Lucas 15

Jamaw ta Marbinto: Kabarre ta Gala ɗo bi ka Iisa Masi iŋ daŋla (DAANT) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ƴiriy rakki, min gay obe miirir iŋ gee ku pey kuuk gin zunuubinna, dakina ɓaawiiji ɗo Iisa a ŋuu cokiyin̰ji.
1 Todos os publicanos e "pecadores" estavam se reunindo para ouvi-lo.
2 Ɗo wer-ak, *Pariziyenna iŋ agindaw ku gaanuundi dapin̰tu ho ŋu kaawtu aman : « Gem-aŋ jaawa iŋ gee kuuk gin zunuubinna ho ŋa tiya iŋ ŋuura. »
2 Mas os fariseus e os mestres da lei o criticavam: "Este homem recebe pecadores e come com eles".
3 Iisa gay deliico daŋla aman :
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 « Cokiyoŋ, ya rakki minninko gin tamgi miya ho ta rakki rawte, ŋaa gine maman ? Ŋaa rasin̰ kuuk dakina ɗo kalaaner iŋ gemo ho ŋa ɓaayiy bariyin ta rawte nam ŋaa gasinti.
4 "Qual de vocês que, possuindo cem ovelhas, e perdendo uma, não deixa as noventa e nove no campo e vai atrás da ovelha perdida, até encontrá-la?
5 Ya ŋa gasta, ŋaa aaciye ho ŋaa icin ɗo gornay.
5 E quando a encontra, coloca-a alegremente sobre os ombros
6 Ŋaa yeepe geero ho min ŋa ote, ŋaa kolin̰ roynay iŋ mutkiyiy ho ŋaaco kaawe aman : ‟ Asoŋ, aaciyoŋ iŋ nunu asaan tamgar taat rawte-at, nu gasta. ”
6 e vai para casa. Ao chegar, reúne seus amigos e vizinhos e diz: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha ovelha perdida’.
7 Ka seener nu kaawaako, ampaa kat, ya gem rakki gay zunuubinnar ibinig nigin̰ji, *ɗubal ku Buŋdi yaa aaciye dakina. Aaciye ŋaar-ak pakgig aaciye kaak ɗubal-ak yaa aaciye iŋ gee kuuk orok parrika iŋ parrika kuuk pakira a ŋu goy ko iŋ botol ɗo uŋji ka Buŋdi ho isgigɗo iŋ jipte ka goyin̰co. »
7 Eu lhes digo que, da mesma forma, haverá mais alegria no céu por um pecador que se arrepende do que por noventa e nove justos que não precisam arrepender-se".
8 Iisa gaayiitit ɗo kaawoy aman : « Ya daatik rakki gin tammin orok ku gurusdi ho rakki rawte, ta biƴaaɗo lampa taa tale samaane ho taa eln̰e lapaɗ-lapaɗ adiy ka gerti nam taa gasin̰ji walla ?
8 "Ou, qual é a mulher que, possuindo dez dracmas e, perdendo uma delas, não acende uma candeia, varre a casa e procura atentamente, até encontrá-la?
9 Ya ta gasga, ta kolin̰ gaadinti iŋ mutkiyti ho taaco kaawe aman : ‟ Asoŋ, aaciyoŋ iŋ nunu, asaan tammar kaak rawte, nu gasga. ”
9 E quando a encontra, reúne suas amigas e vizinhas e diz: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha moeda perdida’.
10 Ka seener nu kaawaako, ɗubal ku Buŋdi yaa aaciye oki dakin pa, ya gay zunuubinnar rakki kat ibinig nigin̰ji. »
10 Eu lhes digo que, da mesma forma, há alegria na presença dos anjos de Deus por um pecador que se arrepende".
11 Iisa kaawtu pey aman : « Gem rakki gin koogin seera.
11 Jesus continuou: "Um homem tinha dois filhos.
12 Ƴiriy rakki, roŋji ka kapak kaawiiji ɗo tacco aman : ‟ Baaba, baan̰u, min malle-aŋ, berduut ko haginer. ” Hiyya, tacco ooytu ho ŋa ɗeeɗiicog malley ɗo kooginay seerco.
12 O mais novo disse ao seu pai: ‘Pai, quero a minha parte da herança’. Assim, ele repartiu sua propriedade entre eles.
13 Gin menaw seer subba, roŋji ka kapak-ak gidiyiig gamnay okin̰co ho ŋa ɗeettu iŋ gurusji ɗo darre ta serek. Anner-ak, ŋa kan̰jit ko kan̰je iŋ gurus nam wer kaak ŋa gaasiiga.
13 "Não muito tempo depois, o filho mais novo reuniu tudo o que tinha, e foi para uma região distante; e lá desperdiçou os seus bens vivendo irresponsavelmente.
14 Wiktin taat ŋa gaasga, mey yaarik un̰jitu ɗo darre-ata ho maan kaak ŋaa tee sa ginno tak-tak.
14 Depois de ter gasto tudo, houve uma grande fome em toda aquela região, e ele começou a passar necessidade.
15 Hiyya, ŋa ɓaawtu bariye riyo. Gem rakki min ɗo darre-at iciiga, ŋa n̰aamiig gooƴe kinziirna ɗo morginay.
15 Por isso foi empregar-se com um dos cidadãos daquela região, que o mandou para o seu campo a fim de cuidar de porcos.
16 Ɗo wer-ak, ŋa raka kin miine adiy iŋ keckil kaak kinziirna eeymiy-ak di oki, waan bergijiɗo.
16 Ele desejava encher o estômago com as vagens de alfarrobeira que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Hiyya, ŋa pakiriit kat duniin kee ho ŋa kaawtu aman : ‟ Way, nun-aŋ kati, gay riyor ku tanni tiya maak-kawtira nam ŋu pica siro. Kat nun gay mata anne iŋ meya !
17 "Caindo em si, ele disse: ‘Quantos empregados de meu pai têm comida de sobra, e eu aqui, morrendo de fome!
18 Nun naa yeepe iŋ tanni ho naaji kaawe aman : Baaba, nu nig ɗo uŋji ka Buŋdi ho ɗo uŋjiŋ.
18 Eu me porei a caminho e voltarei para meu pai, e lhe direi: Pai, pequei contra o céu e contra ti.
19 Dakin talinduɗo pey ar roŋji. Talin ko ar nu gay riyon̰ di. ”
19 Não sou mais digno de ser chamado teu filho; trata-me como um dos teus empregados’.
20 Hiyya, ŋa uctu, ŋa ɗeettu wer ka tacco. Min ŋa asa misa serek di, tacco taliiga ho ŋa taltu aminduwiy dakina. Ŋa uctu iŋ gaɗiy, ŋa ɓaawtu ŋaamin̰ji. Min ŋu ŋaame, ŋa baamiyiig tipic ho ŋa giniiji cuuɗ.
20 A seguir, levantou-se e foi para seu pai. "Estando ainda longe, seu pai o viu e, cheio de compaixão, correu para seu filho, e o abraçou e beijou.
21 Kar roŋji kaawiiji aman : ‟ Baaba, nu nig ɗo uŋji ka Buŋdi ho ɗo uŋjiŋ. Dakin talinduɗo pey ar roŋjiŋ. ”
21 "O filho lhe disse: ‘Pai, pequei contra o céu e contra ti. Não sou mais digno de ser chamado teu filho’.
22 Kar tacco gay kaawiico ɗo gay riyoy aman : ‟ Kuŋ-aŋku, gaɗoŋ koɗok. Iyon̰jit kesuun taat kaalne-ata ho ison̰jiita. Un̰jon̰ji korkiɗo ho ison̰ji oki n̰ugira.
22 "Mas o pai disse aos seus servos: ‘Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Coloquem um anel em seu dedo e calçados em seus pés.
23 Iyoŋ ijilin̰ kaak dub-dub-aka ho dapsiyoŋga. Gininte iidin yaarko ho aaciyinte !
23 Tragam o novilho gordo e matem-no. Vamos fazer uma festa e comemorar.
24 Gii iidiye-ak asaan roŋdu kaak ku taliy-aŋ, ar ŋa mate ho diŋ gay ŋa goy iŋ odinay. Ŋa rawte ho diŋ gay, nu gasga. ” Hiyya, ŋu teestu iidine.
24 Pois este meu filho estava morto e voltou à vida; estava perdido e foi achado’. E começaram a festejar.
25 « Wiktin taar-at, roŋji ka aawo gay ɗeet yeero. Ɗo yeepin̰ji, min ŋa gaay ote geero, ŋa dora gaŋgin alaw.
25 "Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando se aproximou da casa, ouviu a música e a dança.
26 Hiyya, ŋa koltu gay riyor rakki ho ŋa indiig aman : ‟ Ŋaar maa di kuuniy geero ? ”
26 Então chamou um dos servos e perguntou-lhe o que estava acontecendo.
27 Gay riyor-ak telkiiji aman : ‟ Ŋaar siŋjiŋ kaak kapak-ak ɗoo ase ho takko dapsiyig ijilin̰ kaak dub-dub-aka, asaan ŋa as iŋ cewey. ”
27 Este lhe respondeu: ‘Seu irmão voltou, e seu pai matou o novilho gordo, porque o recebeu de volta são e salvo’.
28 Min roŋji ka aawo dortu pa-ak, ŋa dapin̰tu aale ho ŋa pooctu un̰je geero. Kar tacco amiltu salin̰ji a ŋaa un̰je geero.
28 "O filho mais velho encheu-se de ira, e não quis entrar. Então seu pai saiu e insistiu com ele.
29 Ŋaar gay telkiiji ɗo tacco aman : ‟ Cokay baaba ! Gin elgin dakina nu gina riy lociŋ di ho ƴiriy rakki nu bal pooce kaawon̰. Kar lotu gay, yoo roŋ awkor oki, ki baldu bere naa iidiye iŋ roynar.
29 Mas ele respondeu ao seu pai: ‘Olha! todos esses anos tenho trabalhado como um escravo ao teu serviço e nunca desobedeci às tuas ordens. Mas tu nunca me deste nem um cabrito para eu festejar com os meus amigos.
30 Kar gay, wiktin ta roŋjiŋ kaak kan̰je iŋ mallen̰ iŋ azbinna as gay, ki dapsiyjiig ijilin̰ kaak dub-dub-aka. ” »
30 Mas quando volta para casa esse seu filho, que esbanjou os teus bens com as prostitutas, matas o novilho gordo para ele! ’
31 Tacco gay telkiiji aman : « Gem kol roŋji, kiŋ goy doo iŋ nunu ho gamin kunto, okin̰co, ŋuur kun̰jiŋ di.
31 "Disse o pai: ‘Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que tenho é seu.
32 Kar gay, ya taɓ-ak, ginte iidiye ho ginte aaciye, asaan siŋjiŋ kaak ki taliy-aŋ, ar ŋa mate, ho diŋ gay, ŋa goy iŋ odinay. Ŋa rawte ho diŋ gay, nu gasga ! »
32 Mas nós tínhamos que comemorar e alegrar-nos, porque este seu irmão estava morto e voltou à vida, estava perdido e foi achado’ ".

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.