1 Crônicas 21

Bibulu Jinmiire ni (DYI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pilige ka, a Sɔtanla wì si yiri Izirayɛli woolo pe kɔrɔgɔ. A wì sigi le wa Davidi wi nawa ma yo fɔ wi Izirayɛli woolo pe jiri.
1 Satanás quis criar problemas para o povo de Israel e por isso levou Davi a fazer uma contagem do povo.
2 Kona, a Davidi wì sigi yo Zhowabu wo naa Izirayɛli tara teele pe kan fɔ: «Ye yiri ye sa Izirayɛli woolo pe jiri, mbege lɛ wa Bɛrisheba ca fɔ sa gbɔn wa Dan ca ki na. Ye sɔngɔrɔ ye pan yege yɛgɛ yo na kan, jaŋgo mbe ta mbe pe yɔn ki jɛn.»
2 Davi deu a Joabe e aos outros oficiais a seguinte ordem: — Vão por toda a terra de Israel, desde o Norte até o Sul, e façam a contagem do povo. Eu quero saber quantos somos.
3 A Zhowabu wì suu yɔn sogo ma yo fɔ: «Yawe Yɛnŋɛlɛ li ti li woolo pe lɛgɛ pe sa wɛ lɛgɛsaga cɛnmɛ na. E, wunlunaŋa, na tafɔ, ki leele mbele pe ni fuun pe woro ma tunmbyeele wi le? Ɛɛn fɔ, na tafɔ, yiŋgi na ma nɛɛ jaa mbege kala cɛnlɛ na li pye, mbe ti Izirayɛli woolo pe kapege pye?»
3 Mas Joabe respondeu: — Que o
4 Ɛɛn fɔ, wunlunaŋa wi sɛnrɛ tìla fanŋga ta Zhowabu wi woro ti na. Kì pye ma, a Zhowabu wì si yiri ma saa Izirayɛli tara ti ni fuun ti yanri ma leele pe jiri, maa sɔngɔrɔ ma pan wa Zheruzalɛmu ca.
4 Mas o rei fez com que Joabe obedecesse à sua ordem. Então Joabe saiu, viajou por toda a terra de Israel e depois voltou para Jerusalém.
5 A Zhowabu wì si pan ma leele mbele pàa jiri pe yɔn ki naga Davidi wi na. Izirayɛli woolo nambala mbele pe mbaa ya malaga gbɔn tokobi ni, pàa pye lere miliyɔn nuŋgba naa waga cɛnmɛ (1 100 000). Zhuda tara woolo poro la pye lere waga cɛnmɛ tijɛrɛ na nafa taanri ma yiri kɛ (470 000).
5 Ele informou ao rei Davi que o total de homens capazes para o serviço militar era o seguinte: um milhão e cem mil em Israel e quatrocentos e setenta mil em Judá.
6 Zhowabu wi sila Levi setirige piile naa Bɛnzhamɛ cɛnlɛ woolo poro jiri mbe pe pinlɛ wa, katugu wunlunaŋa wi tunŋgo kìla Zhowabu wi mbɛn.
6 Mas Joabe desaprovava a ordem do rei e por isso não fez a contagem nas tribos de Levi e Benjamim.
7 Tunŋgo ŋga Davidi wìla pye, kìla Yɛnŋɛlɛ li mbɛn. A lì si jɔlɔgɔ wa Izirayɛli woolo pe na.
7 O que foi feito desagradou a Deus, e por isso ele castigou o povo de Israel.
8 A Davidi wì si Yɛnŋɛlɛ li pye fɔ: «Kala na mì pye yɛɛn, kapegbɔgɔ mì pye. Koni Yɛnŋɛlɛ, ki yaga ma mi ŋa ma tunmbyee na kajɔɔgɔ ki kala yaga na na, katugu mì tijinliwɛ fu kala pye.»
8 Então Davi disse: — Ó Deus, eu cometi um pecado terrível quando mandei contar o povo. Por favor, perdoa-me! O que fiz foi uma loucura.
9 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si para li yɔn sɛnrɛ yofɔ Gadi wi ni, wo ŋa wìla pye na yariyanra yaan Davidi wi kan, maa pye fɔ:
9 Então o Senhor Deus disse a Gade, o profeta de Davi:
10 «Kari ma saga yo Davidi wi kan, fɔ mi ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ, pa mì yo yɛɛn fɔ: ‹Mi yɛn na jɔlɔgɔ kagala taanri nari ma na, ma nuŋgba wele ma wɔ, mi yaa li wa ma na.› »
10 — Vá e diga a Davi que eu dou a ele o direito de escolher uma de três coisas; aquilo que ele escolher eu farei. — Você pode escolher uma destas três coisas: três anos de fome, três meses fugindo dos exércitos dos seus inimigos ou três dias nos quais o
11 Kona, a Gadi wì si kari wa Davidi wi yeri ma saa wi pye fɔ: «Pa Yawe Yɛnŋɛlɛ lì yo yɛɛn fɔ:
11 — ausente —
12 ‹Ki kagala taanri ŋgele, la wele ma wɔ: Maa jaa fuŋgo mbe to wa ma tara fɔ sa gbɔn yɛlɛ taanri ni lee, nakoma ma juguye pe ya ma ni, pe pele gbo ye ni tokobi ni fɔ sa gbɔn yeŋge taanri, nakosima Yawe Yɛnŋɛlɛ li ye gbɔn li tokobi wi ni, li tifɛlɛgɛ yama wa wa tara ti ni piliye taanri ni? Ki piliye taanri yi ni Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛrɛgɛ wi yaa jɔgɔwɔ pye Izirayɛli tara ti lagapyew ki ni.› Koni jatere pye, ma ka yo na kan, mbe saga yo ŋa wìlan tun wi kan.»
12 — ausente —
13 A Davidi wì si Gadi wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Na nawa pì piri na na fɔ jɛŋgɛ. Mbanla yɛɛ le Yawe Yɛnŋɛlɛ lo kɛɛ lilan jɔlɔ ko mbɔnrɔ na yeri, katugu li yinriwɛ taga ki yɛn ma gbɔgɔ. Ɛɛn fɔ, kii daga mbanla yɛɛ le leele poro kɛɛ.»
13 Davi respondeu: — Estou desesperado; porém não quero ser castigado por homens. Que o próprio
14 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si tifɛlɛgɛ yama wa wa Izirayɛli tara, ma lere waga nafa taanri ma yiri kɛ (70 000) gbo pe ni.
14 Então Deus mandou que uma peste caísse sobre o povo de Israel, e morreram setenta mil israelitas.
15 A Yɛnŋɛlɛ lì si mɛrɛgɛ wa torogo wi sa Zheruzalɛmu ca ki tɔngɔ. Naa mɛrɛgɛ wìla kaa na ki tɔnri sanga ŋa ni, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì sigi yan, mɛɛ li jatere wi kanŋga jɔlɔgɔ ŋga kìla to ca ki na ki wogo na. A lì sigi yo mɛrɛgɛ ŋa wìla pye na jɔgɔwɔ pi piin wi kan fɔ: «Yere ma. Jɔgɔwɔ pi yerege ma!» Kìla yala Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛrɛgɛ wìla pye wa Zhebusi cɛnlɛ woolo naŋa Ɔrina wi yarilire sunsaga ki tanla.
15 Depois mandou um anjo para destruir a cidade de Jerusalém, mas mudou de ideia e disse ao anjo: — Pare! Já chega! O anjo do
16 Naa Davidi wìla kaa wi yɛgɛ ki yirige ma wele, a wì si Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛrɛgɛ wi yan wì yere tara to naa naayeri wi sɔgɔwɔ pi ni, wi tokobi wi ni wi kɛɛ, wùu kɔw wa wi wofogo ki ni, maa yirige maa yɛgɛ ki sin wa Zheruzalɛmu ca ki yeri. A Davidi wo naa Izirayɛli tara lelɛɛlɛ pe ni, pè si to ma pe yɛrɛ ti jiile wa tara; pàa jatere piriwɛn yaripɔrɔ le.
16 Davi olhou e viu o anjo no ar, segurando a sua espada, pronto para destruir Jerusalém. Então Davi e os líderes do povo, todos eles vestindo roupas feitas de pano grosseiro, ajoelharam-se e encostaram o rosto no chão.
17 A Davidi wì si Yawe Yɛnŋɛlɛ li pye fɔ: «Muwi mì yo pe leele pe jiri. Mi nuŋgba mì kapege ki pye konaa ma jɔgɔwɔ pi pye. Ɛɛn fɔ ki leele mbele yiŋgi pè pye? Yawe Yɛnŋɛlɛ, na Yɛnŋɛlɛ, ma kɛɛ ki yirige ma jɔlɔgɔ wa mi naa na go woolo woro na. Ɛɛn fɔ maga ka jɔlɔgɔ wa ma woolo poro na.»
17 Aí Davi orou assim: — Ó Deus, fui eu que errei. Fui eu quem mandou fazer o recenseamento. O que foi que essa pobre gente fez? Ó
18 Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛrɛgɛ wìla ki yo Gadi wi kan ma yo wi sa para Davidi wi ni, fɔ wi kari wa Zhebusi cɛnlɛ woolo naŋa Ɔrina wi yarilire sunsaga ki ni, wi sa saraga wɔsaga kan wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li kan.
18 Então o anjo do Senhor disse a Gade que mandasse Davi construir um altar para Deus no terreiro de malhar cereais que pertencia a Araúna.
19 Kì pye ma, a Davidi wì si yiri ma kari, ma yala Yawe Yɛnŋɛlɛ làa sɛnrɛ nda yo Gadi wi kan, a wìri yo wi kan ti ni.
19 Davi obedeceu à ordem do Senhor e foi, como Gade lhe tinha dito.
20 Naa Ɔrina wìla kaa kanŋga ma wele, mɛɛ mɛrɛgɛ wi yan. A wo naa wi pinambiile tijɛrɛ mbele pàa pye wa wi ni, pè si lara. Kìla yala wìla pye na bile suun.
20 Ali, no terreiro, Araúna e os seus quatro filhos estavam malhando trigo. Quando viram o anjo, os filhos fugiram e se esconderam.
21 Naa Davidi wìla ka saa gbɔn wa Ɔrina wi tanla, a Ɔrina wì suu yɛgɛ ki yirige ma wele, mɛɛ Davidi wi yan. A wì si yiri wa yarilire sunsaga ki na, ma saa sogo maa yɛgɛ ki jiile tara Davidi wi yɛgɛ sɔgɔwɔ maa gbɔgɔ.
21 Ao ver Davi chegando, Araúna saiu do terreiro, ajoelhou-se e encostou o rosto no chão.
22 A Davidi wì si Ɔrina wi pye fɔ: «Ma yarilire sunsaga ki pɛrɛ na yeri, jaŋgo mbe saraga wɔsaga kan wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li kan, jaŋgo tifɛlɛgɛ yama mba pi yɛn leele pe na, pi kɔ pi laga pe na. Ki pɛrɛ na yeri ma yala ki penjara yɔn ki ni.»
22 Então Davi lhe disse: — Quero que você me venda o seu terreiro de malhar cereais a fim de que eu construa nele um altar para Deus, o
23 A Ɔrina wì si Davidi wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Laga ki lɛ. Wunlunaŋa, na tafɔ, yaraga ŋga kɔɔn ndanla, ma ko pye. Wele, mi yɛn na tunŋgo pyenɛrɛ ti kaan ma yeri ti pye saraga sogowogo, naa yarilire sunkanŋgaga ki ni, ki pye saraga ki sogokanŋgirɛ konaa bile wi ni, wi pye muwɛ saraga. Mi yɛn na ki yaara ti ni fuun ti kaan ma yeri.»
23 Araúna disse: — Fique com o terreiro e faça com ele o que quiser. Aqui estão estes bois para serem queimados em
24 Ɛɛn fɔ, a wunlunaŋa Davidi wì si Ɔrina wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Ayoo, mila jaa mberi lɔ ma yeri ti sɔnŋgɔ ki na win, mbege penjara ti kan; katugu mi se yaraga ŋga ki yɛn ma wogo ka lɛ mbege wɔ saraga Yawe Yɛnŋɛlɛ li yeri. Mii penjara wɔ yaraga ŋga na, mi se yɛnlɛ mbege wɔ saraga sogowogo li yeri.»
24 Mas Davi respondeu: — Isso não! Eu pagarei o preço justo. Não vou dar como oferta ao
25 A Davidi wì si yarilire sunsaga ki lɔ Ɔrina wi yeri tɛ pyɔ cɛnmɛ kɔgɔlɔni (600) na.
25 E pagou a Araúna quase sete quilos de ouro pelo terreiro.
26 A Davidi wì si saraga wɔsaga kan wa ki laga ki na Yawe Yɛnŋɛlɛ li kan, mɛɛ saara sogoworo naa nayinmɛ saara wɔ wa ki na li yeri. A wì si Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛnri, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì suu yɔn sogo kasɔn ni. Kasɔn kìla yiri wa yɛnŋɛlɛ na, ma pan ma to saara sogoworo ti ma sogo saraga wɔsaga ŋga na ki na.
26 Então construiu ali um altar para Deus e ofereceu sacrifícios que foram completamente queimados e ofertas de paz. Ele orou, e Deus respondeu, mandando fogo do céu para queimar os sacrifícios que estavam no altar.
27 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si para mɛrɛgɛ wi ni, a wì suu tokobi wi le wa wi wofogo ki ni.
27 O Senhor Deus mandou que o anjo colocasse a sua espada na bainha, e ele obedeceu.
28 Ki wagati wi ni, naa Davidi wìla kaa ki yan Yawe Yɛnŋɛlɛ lùu yɛnrɛwɛ pi logo wa Zhebusi cɛnlɛ woolo naŋa Ɔrina wi yarilire sunsaga ki na, a wi nɛɛ saara woo wa ki laga ki na.
28 Naquele instante Davi entendeu que Deus havia respondido à sua oração e por isso ofereceu sacrifícios no altar do terreiro de malhar cereais.
29 Ki wagati wi ni, Yawe Yɛnŋɛlɛ li cɛnsaga paraga go ŋga Moyisi wìla gbegele konaa saara sogoworo ti ma sogo saraga wɔsaga ŋga na, tìla pye wa Gabawɔn ca Yɛnŋɛlɛ gbɔgɔsaga ki ni.
29 Naquele tempo a Tenda da Presença de Deus , que Moisés havia feito no deserto, e o altar onde os sacrifícios eram queimados ainda estavam no lugar de adoração que ficava em Gibeão.
30 Ɛɛn fɔ, Davidi wi saa ya kari wa ki saraga wɔsaga ki na mbe sa Yɛnŋɛlɛ li yewe, katugu wìla fyɛ Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛrɛgɛ wi tokobi wi yɛgɛ.
30 Mas Davi não podia ir até lá para adorar a Deus porque estava com medo da espada do anjo do Senhor .

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Crônicas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.