔ Penina, naa wi pinambiile pe ni fuun konaa wi sumborombiile pe ni fuun pe tasaga kan pe yeri.
4 Cada vez que Elcana oferecia o seu sacrifício, ele dava uma parte para Penina e outra para todos os seus filhos e filhas.
5 Ɛɛn fɔ Anna wo na, wi ma tasaga shyɛn kan wo yeri; katugu Anna kala làa wi ndanla, ali mbege ta Yawe Yɛnŋɛlɛ li sila ti wi pyɔ se.
5 Mas para Ana ele dava duas vezes mais. Elcana a amava muito, embora o Senhor não permitisse que ela tivesse filhos.
6 Anna wi yenjɔ Penina wìla pye naa nawa pi ŋgbanni naa jatere wi pinri wi na sanga pyew, katugu Yawe Yɛnŋɛlɛ li sila wi kan pyɔ ni.
6 Penina, sua rival, provocava e humilhava Ana porque o Senhor não permitia que ela tivesse filhos.
7 Ki wogo kìla pye na piin ma yɛlɛ pyew. Sanga o sanga Anna wiga kari wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li go, Penina wi maa kayaŋga nii wi ni, fɔ wi maa gbele mbe koro ma wi se ka.
7 Isso acontecia ano após ano. Sempre que iam ao santuário do Senhor , Penina irritava tanto Ana, que ela ficava só chorando e não comia nada.
8 A wi pɔlɔ Ɛlikana wì suu yewe fɔ: «Anna, yiŋgi na ma nɛɛ gbele? Yiŋgi na, a mà sho ma se ka? Yiŋgi na mà si yɛgɛ san? Mi si mbɔnrɔ ma yeri pinambyɔ kɛ na wi le?»
8 Um dia o seu marido Elcana lhe perguntou: — Ana, por que você está chorando? Por que não come? Por que está sempre triste? Por acaso, eu não sou melhor para você do que dez filhos?
9 (Ki yɔnlɔ li na) naa, pàa kaa li ma wɔ wa Silo ca, a Anna wì si yiri (ma kari wa shɛrigo gbɔgɔ ki ni). Kìla yala saraga wɔfɔ Eli wìla pye ma cɛn wa wi jɔngɔ ki na, wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li shɛrigo gbɔgɔ yeyɔngɔ ki kɔrɔ tige ki tanla.
9 Certa vez eles estavam em Siló e tinham acabado de comer. Eli, o sacerdote, estava sentado na sua cadeira, na porta da Tenda Sagrada .
10 Anna wi nawa pìla tanga wi na fɔ jɛŋgɛ. A wì si gbele jɛŋgɛ ma Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛnri.
10 Aí Ana se levantou aflita e, chorando muito, orou a Deus, o Senhor .
11 Kona, a wì sigi yɔn fɔlɔ na li kɔn ma yo fɔ: «E, Yawe Yɛnŋɛlɛ mboro ŋa yawa pi ni fuun fɔ, mi ŋa ma tunmbyee na maga na jɔlɔgɔ ki wele, na maga jatere pye na na, na mɛɛ fɛgɛ na na, na maga pinambyɔ kan mi ŋa ma tunmbyee na yeri, mi yaa wi kan mboro ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ ma yeri wi yinwege piliye yi ni fuun ni. Yunŋguluwo se ka ye wa wi go.»
11 E fez esta promessa solene: — Ó
12 Naa Anna wila kaa na yɛnri na mɔni Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ sɔgɔwɔ, a Eli wi nɛɛ wi yɔn ki wele.
12 Ana continuou orando ao Senhor durante tanto tempo, que Eli começou a prestar atenção nela
13 Anna wìla pye na yɛnri wa wi yɛɛ nawa, wi yɔngbasɛɛrɛ tìla pye na tigile, ɛɛn fɔ pe sila pye naa sɛnyoro to nuru. A Eli wì sigi jate ndɛɛ wì tin sinmɛ ni.
13 e notou que os seus lábios se mexiam, porém não saía nenhum som. Ana estava orando em silêncio, mas Eli pensou que ela estava bêbada
14 A Eli wì suu pye fɔ: «Ma yaa ma sinndire ti pye sa gbɔn wagati wiwiin? Kari ma sɔɔn duvɛn wi laga ma yɛɛ na.»
14 e disse: — Até quando você vai ficar embriagada? Veja se para de beber!
15 A Anna wì suu yɔn sogo ma yo fɔ: «Ayoo na tafɔ, mii duvɛn wɔ, mii si sinmɛ wɛlɛwɛ pa yɛgɛ wɔ. Mi yɛn jɛlɛ ŋa wi jatere wì piri wi na. Ɛɛn fɔ na nawa sɛnrɛ to mì pye na yuun Yawe Yɛnŋɛlɛ li kan.
15 — Senhor — respondeu ela —, eu não estou bêbada. Não bebi nem vinho nem cerveja. Estou desesperada e estava orando, contando a minha aflição ao Senhor .
16 Maga ka mi ŋa ma tunmbyee na jate paa jɛlɛ ŋa wi sɔ wii yɔn wa yɛn. Maga ki yan mì yɛnri ma mɔ, kayaŋga gbɔgɔ ki yɛn na ni, a na jatere wì piri na na fɔ jɛŋgɛ.»
16 Não pense que sou uma mulher sem moral. Eu estava orando daquele jeito porque sou muito infeliz e sofredora.
17 Kona, a Eli wì suu pye fɔ: «Ta kee yɛyinŋge na! Ŋga mà yɛnri Izirayɛli woolo Yɛnŋɛlɛ li yeri, ligi kan ma yeri.»
17 Então Eli disse: — Vá em paz. Que o Deus de Israel lhe dê o que você pediu!
18 A Anna wì sho fɔ: «Mi ŋa ma tunmbyee, Yɛnŋɛlɛ sa ti mbe yinmɛ ta ma yɛgɛ sɔgɔwɔ!» Kona, a wì si yiri ma kari ma saa ka. A wi yɛgɛ cɛnwɛ pì si kanŋga.
18 — Que o senhor sempre pense bem de mim! — respondeu ela. E saiu. Então comeu alguma coisa e já não estava tão triste.
19 Ki goto yirifaga ki na, a Ɛlikana naa wi go woolo pe ni pè si yiri ma saa fɔli Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ sɔgɔwɔ mali gbɔgɔ. Ko puŋgo na, a pè si sɔngɔrɔ ma kari wa pe yeri wa Arama ca. A Ɛlikana wì si fili wi jɔ Anna wi ni. A Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si kajɛŋgɛ pye maa kan.
19 Na manhã seguinte Elcana e a sua família se levantaram cedo e adoraram a Deus, o Senhor . Aí voltaram para casa, em Ramá. Elcana teve relações com a sua esposa Ana, e o Senhor respondeu à oração dela.
20 Naa wagati wà la kaa toro, a Anna wì si kugbɔ lɛ ma pinambyɔ se. A wì suu mɛgɛ taga naa yinri Samiyɛli, katugu wìla yo fɔ: «Mùu yɛnri Yawe Yɛnŋɛlɛ li yeri.»
20 Ela ficou grávida e, no tempo certo, deu à luz um filho. Pôs nele o nome de Samuel e explicou: — Eu pedi esse filho a Deus, o
21 Ki yɛlɛ li lurumbanna, Anna wi pɔlɔ Ɛlikana wì si kari naa wa Silo ca wo naa wi go woolo pe ni fuun pe ni, mbe sa saraga ŋga pe maa woo Yawe Yɛnŋɛlɛ li yeri yɛlɛ pyew ki wɔ, konaa mbe yɔn fɔlɔ na pàa lɛ li tɔn.
21 Elcana e a sua família foram a Siló para oferecer ao Senhor o sacrifício anual e o sacrifício especial que ele havia prometido.
22 Ɛɛn fɔ Anna wo sila kari pe ni, katugu wìla wi pɔlɔ wi pye fɔ: «Pyɔ na wiga ka laga yinnɛ na sanga ŋa ni, pa mi yaa kari wi ni wa Silo ca mboo kan Yawe Yɛnŋɛlɛ li yeri, kona wi yaa koro wa suyi.»
22 Ana, porém, não foi. Ela disse ao marido: — Assim que o menino for desmamado, eu o levarei ao santuário de Deus, o
23 A wi pɔlɔ Ɛlikana wì sho fɔ: «Ŋga kì yɔn ma yɛgɛ na, ma ko pye. Ma koro laga wi ni fɔ wi sa laga yinnɛ na. Ŋga ki wa, Yawe Yɛnŋɛlɛ li sɛnyoro to mbe yɔn fili cɛ!» A Anna wì si koro wa ma pyɔ wi baro fɔ ma saa wi laga yinnɛ na.
23 Elcana respondeu: — Faça o que achar melhor. Fique em casa até que ele seja desmamado. E o Então Ana ficou em casa e amamentou o filho.
24 Naa wìla kaa pyɔ wi laga yinnɛ na, a wì si kari wi ni, naa napɔlɔ nuŋgba ni, ŋa wìla ta yɛlɛ taanri, naa muwɛ culo kɛ ni konaa sɛlɛgɛ kasha yɛnlɛ nuŋgba duvɛn ni, wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li go ki ni, wa Silo ca. Pinambile làa pye jɛɛlɛ bere.
24 Depois que ele foi desmamado, ela o levou a Siló. Levou também um touro de três anos, dez quilos de farinha e um odre cheio de vinho. Samuel era muito novo quando a sua mãe o levou à casa do Senhor , em Siló.
25 A pè si napɔlɔ wi kɔnli mɛɛ kari pinambile li ni Eli wi kan.
25 Os pais de Samuel ofereceram o touro em sacrifício e levaram o menino para Eli.
26 A Anna wì sho fɔ: «Na tafɔ, na kala yaga. Na tafɔ, mì wugu ma kan fɔ muwi mi yɛn jɛlɛ ŋa wìla pan ma yere na ma tanla, na ki laga ŋga ki na, ma Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛnri.
26 Ana disse: — Meu senhor, juro pela sua vida que sou aquela mulher que o senhor viu aqui de pé, orando.
27 Mìla pye na yɛnri ki pyɔ ŋa wo kala na. Ŋga mìla pye na yɛnri, Yawe Yɛnŋɛlɛ lìgi kan na yeri.
27 Eu pedi esta criança a Deus, o Senhor , e ele me deu o que pedi.
28 Ki kala na, mi fun mì pan mboo kan Yawe Yɛnŋɛlɛ li yeri. Wi yaa kan Yawe Yɛnŋɛlɛ li yeri wi yinwege piliye yi ni fuun ni.»
28 Por isso agora eu estou dedicando este menino ao Senhor . Enquanto ele viver, pertencerá ao Senhor . Então eles adoraram a Deus ali.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.