Romanos 9
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Pocotsiwan paca tsipaebatsi barapocotsiwan pexainyei jumein. Tajume cowʉntsixae Cristo, bara jopa naerabinyo. Tajʉntʉ coyenetha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi neitoroba. Barapon jume daunweya netsipaeba xua pinae bara yatsicaewa xainyeya cueicueijan.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 Xainyan, wecoyan. Bichocono tamonae siwa anthʉthʉtanein tsaibi jopa pejume cowʉntsixae Cristo.
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Bichocono antobein barapomonae pomonae tanacuapiwi. Daxota nayabara paeban, janje: Bena bequein siwa tʉpacuaein tamonae xua bequein tsana tanaexanaewa Cristo weya, xua be poxonae Nacom tsita tanatsicuentsiwa xua barapomonae abe pia peexanae coyenewan nexa. Bapoxonae xua Nacom tamonae pia pecapanenebiyaenexatsi, daxota Nacom copata xua ichamonae nebexubina, najanje.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Pon Israel, pon caena bayatha tʉpa, bapon nawʉn cata tamonaetha. Daxota tamonae “israelmonae”, baraichi. Bapon pia pemomoxi susato jiwi tatsi pomonae tamonaexae Nacom barapomonae pia pexui exana. Barapomonae bayatha Nacom yanta popona xua daxota barapomonae tane Nacom pia pexeinya peitʉpanae coicha poxonae xua beta exana barapomonae nexa, Nacom tsipaeba barapomonae pocotsiwa xua bapon peichichipaewa. Mataʉtano Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta pomonaetha pomonae xua ataya yaweneibina barapomonae peexanaenexa xua bapon ichichipa. Barapomonaetha Nacom cata Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Mataʉtano Nacom cata barapomonae po coyene xua barapomonae xaniwaicha wʉnae pejainchinexa bapontha. Mataʉtano Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta barapomonae xua Cristo pepatopeicaewa tsane.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Barapomonae wamo susato jiwi pia pemomoxi susato jiwi tatsi. Cristo be jiton coyeneya naexana barapomonae jiwana pomonae pia pemomoxi susatopiwi jiwana tatsi. Bapon Cristo apara bara Nacom. Barabʉ Nacom bara ataya wʉnae jainteibinchi pon xua daxita coyeneintha canamataxeina.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Ichitha barapomonae bequein Nacom cata daxita barapo coyenein, daichitha anoxuae barapomonae jopa Nacom xanepanaya beta tsita jinompaetsi jopa Cristo peyabara jume cowʉntsixaetsi. Bequein ichamonae nanta xeinaetsipa xua pinae Nacom Pejume Diwesi jopa ainya cuiyo xua barapomonae jopa peexanaexae pocotsiwa Nacom itoroba, ichitha baraxua jopa xainyeyo pocotsiwa barapomonae nanta xeina. Baraxua jame tsita itapeinya xeina xua apara jopa daxitiyo pomonae Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi xua Nacom piamonae tatsi.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Mataʉtano Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi apara jopa daxitiyo barapomonae xua Nacom piamonae tatsi. Nacom caena bayatha tsipaeba Abrahamtha, jeye: “Xam xeinaename pomonae pepa jinya nemomoxi susato jiwi xua Isaac pon nexanto xua pia pexui jiwana tatsi”, jei Nacom.
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Baxua naca yaputane exana xua Nacom jopa exanaeyo daxita xua Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi be Nacom pia pexui tatsi. Nacom meisa be pia pexui cana exana pomonaetha pomonae pejume cowʉntsixae xua Nacom pia peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa. Barapomonae jume cowʉnta Nacom pia peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa xua Cristo capanenebiyaena barapomonae.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Tsipei Nacom tsipaeba Abrahamtha poxonae yabara tsiwʉnae muxu duta. Nacom jeye: “Barapo xometotha xua icha weitha taitorobi coyenewatha bapoxonae Sara pexanto pabetsina pebin wʉto xua nexanto tsane”, jei Nacom.
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Jopa meisa baxuiyo, ichawano Nacom exana. Sara pexanto tatsi naexana pewʉn Isaac. Poxonae Isaac pinyo, bapon nacueyoba piowa, pewʉn Rebeca. Rebeca tanama ecatsibe pebin wʉtobe. Barapo pexuyobe cae axa nantaʉtabe bapon Isaac, pon wamo susatopin.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 — ausente —
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Ichamonae paeba, xua pinae Nacom jopa xapain exanaeyo poxonae caein jiwana itapeta, xua poxonae ichʉn naitematatsi. Apara jopa xapain wʉnaeyo xua barapomonae Nacom yabara paebatsi.
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Tsipei Nacom paeba Moisestha, jeye: “Pomonae wʉnaeya yabara nanta xeinaein xua tayawenaenexa, barapomonae beta yawenaein”, jei Nacom.
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Baxua naca cuiduba xua jopa jiton itapetichi poxoru wʉnae peexanaexae. Mataʉtano jopa itapetichi xua poxoru peichichipaexae xua peitapetsiwatsi. Saya jame pebiwi itapetatsi poxonae Nacom wʉnaeya yabara nanta xeina xua peyawenaenexa tsane barapomonae.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Nacom cueicueijei pejume diwesitha nacua peewatsintha pon Egipto nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Nacom jeye bapontha: “Apara xan ponxaein tacoya cacana exanatsi pon Egipto nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Painya xantha tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa exanaein xua tsita itapeinya xeinaein xua xan xeinan bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa. Mataʉtano exanaein xua daxitan nacuan jiwi taneyabara jume taenexa”, jei Nacom.
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Daxota yaputainchi xua Nacom itacʉpatsi xua wʉnaeya yabara nanta xeina xua peyawenaenexa pontha pon ichichipa xua peyawenaewa. Mataʉtano Nacom saya yabara copata xua ichʉn pejʉntʉ coyenetha pexeinaewa po coyene pejumefebi coyenewa. Baxuan Nacom cana exana pomonaetha pomonae Nacom ichichipa xua xeinaena barapo coyenein.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Metha paxam pana nebaram xua barapomonae yabara xua pajam: “Poxonae Nacom atene exana pomonaetha pomonae petsita natsicuentsixaetsi xua abe peexanaexae ¿baxua Nacom jopa xaniwaicha exanaeyo jampa? Nacom copata xua barapomonae xeina pejʉntʉ coyeneintha pejumefebi coyenewan. ¿Barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi jampa, poxonae Nacom bequein copata baxua jampa?” pajam.
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Ichitha paca jume notatsi, janje: “¡Paxam pebiwi tsobenae pam! ¿Eta po jiwi pam xua painya nejume matsontsonobiwi Nacom? Juruwato jopa itacʉpaetsi xua pejeiwa pontha pon peexanaexaetsi: ‘¿Eta xua metha bara necanaʉta jʉtsiya exaname?’ xua pejeiwa juruwato. Bapana juruwato jopa itacʉpaetsi xua pepaebiwa baxua”, paca jeichi.
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Pon xua juruwato peexanaein bapon itacʉpatsi xua cae tsorobotha jiwana exana ainya juruwaton xua seicayan be pocotsi coyeneya xua ichichipa. Bapon itacʉpatsi xua pexeinya juruwato exana xua bichocono ainya matoma. Mataʉtano bapon itacʉpatsi xua bara cana exana xua jopa wʉnaeyo xua saya pecasetsinexa.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Nacom barichi itacʉpatsi xua jiwi pecana exanaewatsi be pocotsi coyeneya xua ichichipa. Bequein Nacom ichichipa tsita itʉta pia peanaepanaewa pomonaetha pomonae abe peexanaewi, ichitha jopa cataunxuae baxua exanaeyo. Mataʉtano bequein ichichipa tsita itʉta pia peayapusʉ itorobi coyenewa po coyene xua barapomonae tʉpa peexanaewatsi, ichitha Nacom jopa cataunxuae baxua cana exanaeyo barapomonaetha. Ichitha Nacom caena bayatha beitatemaya taetaepona xua barapomonae abe pia peexanae coyenewan, po abe coyenewan xua Nacom anaepana exanatsi. Barapomonae muxu peweraweracae exanaetsi abe peexanaexae.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Nacom beitatemaya naca taetaepona wanaca tsita itʉtsinexa daxita waxainchi xua bichocono bara ichichipa xua wanaca yawenaewa tsane bayatha itapeta wanaca antobewaxae. Caena bayatha Nacom yabara naca tsiwʉnaeta xua irʉ waxeinaenexa Nacom pia pexeinya jʉntʉ coyenewa xua bichocono peantobewa.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Nacom naca waba pomonaexaetsi pomonae judiomonae jiwanatsi. Mataʉtano Nacom naca waba pomonaexaetsi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo jiwanatsi.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Baxua Nacom yabara paeba pejume diwesitha pomonae yabara, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo po diwesitha ichaxota Oseas tina. Nacom jeye:
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Mataʉtano ichaxota ba jiwi yabara jan: ‘Paxam
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Barichi irʉ Isaías yabara jeye judiomonae: “Bequein judiomonae bichocono jiwi ayaxa icha taetowan ichi xua bobena mar mene itapatha, daichitha saya be conotha barapo judiomonae jiwana pomonae xua Nacom capanenebiya.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Saya conotha capanenebiya tsipei Nacom methaunxuae yabara paebina daxita jiwi barapo cae pin nacuathepiwi pia petsita natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi. Yawano jiwi ayei weraweraca exanaeinchi xua Nacom exanaena”, jei Isaías.
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Isaías copiya yabara tsiwʉnae muxu duta, jeye:
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Barapo peyabara jʉtiya paebiwan naca yaputane exana xua apara pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Nacom jopa tsitatsi xua barapomonae penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Baxua Nacom cana exana barapomonaetha bequein barapomonae jopa tsaqueinaeyo xua pexeinaewa pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha. Barapomonae xeina pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha Cristo pejume cowʉntsixaetsi.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Ichitha nama barapo judiomonae paeba, jeye: “Nacom naca jʉntʉ coyene xanepana exanaena xua jopa Nacom watsita natsicuentsinexatsi xua abe waexanaexaetsi bapontha. Bapon baxua naca cana exanaena icha exanaeinchi pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba”, jei barapomonae. Daichitha barapomonae judiomonae jopa itacʉpaetsi xua daxita peyabara jume cuiya exanaewa pocotsiwa Moisés itoroba pia peitorobi coyenewatha.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 ¿Eta xua metha jane xua barapomonae jopa itacʉpaetsi xua exana pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba? Metha poxoru barapomonae nanta xeina xua poxonae beta exana bapoxonae jopa pexeinaewa tsane penatsicuentsiwa Nacomtha. Barapomonae jopa jume cowʉntsiyo xua Nacom itorobica Cristo, daxota barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi xua abe petsita exanaexaetsi. Barapomonae nacabeta exana, poxonae jopa jume cowʉntsiyo Nacom, atene peexanaexaetsi tsane icha jiton ichi poxonae xuirapopa ibototha xua pia coutha nacabeta exana xua atene naexana.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Nacom Cristo yabara paebatsi pejume diwesitha. Icha jiwi ichi poxonae nacabeta poxonae xuirabathopa ibototha, barichi jiwi nacabeta poxonae Cristo jopa jume cowʉntichi. Nacom jeye:
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.